Pregled bibliografske jedinice broj: 247503
Osobitosti istraživanja u medicini
Osobitosti istraživanja u medicini // Acta Medica Croatica / Kučišec-Tepeš Nastja, Topić Elizabeta (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2006. str. 5-16 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 247503 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osobitosti istraživanja u medicini
(Issues of research in medicine)
Autori
Topić, Elizabeta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Acta Medica Croatica
/ Kučišec-Tepeš Nastja, Topić Elizabeta - Zagreb : Medicinska naklada, 2006, 5-16
Skup
Simpozij Akademije medicinskih znanosti Hrvatske: Statistička metodologija znanstvenog istraživanja
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.01.2006
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
znanost; znanstveno istraživački rad; medicinsko istraživanje; znanstvena hipoteza; topljivi transferinski receptori; anemije
(science; scientific research; medical research; scientific hypothesis; soluble transferrin receptors; anemias)
Sažetak
Znanstveno-istraživački rad u medicini podliježe svim zahtjevima koji vrijede za istraživanja u drugim prirodnim znanostima, budući da se medicina kao nauka i djelatnost uklapa u opću definiciju znanosti: ona jest zajedničko, povezano, organizirano i sustavno znanje čovječanstva, pri čemu liječnik, više ili manje svjesno, u svom svakidašnjem radu primjenjuje znanstveni način razmišljanja i znanstvenu metodu. U postupku rješavanja problema u znanstvenom radu i u medicinskoj praksi ima mnogo sličnosti, ali i razlika. U znanstvenom radu, nakon opažanja neke pojave koja se ne može objasniti poznatim činjenicama i teorijama, postavlja se hipoteza, planira i izvodi eksperimentalno ispitivanje, rezultet čega su podaci. Interpretacijom tih podataka dobije se dokaz kojim se hipoteza potvrđuje ili odbacuje. Vrlo je sličan postupak i u medicinskoj praksi, gdje je prvi pregled bolesnika kod kojeg se stanje ne može objasniti podacima dobivenim pregledom jednak opažanju neke pojave koja se ne može objasniti poznatim činjenicama. Radna dijagnoza može se usporediti s postavljanjem hipoteze, a eksperimentalno ispitivanje jednako je laboratorijskim i drugim dijagnostičkim pretragama. Ovisno o rezultatima, radna dijagnoza se prihvaća ili odbacuje. Primjerice, u znanstvenom radu postavlja se jedna hipoteza, jedan eksperiment sa sukcesivnim testiranjem i/ili ponavljanjem, dok se u medicinskoj praksi postavlja više hipoteza, odvija se paralelno testiranje da bi se postavljene hipoteze odbacile i stvarale nove hipoteze. Pri znanstvenom ispitivanju nastaje mnogo sustavnih podataka, dok u medicinskoj praksi nastaju - samo ne sustavno - ciljani podaci. Značajna razlika odnosi se i na donošenje konačne odluke, koja se u istraživačkom radu donosi tek nakon konačnog dokaza, dok se u medicinskoj praksi odluka i terapijski zahvati često donose još prije konačnog dokaza. U daljnjem tekstu ovog poglavlja opisan je jedan primjer znanstveno istraživačkog rada u području medicine, u kojem su ukratko opisani postupci pri izvođenju znanstvenog rada. U daljnjim poglavljima ovog Suplementa opisana je statistička metodologija koja je primijenjena u obradi podataka dobivenih u radu i koja se najčešće primjenjuje u znanstvenom istraživanju u području medicine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
