Pregled bibliografske jedinice broj: 248065
Mjerenje agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece: Usporedba procjena različitih procjenjivača
Mjerenje agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece: Usporedba procjena različitih procjenjivača // Društvena istraživanja, 81-82 (2006), 1-2; 241-264 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 248065 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mjerenje agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece: Usporedba procjena različitih procjenjivača
(Measuring school-children's aggressive and prosocial behavior: Comparison of ratings of different informants)
Autori
Keresteš, Gordana
Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 81-82
(2006), 1-2;
241-264
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
osnovnoškolska djeca; agresivnost; prosocijalno ponašanje; situacijska specifičnost; spolne razlike
(elementary school children; aggressiveness; prosocial behavior; situational specifics; gender differences)
Sažetak
Cilj ovog rada bio je usporediti različite mjere agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece. Podaci o dječjem ponašanju prikupljeni su od učenika viših razreda osnovnih škola, njihovih roditelja, vršnjaka iz razreda i razrednika. Kod procjena agresivnoga ponašanja svih pet upotrijebljenih mjera (samoprocjene, procjene vršnjaka, procjene razrednika, procjene majki, procjene očeva) bilo je u značajnim međusobnim korelacijama, pri čemu su korelacije bile najniže između samoprocjena i ostalih mjera, a najviše između procjena očeva i majki te vršnjaka i razrednika. Kod prosocijalnoga ponašanja samoprocjene su značajno korelirale jedino sa procjenama očeva, dok su sve ostale mjere bile u značajnim međusobnim korelacijama. Kod agresivnoga ponašanja sve su korelacije bile više nego kod prosocijalnog. Analizom slaganja različitih procjenjivača u identificiranju djece koja su najviše, odnosno najmanje agresivna i prosocijalna potvrđeni su rezultati korelacijskih analiza, ali su uz samoprocjene vršnjačke procjene također pokazale slabije podudaranje s ostalim mjerama. U skladu s očekivanjem i ranijim empirijskim nalazima, svih pet procjenjivača dječake je procijenilo agresivnijima i manje prosocijalnima od djevojčica. U raspravi su razmotrene prednosti i nedostaci svake od primijenjenih mjera, a naglašene su i praktične implikacije dobivenih rezultata i važnost ispitivanja ponašanja u različitom kontekstu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus