ࡱ> 9 bjbj::vl\6!6!6!8n!4!te2"""""D"D"D"###\^^^^^^$ p#####9D"D"999# D"D"\9#\99k?Ѓ \D"" 5t|rHB6!// <\50e,0'8'\9SVEU ILI`TE U ZAGREBU PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ Fiskalni sustav i fiskalna politika NEKA PRAVA POREZNIH OBVEZNIKA U POREZNO-UPRAVNOM POSTUPKU (Izvadak iz seminarskog rada: PRAVNA ZA`TITA SUDIONIKA POREZNO-UPRAVNOG POSTUPKA) Autor: Mentor: Josip Begonja prof. dr. Olivera Lon ari-Horvat U Zagrebu, listopada 2004. godine NEKA PRAVA POREZNIH OBVEZNIKA U POREZNO-UPRAVNOM POSTUPKU UVOD Od svog osamostaljenja, demokratizacijom druatva te izgradnjom pravne dr~ave, Republika Hrvatska preuzela je posebnu brigu o mjestu i ulozi graanina u pravnom sustavu. Posljedica takve brige je i potreba ureenja porezno-pravnog odnosa, a najvei iskorak prema kodifikaciji (sistematizaciji svih porezno pravnih propisa u cilju osiguranja: pravne transparentnosti, vanjskog jedinstva prava, unutarnjeg jedinstva prava te stabilnosti poreznog sustava), poreznog prava kao dijela financijskog prava, hrvatska dr~ava napravila je donoaenjem Opeg poreznog zakona  koji kao pravni propis za porezno pravo ima najvee zna enje. Opim poreznim zakonom uz ope definicije pojmova koji su bitni za poreze, ureeno je formalno i materijalno porezno pravo. Upravo Opi porezni zakon predstavlja zajedni ku osnovu svih poreznih propisa jer u znatnom dijelu sadr~i odredbe o onim pitanjima koja nisu ureena u posebnim poreznim zakonima o pojedinim poreznim oblicima. S obzirom da je porez prinudno davanje (nitko dobrovoljno ne plaa porez) u postupku: utvrivanja visine porezne obveze, provedbe poreznog nadzora te naplate poreza od strane poreznog tijela, mo~e doi do povrede prava poreznog obveznika. U cilju zaatite prava ovjeka (kao temeljne ustavne odredbe), Opim poreznim zakonom i Zakonom o opem upravnom postupku predvien je niz prava poreznih obveznika kao sudionika porezno-upravnog postupka. Zbog navedenog, u nastavku ovog rada autor navodi u kojim situacijama, u kom vremenu te kojim pravnim sredstvima u cilju zaatite svojih prava, mo~e se koristiti porezni obveznik te postupanje poreznog tijela prilikom koriatenja nekog od dopuatenih pravnih sredstava. POREZNO-UPRAVNI POSTUPAK Provedba zahtjeva iz porezno-pravnog odnosa i porezno-du~ni kog odnosa ureuje se odredbama porezno-upravnog postupka, a te odredbe zapravo predstavljaju izvraenje propisa iz domene materijalnog poreznog prava. Utvrivanje (razrez), nadzor (kontrola) i naplata poreza predstavljaju postupovne radnje kojima se izvraavaju materijalni porezni propisi kojima je ureen sadr~aj pravnog odnosa do kojeg dolazi izmeu javne vlasti (dr~ave) s jedne strane te fizi kih i pravnih osoba kao poreznih obveznika i/ili poreznih du~nika s druge strane. Pravo je javne vlasti kao sudionika porezno-pravnog odnosa i/ili porezno-du~ni kog odnosa da od poreznog obveznika tj. poreznog du~nika zahtijeva plaanje poreza odnosno ispunjenje porezne obveze u odreenom roku i na odreeni na in. S druge pak strane, porezni obveznik i/ili porezni du~nik ima pravo na svoje zahtjeve jer stupanje u porezno-pravni odnos s javno-pravnim tijelom ne zna i isklju ivo obvezu plaanja poreza, nego i pravo poreznog obveznika da zahtijeva od dr~ave da mu vrati preplaeni porez ili porez plaen bez pravne osnove i sl. Danas se s velikom sigurnoau mo~e tvrditi da je u suvremenim i demokratskim zemljama svijest o nu~nosti plaanja poreza (kako bi dr~ava mogla postojati i uspjeano funkcionirati) opeprihvaena, razumljiva i neupitna. Temeljem navedenog, sigurno je da je opstanak suvremene dr~ave u velikoj mjeri uvjetovan naplatom poreza, a postupak naplate poreza provodi se primjenom postupovnih poreznih propisa koji trebaju biti u skladu s njezinim materijalnim i formalnim elementima. Porezno-pravni postupak predstavlja specifi an upravni postupak jer njega kao i upravni postupak provode upravna tijela, porezno-pravni postupak uva~ava na ela upravnog postupka, a poreznim aktima (koja imaju sva obilje~ja upravnih akata) konkretiziraju se zahtjevi iz porezno-pravnog i/ili porezno-du~ni kog odnosa. Isto tako, Opim poreznim zakonom ureen je onaj dio upravnog postupka koji je (s obzirom na specifi nosti radnji koje zahtijeva provoenje poreznog postupka), poseban te je stoga Opi porezni zakon lex specialis tj. njegova pravna snaga je iznad Zakona o opem upravnom postupku (koji vrijedi za druge upravno-pravne odnose), ije se odredbe na podru ju poreznog postupka primjenjuju samo supsidijarno odnosno samo na pitanja koja nisu rijeaena Opim poreznim zakonom. Specifi nost porezno-pravnog postupka u odnosu na upravni postupak o ituje se i u tome ato je predmet porezno-pravnog postupka rjeaavanje odnosa (porezno-pravnog odnosa i/ili porezno-du~ni kog odnosa) koji su razli iti od drugih upravno-pravnih odnosa. Upravo zbog posebnosti tih odnosa pred porezno tijelo postavlja se zahtjev za vei nadzor nad odreenim pravima poreznog obveznika i/ili poreznog du~nika te zaatita tih prava kao ato su pravo na informiranje, pravo na zaatitu ljudskog dostojanstva i privatnosti, pravo na zaatitu privatnog vlasniatva i sl. U upravnom postupku o nekim od navedenih prava ne vodi se ra una ili se ne vodi u dovoljnoj mjeri zbog ega se u poreznom postupku primjenjuju one mjere i na ela koja se ne primjenjuju u upravnom postupku. To se, prije svega, odnosi na mjere ograni enja pri provedbi ovranog postupka (pljenidba), zatim zabrana prekomjernog zadiranja u privatnost poreznog obveznika, zabrana primjene nerazmjernih mjera i sl. Ove mjere su specifi ne samo za porezni postupak, a ne i za upravni postupak. Nadalje, s obzirom da sudionici porezno-du~ni kog odnosa imaju pravo na zahtjeve materijalne prirode, nametnulo je potrebu i za primjenom nekih drugih mjera u poreznom postupku koje se ne primjenjuju u upravnom postupku kao to su porezni nadzor, ovrha, porezno jamstvo i sl. Treba istaknuti da naziv porezni postupak ima univerzalno zna enje jer se tim pojmom ne obuhvaaju samo one postupovne radnje koje se odnose isklju ivo na utvrivanje, nadzor i naplatu poreza ve se porezni postupak primjenjuje i na druga javna davanja. Na ela porezno-upravnog postupka Na ela u najairem smislu ozna avaju pravna pravila kojih su se obvezni pridr~avati svi druatveni subjekti. Slijedom navedenog, odredbama Opeg poreznog zakona odreeno je kojih se na ela u porezno-upravnom postupku treba pridr~avati porezno tijelo: na elo zakonitosti  osnovni zahtjev svake pravne dr~ave je da se djelatnost svih tijela dr~avne uprave (pa prema tome i poreznih tijela), zasniva na pravnoj normi. Porezno tijelo obvezno je pridr~avati se na ela zakonitosti pri ustanovljavanju elemenata va~nih za oporezivanje (porezni subjekt, porezni objekt, porezna osnovica, porezna stopa, porezne pogodnosti i sl.) ato zna i da ti elementi moraju biti odreeni formalnim pravnim propisom. Zabranjeno je oporezivati bez pravne osnove (ako nema formalne pravne norme) te ne oporezivati unato  pravnoj osnovi, na elo utvrivanja injenica  ovo na elo obvezuje porezno tijelo na ustanovljavanje svih injenica relevantnih za donoaenje zakonite i pravilne odluke. Porezno tijelo ovlaateno je i du~no ulo~iti sve napore u otkrivanju objektivne istine. Pri utvrivanju injenica porezno tijelo mora jednakom pozornoau ustanoviti sve okolnosti kako povoljne tako i nepovoljne za poreznog obveznika, na elo porezne jednakosti  ovo na elo zabranjuje samovolju pri odreivanju poreznog tereta i nametanje razli ita poreznog tereta poreznim obveznicima jednake gospodarske snage. Ovo na elo ima svoje uporiate i u Ustavu RH, na elo pravne zaatite u poreznim stvarima  ako porezni obveznik smatra da je odlukom poreznog tijela povrijeen u svojim pravima ima pravo koristiti pravna sredstva (~albu) radi zaatite svojih prava. Odluka porezno tijela povodom ~albe biti e ponovno razmotrena. Ako porezni obveznik nije zadovoljan drugostupanjskom odlukom, obraa se tu~bom Upravnom sudu RH, na elo zabrane povratne primjene poreznih propisa  ovim na elom na podru ju poreznog prava zaatiuje se pravna sigurnost poreznih obveznika jer su porezna tijela du~na primjenjvati samo one porezne propise koji su bili na snazi u trenutku nastanka injenica na kojima se temelji porezna obveza tj. porezni dug, na elo sasluaanja stranke  prije nego porezno tijelo donese porezni akt kojim se ureuje neko pravo ili obveza poreznog obveznika na podru ju oporezivanja, poreznom obvezniku mora se omoguiti izjaanjavanje o injenicama i okolnostima va~nim za njegovo pravo ili obvezu. Izjaanjavanje je zapravo pravo poreznog obveznika na sasluaanje i smatra se jednim od najzna ajnijih oblika njegova sudjelovanja u porezno-upravnom postupku, a izvedeno je iz temeljnih sloboda graana te iz na ela pravne dr~ave. Ovim pravom kao subjekt porezno-upravnog postupka, porezni obveznik preuzima dio odgovornosti za objaanjenje injeni nog stanja u konkretnu porezno-upravnom postupku. na elo ovrhe u poreznom postupku  u pravilu porezno tijelo samo izvraava svoje odluke u ovranom postupku, a iznimno se tra~i pomo suda kad je u pitanju ovrha na nekretnini, Porezno-pravni odnos Bez obzira na sadr~aj, odnosi izmeu dr~ave s jedne strane te fizi kih osoba i pravnih osoba s druge strane koji su ureeni pravnim propisima nazivaju se apstraktnim pravnim propisima. Pored apstraktnih pravnih odnosa, pravni odnosi mogu biti i konkretni pravni odnosi koji se temelje na opem pravnom pravilu, a nastaju kada se ustanove prava i obveze sudionika konkretnog pravnog odnosa, vrijeme njihova nastanka i vrijeme njihova prestanka. Porezno-pravni odnos ine dva dijela: formalni dio  obuhvaa prava i obveze na podru ju poreznog postupka koja se odnose na njegova sudionika (porezni obveznik ima pravo na o itovanje, na podnoaenje ~albe, prigovora i dr., a porezno tijelo ima pravo provesti porezni nadzor, obaviti uvid u poslovne knjige poreznog obveznika i sl. Obveza je poreznog obveznika da podnese poreznu prijavu, da vodi poslovne knjige i dr., a obveza poreznog tijela je da utvrdi poreznu obvezu procjenom ako to nije moglo obaviti na drugi na in, zatim da porezni postupak vodi korektno i sl.); materijalni dio  obuhvaa odnose ato se temelje na porezno-du~ni kim odnosima iji je objekt nov ana inidba (porez, kamate i nov ane kazne) koju je porezni obveznik du~an platiti javno-pravnom tijelu ili je rije  o povratu viae plaenog poreza (carina, pristojbi ili doprinosa) gdje se kao du~nik prema poreznom obvezniku javlja dr~ava. Sudionici porezno-pravnog odnosa U porezno-pravnom odnosu sudjeluju: javno-pravno tijelo koje je ovlaateno ubirati poreze te upravljati prihodima od prikupljenim poreza, porezni obveznik (fizi ka i pravna osoba te gospodarske jedinice osobe javnog prava) koji je nositelj odreenih prava i obveza ato mogu biti postupovne i du~ni ke naravi. Kao sudionik porezno-pravnog odnosa, porezni obveznik mo~e biti: osoba koja je du~na obaviti postupovne radnje (postupovna obveza: podnoaenje porezne prijave, podnoaenje dokaznih sredstava, a postupovno pravo: pravo na sasluaanje, pravo na podnoaenje ~albe i sl.), osoba koja je obvezna izvraiti nov ane inidbe za svoj ra un i u svoje ime (rije  je o poreznom du~niku koji je nositelj odreenih imovinskih prava i obveza iz ega se zaklju uje da je svaki porezni du~nik ujedno i porezni obveznik, ali da svaki porezni obveznik ne mora istodobno biti porezni du~nik), osoba koja je obvezna obaviti nov ane inidbe za ra un i u ime treih osoba (uloga ove osobe je uloga poreznog platca koju ima poslodavac jer je on du~an obra unati, obustaviti i uplatiti porez za ra un treih osoba), osoba koja odgovara tj. obvezna je platiti tui porezni dug - porezni jamac, ali isto tako kao sudionik-porezno pravnog odnosa, ta je osoba du~na poduzeti sve formalne i materijalne radnje ato u tom odnosu nastaju. Bez obzira ato porezni jamac djeluje u tuoj stvari zakonski je ovlaaten i du~an u tuoj stvari djelovati kao u vlastitoj, osoba koja je nositelj poreznog tereta u gospodarskom smislu. Naime, rije  je o onoj osobi poreznog obveznika u airem smislu na koju je porezni du~nik kroz cijenu svog prodanog proizvoda prevalio porez na krajnjeg potroaa a (porez na dodanu vrijednost, troaarine i dr.), a kojeg on mora platiti dr~avi. Dakle, poduzetnik je porezni du~nik, a osoba na koju je prevalio pripadajui porez, nositelj je poreznog tereta. Porezno-du~ni ki odnos Kao dio porezno-pravnog odnosa kojemu je objekt imovinsko-pravni zahtjev, javlja se porezno-du~ni ki odnos. Porezno-du~ni ki odnos je odnos javno-pravne naravi i za razliku od graansko-pravnog odnosa graanin u tom odnosu nije ravnopravan ugovorni partner, ve je podreen pravnim normama iji sadr~aj odreuje drugi njemu nadreeni  dr~ava. Porezno du~ni ki odnos se od porezno-pravnog odnosa razlikuje po: obujmu pojma i sadr~aju pojma. Ad.1. Sam pojam porezno-du~ni kog odnosa u~i je od pojma porezno-pravnog odnosa jer svaki porezno-du~ni ki odnos ujedno je i porezno-pravni odnos dok svaki porezno-pravni odnos ne mora ujedno biti i porezno-du~ni ki odnos. Ad.2. Sadr~aj porezno-pravnog odnosa sastoji se od dva dijela i to formalnog i materijalnog dijela, a sadr~aj porezno-du~ni kog odnosa sastoji se samo iz jednog dijela i to materijalnog dijela. Dakle, u porezno-pravnom odnosu ureuju se osim prava i obveza sudionika tog odnosa iz podru ja poreznog postupka joa i njihova prava i obveze u svezi s nov anim inidbama. Sadr~aj porezno-du~ni kog odnosa determiniran je nov anim zahtjevima bilo samo jednog sudionika tog odnosa prema drugom sudioniku i/ili obaju sudionika istodobno i uzajamno. Prema vrsti nov ani zahtjevi u porezno-du~ni kom odnosu mogu biti: zahtjevi za naplatu poreza od poreznog du~nika i/ili poreznog jamca (ovo je najva~niji zahtjev dr~ave), zahtjev dr~ave glede ispunjenja obveze poreznog du~nika za plaanje drugih nov anih davanja (zatezne kamate, nov ane kazne za porezne prekraaje i sl.). Isto tako, porezni du~nik mo~e od dr~ave zahtijevati samo plaanje kamata ako dr~ava nije u roku ispunila svoju nov anu obvezu (npr. povrat preplaenog poreza i/ili poreza plaenog bez pravne osnove), zahtjev poreznog du~nika dr~avi za priznavanjem poreznih pogodnosti (olakaica). Istovremeno ovaj zahtjev predstavlja vrstu nov anog prava jer se po priznanju porezne pogodnosti od strane dr~ave, porezni du~nik oslobaa plaanja dijela poreza (nov anog davanja) kojeg bi ina e morao platiti, zahtjev na koji ima pravo porezni obveznik za povrat nov anog iznosa kojeg je platio dr~avi na ime poreza, a kojeg nije bio du~an platiti te zahtjev na koji ima pravo dr~ava za povrat nov anog iznosa kojeg je isplatila poreznom obvezniku u veem iznosu od propisanog na ime preplaenog poreza. Vrlo je va~an, za porezno pravo, trenutak nastanka odnosno trenutak u kojem prestaje zahtjev iz porezno-du~ni kog odnosa i to zbog toga ato nakon tog trenutka nastaju odreene pravne posljedice kao ato je rok za plaanje poreza, jamstvo za porezni dug i sl. Nastanak zahtjeva iz porezno-du~ni kog odnosa ve~e se: uz naplatu poreza od poreznog obveznika, u trenutku stjecanja zakonom predvienih injenica koje su povezane s plaanjem poreza (npr. za naplatu poreza na promet nekretnina to je trenutak zaklju ivanja ugovora ili drugog pravnog posla), uz naplatu poreza od poreznog jamca u trenutku ostvarivanja injenice s kojom je zakonodavac povezao porezno jamstvo. Treba istai da se zahtjev za plaanje poreza ne mo~e uputiti poreznom jamcu prije nego je upuen zahtjev za naplatu poreznog duga poreznom du~niku (akcesorno obilje~je poreznog jamstva), uz naplatu drugih nov anih davanja i to: kod nov ane kazne u trenutku pravomonosti odluke o izricanju nov ane kazne, kod kamata u trenutku dospijea poreznog duga odnosno danom uplate poreza bez pravne osnove ili istekom roka za povrat pretporeza, kod ostvarivanje zahtjeva za odobrenje poreznih pogodnosti (olakaica) u trenutku pravomonosti odluke poreznog tijela u kojem poreznom du~niku se odobrava porezna pogodnost (olakaica), kod povrata nov anog iznosa u trenutku uplate poreza bez pravne osnove odnosno primitka viae plaenog poreza. Prestankom postavljenog zahtjeva iz porezno-du~ni kog odnosa prestaje porezno-du~ni ki odnos i porezni dug. Zahtjev mo~e prestati u sljedeim slu ajevima: isplatom, kompenzacijom (prebijanjem meusobnih nov anih potra~ivanja), oprostom, zastarom, smru poreznog du~nika, gubitkom prava na ispunjenje zahtjeva iz porezno-du~ni kog odnosa. 2.3.1. Sudionici porezno-du~ni kog odnosa U porezno-du~ni kom odnosu sudjeluju: javno-pravno tijelo (porezni vjerovnik), porezni du~nik i porezni jamac. Porezni vjerovnik - naj eae je ono javno-pravno tijelo koje od poreznog du~nika potra~uje porez, a ponekad i neka druga nov ana davanja. Poreznom vjerovniku kao sudioniku porezno-du~ni kog odnosa pripada ukupan porez ato ga potra~uje od poreznog du~nika ili samo njegov dio ato je odreeno pravnom normom. Ako neki porezni prihod dijeli viae javno-pravnih tijela tada se sva ta tijela nazivaju, zajednicom poreznih vjerovnika. Porezni du~nik - je osoba koja je kao takva navedena u zakonu o pojedinoj vrsti poreza. Postoje odreeni uvjeti navedeni u poreznim pravnim normama koji moraju biti ispunjeni kako bi se neku osobu moglo tretirati poreznim du~nikom. Sukladno zakonskim odredbama, porezni du~nik ponekad se mo~e pojaviti u ulozi poreznog vjerovnika i to kada od javno-pravnog tijela zahtijeva povrat viae plaenog poreza. Osim obveze plaanja poreznog duga, porezni du~nik ima i obvezu plaanja zateznih kamata za nepravodobno plaene porezne obveze, ali i obvezu plaanja nov ane kazne. Porezni jamac - je osoba koja postaje poreznim du~nikom pod odreenim okolnostima (ureenim poreznom pravnom normom) , koje se va~ne za oporezivanje, a koje se neposredno ne odnose na nju nego na drugu osobu. Bez obzira ato u porezno-du~ni kom odnosu javno-pravno tijelo (dr~ava) i porezni obveznik mogu biti du~nici, poreznim jamstvom poja ava se samo obveza poreznog obveznika, a ne i javno-pravnog tijela jer se smatra da je dr~ava siguran i gospodarski jak du~nik te zbog toga njenu obvezu nije potrebno poja avati dok s druge strane dr~ava svoje potra~ivanje ne ~eli dovesti u pitanje pa ga osigurava zakonskim jamstvom. PRAVA SUDIONIKA POREZNO-UPRAVNOG POSTUPKA Kao ato je u uvodnom dijelu navedeno, nitko dobrovoljno ne plaa porez te je u postupku utvrivanja, poreznog nadzora i plaanja poreza i drugih javnih davanja (pristojbi i doprinosa), mogue povrijediti prava poreznog obveznika. Opim poreznim zakonom ureena su slijedea prava poreznog obveznika: 1. pravo na o itovanje  ovim pravnim institutom omoguava se poreznom obvezniku da se prije donoaenja poreznog akta izjasni o injenicama i okolnostima bitnim za njegovo donoaenje. Pravo na o itovanje obuhvaa pravo na izjaanjavanje o predlo~enim dokazima, pravo na sudjelovanje u izvoenju tih dokaza uvidom u raspolo~ive dokumente, postavljanjem pitanja svjedocima i vjeatacima, predlaganjem dokaza i davanjem podataka bitnih za donoaenje poreznog akta u porezno-upravnom postupku. Ovo pravo porezni obveznik nije du~an iskoristiti, ali uskraivanjem ovog prava od strane poreznog tijela povrijedilo bi se na elo zakonitosti, 2. pravo na zaatitu osobnosti  ovim pravom u porezno-upravnom postupku osigurava se tajnost podataka koje je prikupilo porezno tijelo o poreznom obvezniku. Na taj se na in osigurava ustavno pravo na nepovredivost osobnosti, dostojanstva, ugleda i asti graanina. Slijedom navedenog, porezni obveznik e u poreznom postupku lakae iznositi injenice koje da nema pravne zaatite njegove osobnosti, vjerojatno ne bi iznio (jer one mogu biti i intimne prirode), a zbog ega bi onda mogao biti oateen za svoja prava i interese. Doprinos zaatiti osobnosti poreznog obveznika ogleda se i u tome ato porezno tijelo mo~e obavljati porezni nadzor u stambenim prostorijama poreznog obveznika onda i samo onda ako na to pristane porezni obveznik. 3. pravo na zaatitu ljudskog dostojanstva  ovim pravom osigurava se da porezno tijelo u provedbi porezno-upravnog postupka prema poreznom obvezniku mora postupati na na in da ne povrijedi njegov ugled, ponos, njegovu ast, zasluge i osnovne vrijednosti. Koliko je zna ajno ovo pravo govori i to da pravo na zaatitu ljudskog dostojanstva zauzima sredianje mjesto u koncepciji meunarodnih pravila o zaatiti prava ovjeka jer je ljudsko dostojanstvo temelj svih ljudskih prava. Odredbama Ope deklaracije o ljudskim pravima ( lanak 22.), ureeno je da se & svakom pripadniku druatva priznaje ona razina socijalne sigurnosti, a time i ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava koja su u skladu s organizacijom i resursima svake dr~ave. U cilju zaatite ljudskog dostojanstva, odredbama Opeg poreznog zakona predviena je mogunost otpisa poreznog duga (u potpunosti ili djelomi no) ako bi naplata istog dovela u pitanje osnovne ~ivotne potrebe poreznog du~nika i lanova njegove obitelji. Isto tako, radi zaatite ljudskog dostojanstva ureeno je koje se tra~bine poreznog du~nika ne mogu plijeniti. Prije svega, rije  je o plai i s plaom izjedna enim primanjima do visine osobnog odbitka (visina osnovnog osobnog odbitka prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dohodak, od 01.01.2005. godine trebala bi se poveati za 100,00 kn tj. s 1.500,00 kn na 1.600,00 kn), poreznog du~nika uvean za pripadajui faktor (koeficijent) osnovnog osobnog odbitka uzdr~avanih lanova u~e obitelji. Osim plae i s plaom izjedna enih primanja, porezno tijelo u cilju naplate poreznog duga od poreznog du~nika, ne mo~e plijeniti odjeu, obuu, rublje i druge predmete za osobnu upotrebu (posteljinu, posue, pokustvo, atednjak, hladnjak i sl.), 4. pravo na informiranje poreznog obveznika  onemoguuje porezno tijelo u namjeri da televizor i radio prijemnik (sredstva za prijenos informacija), plijeni radi prinudne naplate poreza jer se graaninu mora omoguiti primanje informacija i praenje dogaaja u zemlji i svijetu. Graanin je dio bira kog tijela iako nije podmirio svoje porezne obveze i mora biti upoznat o odlukama svojeg parlamenta i svoje vlade. POSTUPANJE SUDIONIKA POREZNO-UPRAVNOG POSTUPKA U DOBROJ VJERI Sudionici u porezno-upravnom postupku (porezno-du~ni kom i/ili porezno-pravnom odnosu) du~ni su postupati u dobroj vjeri. Pravno pravilo kojim se odreuje postupanje u dobroj vjeri (bona fide) ima svoju povijest joa u pretorskom pravu. Njegovo zna enje u najairem smislu zna i postupati savjesno, poateno i sukladno odredbama pravnih normi, a to zapravo zna i da pri rjeaavanju odnosa (porezno-pravnih i porezno-du~ni kih odnosa), treba poi od pretpostavke da sudionici porezno-upravnog postupka, postupaju savjesno i bez nepoatene namjere. Naime, svaki druatveni odnos pa tako i porezno-pravni te porezno-du~ni ki odnos nije mogue u svim segmentima te svim situacijama obuhvatiti pravnom normom te je zbog toga primjena na ela postupanja u dobroj vjeri (onda kada to dozvoljava narav pravnog odnosa) od iznimnog zna enja jer se pri rjeaavanju tih odnosa polazi od pretpostavke savjesnosti i poatenja sudionika. Tako je porezno tijelo du~no ustanoviti sve injenice bitne za donoaenje zakonite i pravilne odluke te s jednakom pozornoau ustanoviti i one injenice koje idu u prilog poreznog obveznika. Isto tako, porezno tijelo du~no je upozoriti sudionike porezno-upravnog postupka na njihova prava i obveze u postupku. Iz naprijed navedenog, razvidno je da porezno tijelo nije zadu~eno samo i isklju ivo za ubiranje poreza, mada je to njegova temeljna obveza. PRAVO NA ZA`TITU PRAVA POREZNIH OBVEZNIKA U POREZNO-UPRAVNOM POSTUPKU Pravo na zaatitu subjektivnog prava sudionika porezno-upravnog postupka je najzna ajnije pravo. Ako fizi ka ili pravna osoba kao sudionik porezno-upravnog postupka smatra da je neko njegovo pravo ili na zakonu utemeljen neki njegov pravni interes tijekom postupka (na bilo koji na in) povrijeen, ima pravo i mogunost obraanja viaem (drugostupanjskom) tijelu ili nekom drugom nadle~nom tijelu u cilju da se njihov predmet joa jednom razmotri. To pravo na zaatitu osigurava se pravom na ~albu kao redovnim pravnim sredstvom ili pravom na neki drugi oblik pravnog sredstva, ako je pravo na ~albu isklju eno. Primjena pravnih sredstava ureena je i u Ustavu Republike Hrvatske u kojem je navedeno: Jam i se pravo na ~albu protiv pojedina nih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaatenim tijelom. Pravo na ~albu mo~e biti izuzetno isklju eno u slu ajevima odreenim zakonom, ako je osigurana druga pravna zaatita. Svakako treba istai da s prakti nog aspekta na u inkovitost pravnog sredstva utje e trajanje porezno-upravnog postupka jer ato je postupak du~i to je i u inkovitost pravnog sredstva manja. Da bi se ubla~io negativan efekt neu inkovitosti pravnog sredstva zbog du~eg trajanja porezno-upravnog postupka, u nekim pravnim sustavima primjenjuje se institut kojim se odgaa izvraenje poreznog akta ako je protiv njega izjavljena ~alba. U ovom slu aju subjektivno pravo ~alitelja (pod pretpostavkom da tijelo viaeg ranga-drugostupanjsko tijelo svojim aktom prihvati ~albene navode te zbog toga promijeni ili ukine prvostupanjski akt) ne bi bilo ni privremeno povrijeeno. Pravna sredstva koja se primjenjuju u hrvatskom poreznom sustavu ureena su: Opim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 127/00 do 150/02); Zakonom o opem upravnom postupku (Narodne novine, broj 53/91 do 103/96), kao supsidijarna pravna norma. Odredbama Opeg poreznog zakona predvieno je da je redovno pravno sredstvo: ~alba, a izvanredno pravno sredstvo: mijenjanje i poniatavanje rjeaenja u vezi s upravnim sporom te povrat u prijaanje stanje. Meutim, odredbama Opeg poreznog zakona ureeno je da se na postupak poreznih tijela kod primjene poreznih propisa primjenjuje Zakon o opem upravnom postupku ako Opim poreznim zakonom nije druk ije propisano. Dakle, zbog navedenih odredbi Opeg poreznog zakona (glede supsidijarne primjene Zakona o opem upravnom postupku) u svezi s izvanrednim pravnim sredstvima, Zakon o opem upravnom postupku predvia osim ve spomenutog izvanrednog pravnog sredstva: mijenjanje i poniatavanje rjeaenja u vezi s upravnim sporom, joa i slijedea izvanredna pravna sredstva: obnovu postupka, zahtjev za zaatitu zakonitosti, poniatenje i ukidanje po pravu nadzora, ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeaenja na pristanak ili na zahtjev stranke, izvanredno ukidanje, proglaaenje rjeaenja niatavnim. ZAKLJU AK Govoriti o pravima poreznih obveznika i o zaatiti tih prava u porezno-upravnom postupku, zapravo zna i govoriti prije svega, o ljudskim pravima i slobodama. Susret svakog pojedinca s javnom vlaau naj eae se manifestira kroz neki od oblika pravnog odnosa. Porezno-upravni odnos kao oblik pravnog odnosa u kojem se susree pojedinac s jedne strane i javno-pravno tijelo je, neravnopravan odnos. U tom neravnopravnom odnosu jedan sudionik (u pravilu) daje, a drugi uzima. Zbog svoje nadreene uloge javna vlast esto predstavlja smetnju ostvarenju ljudskih prava i sloboda, a prije svega dostojanstva, ugleda i asti graanina kao jednog od sudionika porezno-upravnog postupka. U ovom radu autor je pokuaao dati osnovne informacije o poreznom pravu kao dijelu pravnog sustava, porezno-upravnom postupku, na elima tog postupka i odnosima do kojih u njemu dolaze. Svakako, bilo bi pretenciozno smatrati ovaj rad kao odgovor na brojna pitanja o poativanju prava poreznih obveznika od strane predstavnika (slu~benika i namjeatenika) porezne vlati, o razini pravne zaatite (u najairem smislu rije i), sudionika porezno-upravnog postupka u Republici Hrvatskoj. Ipak, neka promialjanja o unapreenju te zaatite (posebno u sferi sudske zaatite), glede u inkovitosti postojeeg stanja, navode na zaklju ak o potrebi aireg i viaeg obujma edukacije svih sudionika (neovisno o razini organizacijskog oblika porezne vlasti i osobi poreznog subjekta), u porezno-upravnom postupku, posebno ato se porezno pravo (kao posebna grana pravo) u Republici Hrvatskoj po elo temeljitije prou avati u zadnjih nekoliko godina. LITERATURA Knjige: 1. Mirko Budi, Zdenka Kohari, Olivera Lon ari-Horvat, Veljko Mratovi, Mate Perkovi: Opi porezni zakon s komentarom, Institut za javne financije, Zagreb, 2001. god. 2. Olivera Lon ari-Horvat: Osnove opeg poreznog prava-I dio, Porezni vjesnik, br. 8a, Institut za javne financije, Zagreb, 1998. godine 3. Olivera Lon ari-Horvat: Osnove opeg poreznog prava-II dio, Porezni vjesnik, br. 8a, Institut za javne financije, Zagreb, 1999. godine 4. Olivera Lon ari-Horvat: Osnove opeg poreznog prava-IIIdio, Porezni vjesnik, br. 3a, Institut za javne financije, Zagreb, 2002. godine 5. Ivo Borkovi: Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002. godine 6. Vladimir Crnkovi, }eljko Dupelj: Primjena Zakona o opem upravnom postupku, Informator, Zagreb, 1998. god. 7. Bo~idar Jel i, Olivera Lon ari-Horvat, Jure `imovi, Hrvoje Arbutina: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2002. godine 8. Bo~idar Jel i, Olivera Lon ari-Horvat, Jure `imovi, Hrvaoje Arbutina: Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2004. godine 9. Miomir Matulovi: Ljudska prava, Uvod u teoriju ljudskih prava, Hrvatsko filozofsko druatvo, Zagreb, 1996., str. 23. lanci: 1. Olivera Lon ari-Horvat: Primjena na ela postupanja bona fide u poreznom postupku, Porezni vjesnik, br. 7, Institut za javne financije, Zagreb, 2004. 2. Olivera Lon ari-Horvat: Porezno pravo u zaatiti ljudskih prava i sloboda, Zbornik radova, Pravni fakultet, Zagreb, 2002. godine 6. Olivera Lon ari-Horvat: Financijsko sudovanje ili financijski sud, Pravo i porezi, br. 1, 2004. godine 7. Ladislav Horvat: O autonomiji poreznog prava, Zbornik radova u povodu 70. godianjice ~ivota prof.dr.sc.Bo~idara Jel ia, Pravni fakultet, Zagreb, 2001. godine Ostala literatura: 1. Opa deklaracija o pravima ovjeka 2. Europska konvencija za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA-PODRU NI URED `IBENIK Josip Begonja, dipl. oec. Tel. 022/201-400 022/201-413 e-mail: josip.begonja@si.htnet.hr  Prof. dr. Joachim Lang: Koncepcija poreznog zakonika, Pravo i porezi, br. 3, str. 8., 1998. godine  Porezno pravo dio je ukupnog pravnog sustava Republike Hrvatske, a predstavlja skup pravnih propisa kojima se ureuju prava i du~nosti u porezno-pravnom odnosu. Odnosi do kojih dolazi izmeu fizi kih i pravnih osoba s jedne strane te dr~ave s druge strane, dosta su slo~eni i specifi ni zbog ega sudionici porezno-pravnog odnosa nisu ravnopravni kao ato je slu aj kod graansko-pravnog ili obiteljsko-pravnog odnosa. Javna vlast (dr~ava) je u nadreenom polo~aju prema fizi kim i pravnim osobama te snagom svojih ovlasti ona jednostrano ureuje sadr~aj i uvjete porezno-pravnog odnosa  Detaljnije o tome vidjeti, L.Horvat: O autonomiji poreznog prava,  Zbornik radova u povodu 70. godianjice ~ivota prof. dr.sc.Bo~idara Jel ia , Pravni fakultet , Zagreb, 2001., str. 77-88.   Narodne novine , broj 127/00 do 150/02.  Pri donoaenju Opeg poreznog zakona od velikog zna enja imala su iskustva njema kih poreznih konzultanata kao i njema ki Opi porezni zakon (Abgabenordnung tj. Opi zakon o javnim davanjima kojem je prete a Reichsabgabeordnung tj. Savezni opi porezni zakon , a koji se primjenjivao od 1919. godine. Tim Saveznim zakonom u to vrijeme po prvi put su se utvrdila jedinstvena pravila za poreznog obveznika, porezno tijelo i poreznog savjetnika u poreznom postupku).  Bo. Jel i, O.Lon ari-Horvat, J.`imovi, H.Arbutina: Financijsko pravo i financijska znanost,  Narodne novine , Zagreb, 2002., str. 225-233.  Bo.Jel i, O.Lon ari-Horvat, J.`imovi, H.Arbutina: Hrvatski fiskalni sustav,  Narodne novine , Zagreb, 2004., str. 147-150.  Detaljnije o tome vidjeti: O.Lon ari-Horvat: Osnove opega poreznog prava II. Dio,  Institut za javne financije , Zagreb, 1999., str. 31-42.  lanak 14. st. 2. Ustava RH:  Svi su pred zakonom jednaki .  Detaljnije o tome vidjeti: O.Lon ari-Horvat: Osnove opeg poreznog prava I. dio,  Institut za javne financije , Zagreb, 1998., str. 57.  Pod pojmom javno-pravnog tijela podrazumijeva se dr~ava, jedinica lokalne (podru ne) samouprave, a u nekim zemljama i crkva.  Kod osoba javnog prava gospodarskim jedinicama smatraju se i npr. restorani u sklopu ministarstava, ljetovaliata u sklopu izvranih tijela i dr. Iako su dio javno-pravnog tijela gospodarske jedinice obavljaju poslove poput poduzetnika, a kao rezultat te djelatnosti ostvaruju i gospodarsku snagu koja ih ini porezno sposobnima.  Ako porezni obveznik tijekom godine npr. nije stekao dohodak iznad visine koju se oporezuje (visina ukupnog osobnog odbitka za sebe i uzdr~avane lanove obitelji), on nema status poreznog du~nika jer nije du~an platiti porez. Ipak, on je du~an podnijeti poreznu prijavu, davati izjave poreznom tijelu odnosno du~an je kao porezni obveznik ispunjavati druge obveze iz porezno-pravnog odnosa.  Bo.Jel i, O.Lon ari-Horvat, J.`imovi, H.Arbutina :Financijsko pravo i financijska znanost,  Narodne novine , Zagreb, 2002., str. 244-250.  Detaljnije o tome vidjeti: Bo.Jel i, O.Lon ari-Horvat, J.`imovi, H.Arbutina: Financijsko pravo i financijska znanost,  Narodne novine , 2002. godine, str. 246.  Detaljnije o tome vidjeti: O.Lon ari-Horvat, Porezno jamstvo, RRiF, br.7, Zagreb, 2001., str. 95-97.  Detaljnije o tome vidjeti: O.Lon ari-Horvat, Porezno pravo u finkciji zaatite ljudskih prava i sloboda,  Zbornik radova: Tendencije u razvoju financijske aktivnosti dr~ave , Pravni fakultet, Zagreb, 2000., str. 145-151.  Detaljnije o tome vidjeti: O.Lon ari-Horvat, Hrvatski Opi porezni zakon, Rif, br.1/2001., str. 21-25.  Uvod Ope deklaracije o pravima ovjeka, Narodne novine-dodatak,  Meunarodni ugovori , br. 18/97.  Detaljnije o tome vidjeti: O.Lon ari-Horvat, Primjena na ela postupanja bona fide u poreznom postupku,  Porezni vjesnik , br.7, Zagreb, 2004, str. 37-41.  Detaljnije o tome vidjeti: O.Lon ari-Horvat, Pravni lijekovi u poreznom postupku, RRiF, br. 9, Zagreb, 2002., str. 74-81. PAGE  PAGE 2 ,xz~"&H~48x F d f $ & \Xdx8!:!"#F%`%%@&b'd'(èÞèèèèÞÞÞÞÞÞèÞÞÞè6CJ]mHsHj0JCJUmHsH5CJ\mHsH6] CJmHsH5CJ\mHsH 56\]56CJ\] 6CJ]CJmHsH5\ CJmHsHCJ >,`@xz|~"$&(*,.024$a$$a$$a$:468:<>@BDFH~468x$h^ha$$ & Fa$$a$ @<>!#f'+/03334 4$h^ha$$ & Fa$$a$ $hh^h`ha$h^h & F$`a$((+..0344 44,6f::p==*?,??BnBvDDIIK:KK&O2SZSUVVWWYZ8ZZ>[\\]]]]]^6_P_|aa"cvcdddd`oo^ppqfrrsLtntvzP{h}56CJ\]mHsHj0JCJUmHsHj0J5CJU\mHsH5CJ\mHsH6] CJmHsH6CJ]mHsHH 4466l:p=0?BvDIKKK>K@KNNOO6SUU V$ & Fa$$a$$ & F a$$ & Fa$$ & Fa$$h^ha$$h`ha$ h^`h V"VjVlV8WXXYYZ]^`adddddgg hh.hNhRh$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$h`ha$$`a$$a$RhjlJnLnnnohrtvvyytyvyP{} ~~$$ & Fa$$ & Fa$$^a$$`a$$a$$ & Fa$$h`ha$h}} ~:<Hdԍ`XZ^JbZ\nΥ^ª,ʮ^`bβ fNԾ<`\^ IJ 56\] j0JU5\6]j0J5CJU\mHsH5CJ\mHsHj0JCJUmHsH CJmHsH6CJ]mHsHF>@T҃* XZ΅Hnh`h$h`ha$$ & F a$$a$$ & Fa$$`a$\^Jҥ̧bd$a$h^h $]`a$$]a$$a$$`a$$h`ha$ & Fh`h`"nFHh>@DFh$ & Fa$$a$$`a$$ & Fa$ b$d,~b &(.06:FPrBHVX^`fjv  CJmHsHCJ CJmHsH 6>*]5\6]YpJB`>l @ ^@ ` ^`^$`a$ $^`a$$a$$ & Fa$ 26BR^ftv|~ 8::;RTZ\TVvxvxz(*&(6 8  ̽̽̽ j0JU6]mHsHmHsHj0JUmHsH6]5\6>*CJ]mHsH CJmHsHCJ CJmHsHJ :rLBxzDtvxz|~p\ ^` ^` @ ^@ `l<68:*,.02468:h$a$$`a$ ^`:ZTvv(&6    b $a$$`a$      b d 6]0JmHnHu0J j0JU j0JU$`a$h]h&`#$ . A!"#$% i0@0 Normal_HmH sH tH6@6 Naslov 1$@& CJmHsHBB Naslov 2$$@&a$5CJ$\mHsH6@6 Naslov 3$@& CJmHsH<@< Naslov 4$$@&a$ CJmHsHBB Naslov 5$$@&a$5CJ\mHsHD@D Naslov 6$$h@&^ha$ CJmHsH6@6 Naslov 7$@& CJ mHsH<@< Naslov 8$$@&a$ CJmHsH6A@6 Zadani font odlomka0 @0 Podno~je  p#*)@* Broj stranice22 Zaglavlje  p#.@". Tekst fusnote6&@16 Referenca fusnoteH*RC@BR Uvu eno tijelo teksta h`h CJmHsH@B@R@ Tijelo teksta$a$ CJmHsH^R@b^ Tijelo teksta, uvlaka 2$`a$ CJmHsH\S@r\ Tijelo teksta, uvlaka 3$`a$ CJmHsH6P6 Tijelo teksta 2CJP#I)),h0?NG~GHOV^ gtqPZ - b x:0Sy{|}~ !"#$?@tuvwx\ghU r6; "#####\%]%%%'(())5)6))H*I***S+,]-.P0Q0R0j0k011222'2)23w4%5&5j5k5547W8~99::::;<=S==>????????@X@Y@Z@@@@@@@@@B7DDQGRGSGTGUGGGHHH%KNPQSTpVqVrVVVX\\N\O\^_``abbbb4cccldAefffffLgagggggg8jjmmmmmmm%nsnnn0orooop6pVpppp q9qqq!roCoDoJoNoToWoZo[ocodoiomopoooooop]pepppppppqq(q0q>qEqNqVqqqqqqqqqqq@rFrGrPrrrs srszsstetmtttttuuvv v9v:vFvMvNvRv yyhyvywy~yhzvzzz{{{{{{{{{{>|G|I|S|\|e|g|q|||}} "#)*.2;=CDKLST[\^_cdefpqxy€ƀˀ̀΀ӀԀ݀ހ !")*23>?DEKLNO^_eirtŁȁρЁցف߁ 02;=GITUZ[\]hipsz{ʂ̂ӂԂۂ݂!24;<ADLMTU]^cdefmpwx~ăƃ̃Ճ؃ !().03ADOSTXYdgnovxƄ̈́τ $%,5;CFR\dkm~ąͅ΅օم/0RSx*>@sx[\fhT U qr56: ; ""####[%]%%%''(())4)6)))G*I***R+S+,,\-]-..O0R0i0k0112222&2)233v4w4$5'5i5k5553747V8W8}99::::;;<<==R=T===>>????????????@@W@Z@@@@@@@@@@@BB6D7DDDPGUGGGHHHH$K%KNNPPQQSSTToVrVVVXX\\M\O\^^__``aabbbb3c4ccckdmd@eAeffffffffKgLg`gaggggg7j8jjjmmmmmmmzn|nnnnnn)o/o0o3orooooop p5p6pUpVppppppp q q8q9qqqqq r'r;r=r|r}rrrrrrr ss7s8sfsgsssssss5t|||K}N}}}~~~~ €f҃ԃ>@ͅ΅օمy{$@xZ@a@@@ggmm(nHnInznssuuu&uJuSuuuu v vv:v||}}΅begonjaC:\My Documents\PV-SEM.docbegonjacC:\WINDOWS\Profiles\begonja\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje PV-SEM.asdbegonjacC:\WINDOWS\Profiles\begonja\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje PV-SEM.asdbegonjacC:\WINDOWS\Profiles\begonja\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje PV-SEM.asdbegonjaC:\My Documents\PV-SEM.docbegonjacC:\WINDOWS\Profiles\begonja\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje PV-SEM.asdbegonjaC:\My Documents\PV-SEM.docbegonjacC:\WINDOWS\Profiles\begonja\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje PV-SEM.asdbegonja A:\PV-SEM.docbegonjaC:\My Documents\NEKA PRAVA.doc81Ƨ Vt7q\,F!A,in[&gnv! zG{)0 +-lGfV4(v9>9[v =,PX>:-1Lb0c.UWvRF:®6ȜNn:%Rfl>^TxZt`>B@;u  %)+235=?ANVWX\]_`cdijkmnopqrstuvw{|}~``` ` ``` `&`(`.``@`2`4`6`B`D`N`V`Z`h`j`n`~`````````````````````````@`````` `UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial?5 :Courier New;Wingdings"1ht}ft}fq]|a1!0dwa2QSVEU ILI`TE U ZAGREBUbegonjabegonja Oh+'0   < H T `lt|SVEUILITE U ZAGREBU9VEUbegonjaegoegoNormalbegonja2goMicrosoft Word 9.0B@F#@F.@XNrH@XNrH|a ՜.+,0 hp  homeI1w SVEUILITE U ZAGREBU Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FE }rH1Table'WordDocument:SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolE }rHE }rH  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q