Naslov
Malisopalinologija u praksi
(Melissopalynology in practice)

Autori
Peternel, Renata ; Lasić, Dario ; Puntarić, Dinko ; Čulig, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
31. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u praksi : Zbornik radova / Haberle, Saša - Zagreb, 2006, 123-129

Skup
Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u praksi (31 ; 2006)

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 10.05.2006. - 12.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
melisopalinologija; peludni spektar; monoflorni med; poliflorni med; relativna frekvencija peluda
(melissopalynology; pollen spectrum; monofloral honey; polyfloral honey; relative pollen frequency)

Sažetak
Melisopalinologija ili peludna analiza meda od izuzetne je važnosti za kontrolu kakvoće meda. Peludna analiza omogućuje determinaciju i kontrolu geografsko-botaničkog porijekla meda, ali pruža informacije i o ekstrakciji, filtraciji i fermentaciji (Russmann, 1998). Ta metoda predložena od strane International Commision for Bee Botany (ICBB) i publicirana (Louveaux et al. 1978) koristi se u večini laboratorija u zemljama EU kao rutinska metoda determiniranja peludnog spektra u medu u svrhu određivanja relativne frekvencije određenog tipa peluda (kvalitativna melisopalinološka analiza). 2003. godine finaliziran je i postupak determinacije apsolutnog broja biljnih elemenata u medu (kvantitativna melisopalinološka analiza). Za procjenu relativne frekvencije tipova peluda u medu potrebno je služeći se svjetlosnim mikroskopom (povećanje 400x) izbrojati najmanje 300 peludnih zrnaca, a za determinaciju frekvencije, 500 do 1000 peludnih zrnaca u preparatu (Behm et al., 1996). U laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba određuje se peludni spektar u uzorku meda (kvalitativna analiza). Rezultati dvogodišnje analize uzoraka meda pokazuju da u 2004. godini od ukupno 163 analizirana uzorka, 28, 80% monoflornih uzoraka meda nije odgovaralo deklaraciji proizvođača, odnosno Članku 6. Pravilnika o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda. U 2005. godini od ukupno 85 analiziranih uzoraka, deklaraciji nije odgovaralo 14, 60%. Med koji u najviše slučajeva nije odgovarao deklaraciji bi je med ružmarina, kadulje i vrijeska. U obje godine u kategoriji monoflornog meda, najviše je bilo analizirano uzoraka bagremovog meda-Robinia sp. (44%), zatim kestenovog-Castanea sp. (34%), lipovog-Tilia sp. (14%) i kaduljinog-Salvia sp. (7%). Ovi rezultati najbolje ilustriraju važnost peludne analize u ispravnom deklariranju meda koji odlazi na tržište, jer bez nje, u obje godine čak 43% uzoraka meda ne bi zadovoljavalo kriterije iz Pravilnika. Pri tom treba voditi računa o maksimalno korektno napravljenoj peludnoj analizi kao i interpretaciji rezultata, što zahtjeva veliko znanje i iskustvo analitičara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA