Naslov
Obilježja narodnosnog sastava Boke kotorske s osvrtom na bokeljske Hrvate
(Characteristics of Ethnic Structure of Boka Kotorska Region Concerning the position of Croat Population)

Autori
Schaller, Antun

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik Drugog znanstvenog skupa "Hrvati Boke kotorske" / Pečarić, Josip - Zagreb : "Bokeljska mornarica '809" i Hrvatska akademija znanosti i umjet, 1998, 135-166

Skup
Drugi znanstveni skup "Hrvati Boke kotorske"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.05.1998. - 23.05.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
narodnosna struktura; popisi stanovništva; etape povijesnog razvoja
(ethnic structure; censes; historical stages)

Sažetak
Boka je, zajedno s Dalmacijom, u vlasti Habsburške monarhije neprekidno od 1814. g. do konca Prvog svjetskog rata i sloma Monarhije 1918. godine. Ovaj period jedno je od najstabilnijih razdoblja novovjekovne političke povijesti Boke. Tada su se ostvarile i prepostavke za početak sustavnog praćenja demografskog kretanja stanovništva. Od sredine 19. stoljeća mogu se promatrati populacijska dinamika te vjerska i jezična pripadnost popisanog stanovništva. U "austrijskom periodu" popisivanje stanovništva Boke, kao i Dalmacije u cjelini, provedeno je pet puta (1857., 1869., 1879., 1900. i 1910. g.). Redoviti popisi stanovništva u razdoblju monarhističke i komunističke Jugoslavije provodili su se svakih desetak godina (1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991. g.). Međutim, znatnu poteškoću u praćenju narodnosnog ustrojstva stanovništva Boke predstavljale su česte promjene popisnih jedinica, ali i različiti načini izražavanja nacionalnog subjektiviteta (najprije kroz vjeroispovjest i jezik, a tek kasnije - od 1948. g. - izravno kroz nacionalnu pripadnost). Turska osvajanja u Boki (1483-1687. g) pokazala su se presudnima za prostorni razmještaj Hrvata i Crnogoraca (sa Srbima), kao dviju najbrojnijih narodnosnih skupina ovog prostora u 19. i 20. stoljeću: katolički Hrvati ostali su većinsko stanovništvo u područjima koja su u 16. i 17. stoljeću zadržala vlast Venecije (poluotok Vrmac, istočna obala Tivatskog zaljeva, Dobrotsko primorje, Perast, Strp, Lipci, Kostanjica i Đurići), dok u preostalom prostoru, koji su osvojili Turci, od tada brojem dominiraju pravoslavni Crnogorci (i Srbi). No, bez obzira na činjenicu da Hrvati-Bokelji nisu uvijek i u svakom dijelu Boke predstavljali apsolutnu narodnosnu većinu, oni su nesumnjivo nosilac i odrednica civilizacijskog i kulturnog identiteta Boke, a time i temelj njenog materijalnog i duhovnog napretka do najnovijih vremena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA