ࡱ> q`bjbjqPqP 2::H%000Ldddx```8T`HaxNc~d"ddd{e{e{eÌÌÌÌÌÌ$hl!d{e{e{e{e{edddd~~~{edddd~{e~~dd~dc 1A[`Ch(~Ń0N~k}~d~ {e{e~{e{e{e{e{eA~d{e{e{eN{e{e{e{exxxZ`xxx`xxxdddddd EVALUACIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU Milan Matijevi U iteljska akademija Sveu iliate u Zagrebu Sa~etak - U nastavnom kurikulumu evaluacija je va~na varijabla i veoma va~na aktivnost u enika i u itelja. Evaluacija ima sna~an utjecaj na ukupno akolsko i razredno-nastavno ozra je. U enici vole akolu u mjeri koliko su zadovoljni oblicima i rezultatima evaluacije, napose rezultatima unutarnje evaluacije. S obzirom na svrhu razlikuju se razli ite vrste evaluacije. U tekstu je prikazana priroda i filozofija vanjske i unutarnje evaluacije, te formativne i sumativne evaluacije u osnovnoj i srednjoj akoli. Evaluacija donosi informacije u enicima i u iteljima o uspjeanosti zajedni kog rada u nastavnom procesu. Priroda i vrste evaluacije ovise o filozofiji odgoja odnosno o pedagoakoj koncepciji neke akole. U stru nim krugovima prevladava stajaliate da osnovna i obvezna akola treba omoguiti uspjeh svim sudionicima, odnosno da se osnovna pedagoaka paradigma mo~e iskazati sintagmom  pedagogija uspjeha za sve . To zna i da takva akola treba biti utemeljena na suradnji i nastojanjima u itelja da omogue svakom u eniku optimalno ostvarivanje osobnih mogunosti. Srednje opeobrazovne i strukovne akole nisu obvezne i utemeljene su na izvana postavljenim standardima te na selekciji i kompeticiji. Selekcija se odvija prilikom upisa u te akole te tijekom odvijanja nastavnih aktivnosti jer akola treba osigurati da svi u enici zadovolje postavljene kriterije i standarde. Te spoznaje o selektivnosti akole uvjetuju kriterije unutarnje evaluacije i akolskog ocjenjivanja. Za postavljanje pedagoaki svrsishodnog i kvalitetnog modela evaluacije treba definirati ciljeve. U radu su prikazane razli ite razine konkretizacije odgojnih i obrazovnih ciljeva te njihovo uvjetovanje izbora nastavnih strategija i modela evaluacije. U radu autor razmatra pitanja selektivnosti, kooperativnosti i kompetivnosti kao polazita za definiranje svrhe i kriterija evaluacije, zatim prikazuje skale za kolsko ocjenjivanje u Hrvatskoj i nekoliko drugih zemalja. Pozornost je posveena i mjestu u enika s posebnim potrebama u obveznoj akoli te posebnim kriterijima vrednovanja uspjeanosti takvih u enika. EVALUACIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU Milan Matijevi U iteljska akademija Sveu iliate u Zagrebu 1. Uvod Stru ni izraz evaluacija (ponekad evalvacija) ima korijen u francuskoj rije i valuation a zna i  odreivanje vrijednosti, ocjena, procjena (evaluirati  odrediti vrijednost, ocijeniti, procijeniti). U sli nom se zna enju rabi i izraz valorizacija, a zna i vrednovanje. Budui je evaluacija (evaluiranje, ocjenjivanje, procjenjivanje) izuzetno va~na aktivnost u odgoju i obrazovanju ovdje se bavimo tom aktivnoau, odnosno pedagoakim aspektima te aktivnosti. Evaluacija je kao fenomen i pedagoaki pojam oduvijek izazivala pozornost stru njaka iz podru ja pedagogije, psihologije i dokimologije, ali su se studije o tome razlikovale po filozofiji i praksi odgoja koju su imale u polaziatu, te dokimoloakim rjeaenjima koja su a priori bila preferirana i preporu ivana (vidi npr. Jordan, 1953; Wrighstone, et ll 1956; Pidgeon and Allen, 1974; Grounlund, 1985; Grounlund, and Linn, 1990; Logar, 1990; Matijevi, 2004 te  HYPERLINK "http://www.eurydice.org/" http://www.eurydice.org/ ili  HYPERLINK "http://www.eric.ed.gov/" http://www.eric.ed.gov/ ). Prethodne studije se bave evaluacijom na razini opeg i zajedni kog za sve nastavne predmete i stupnjeve akolovanja, ali ima mnogo i takvih koji nastoje ukazati na posebnosti pristupa u pojedinim nastavim predmetima, npr. vjeronauku (Filipovi, 1997), glazbenoj kulturi (Rojko, 1997), tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi (Marinovi, 1992), povijesti (Trakan, 2004; Trakan, 2005), stranom jeziku (Markovi, 1998) itd. Navedeni radovi upuuju na dilemu: mo~e li se i treba li preporu iti jedinstveni model za praenje i ocjenjivanje svih nastavnih predmeta ili svaki nastavni predmet podrazumijeva posebnosti koje tra~e i prilagoena dokimoloaka rjeaenja za praenje i ocjenjivanje. I, dok u Hrvatskoj imamo jedinstven model ocjenjivanja za osnovnu i srednju akolu i to za sve nastavne predmete isti (skala od pet stupnjeva), u mnogim zemljama na sceni su razli ita dokimoloaka rjeaenja koja su prilagoena prirodi ciljeva i metoda koje se javljaju u pojedinom nastavnom predmetu te uzrastu u enika odnosno stupnju akolovanja (primarno ili sekundarno obrazovanje). Teleoloaki gledano, sve ato se dogaa ima neku svrhu. Svrha proizlazi (sadr~ana je) iz samog procesa dogaanja. Odgoj i obrazovanje slo~eni su svrhoviti procesi. Stru njaci (ali i oni koji to nisu, dakle svi ljudi) ne sla~u se u glediatima i odgovorima na pitanje: tko treba odreivati svrhu tih procesa, ili tko odreuje svrhu odgoja i obrazovanja. Negdje je svrha odgoja odreena dr~avnim normama ili zakonima. Ponegdje opet proizlazi iz vjerovanja, odnosno dominirajue konfesije u nekoj dr~avnoj zajednici (kraanstvo, islam, budizam itd.). Oduvijek su postojale i grupe ljudi koji ne pripadaju vodeim konfesijama i koje sav svoj privatni ~ivot ureuju prema na elima tih konfesija (ali i osobe koje ne pripadaju ni jednoj konfesiji), ili grupe koje ne prihvaaju od dr~ave (ili bilo koga drugoga) odreene norme, odnosno okvire, za ureivanje va~nih ~ivotnih pitanja. Takva su i pitanja svrhe odgoja i obrazovanja. Povijest je pokazala da, ipak, postoje neke ope prihvaene ljudske vrednote koje se uva~avaju u izboru svrhe odgoja i obrazovanja, odnosno za reguliranje tih slo~enih procesa. N. Kujund~i (1991, str. 31) smatra da je zajedni ki ideal ljudskog ~ivota slobodan ovjek. Sloboda je, dakle, vodea ljudska vrijednost. ovjek uvijek te~i slobodi. Sloboda je temeljna antropoloaka odrednica ovjeka. U procesu odgoja i obrazovanja tu spoznaju valja uva~avati. Da bi se mogao odvijati optimalan proces odgoja i obrazovanja (optimalno ostvarivanje mogunosti svakog pojedinca) mora se osigurati zdrav fizi ki i psihi ki razvoj. ovje anstvo je davno osvijestilo zdravlje kao vrhunski ~ivotni ideal. Kad je osigurana poticajna okolina za zdrav razvoj pojedinca mo~e se o ekivati pozitivne rezultate odgoja i obrazovanja (uvijek shvaenih kao viaestruko determinirani procesi). Kujund~i (isto, str. 31-32), isti e i sljedee ljudske vrijednosti koje je ovjek osvijestio u svojoj dugoj povijesti: istina, pravda, ljepota, uspjeanost, ljubav i svetost (kao osnovnu religijsku vrednotu). Kod brojnih autora prevladava mialjenje da su osnovne ljudske vrijednosti istina, ljubav, mir, nenasilje i ispravno djelovanje (npr. Jumsai and Burrows, 1997). Uz svaku od tih vrednota isti e se viae podvrenota, npr. za ispravno djelovanje to su redovitost, to nost, poatenje, poatovanje drugih ljudi, timski rad, ravnopravnost itd. Ili podvrednote za nenasilje: uljudnost, spremnost pomaganja drugima, ~elja da nikoga ne povrijedimo, spremnost na suradnju, demokracija itd. (Isto, 1997). Vrednote kao ato su mir, tolerancija, demokracija, pravednost (odnosno, ljudska prava) i suradnja u novije vrijeme izazivaju pozornost ovje anstva i eksperata iz svih podru ja znanosti. S tim u vezi javljaju se brojni stru ni i meunarodni projekti i studije koji imaju odraza i u akolskim kurikulumima (vidi npr. It's Our Right, 1990; Living Together with our Differences, 1995; Reardon, B. A., 1995; Spaji-Vrkaa, V. i dr., 2004). Spomenute vrednote se isti u u ciljevima odgoja (npr. odgajati za mir, toleranciju i demokraciju), a to zna i da su va~ni elementi u nastavnim kurikulumima, te da za njihovo ostvarivanje treba osigurati odgovarajue uvjete te predvidjeti na ine praenja i vrednovanja. 2. Proces odgoja i obrazovanja i mjesto evaluacije u tom procesu Poimo od nekih pretpostavki i odreenja osnovnih pojmova: Odgoj i obrazovanje predstavljaju proces i rezultat toga procesa. Odgoj i obrazovanje su viaestruko determinirani pa je teako dati jedinstveno odreenje tih pojmova koje bi va~ilo u razli itim druatvenim sredinama i znanstvenim krugovima. Rjeaenje je u pedagoakom pluralizmu i toleranciji na razlike. Najsustavnije se odgoj i obrazovanje odvijaju (dogaaju) u akoli. Stru no osmialjen proces odgoja i obrazovanja u akoli ozna avamo izrazom nastava ili nastavni proces. Dakle, nastava je, kao i odgoj i obrazovanje, dinami an i viaestruko determiniran proces. Brojni znanstvenici su razvili brojne teorije kojima nastoje objasniti suatinu i determiniranost dogaanja u nastavnom procesu. Za potrebe ovog rada oslonit emo se neato viae na teoriju kurikuluma (Slika 1).  EMBED Visio.Drawing.11  Slika 1: Nastavni kurikulum U hrvatskom jeziku izrazi odgoj i obrazovanje se rabe u razli itim zna enjima. Sli no je i u slovenskom jeziku (vzgoja in izobra~evanje), te u njema kom jeziku (Bildung und Erziehung). Vjerojatno je to rezultat viaestoljetnog zajedniatva, su~ivota i ispreplitanja kultura. na srednjeeuropskim prostorima. 3. Cilj(evi) odgoja kao polaziate za definiranje modela praenja i ocjenjivanja Posebnu pozornost stru njaka izaziva pojam i fenomen ozna en sintagmom  cilj odgoja . U hrvatskom jeziku je uobi ajeno izrazom CILJ ozna iti (1) ono u ato se gaa, ato se ~eli pogoditi, (2) ono ato se ~eli postii, emu se te~i. U aportu taj izraz ozna ava mjesto do kojeg se tr i (prema: Hrvatski enciklopedijski rje nik: Be~-Dog, 2005). Slijedom prethodne logike u pedagoakom znanstvenom i stru nom polju mogli bismo izrazom CILJ ozna iti ono ato se ~eli postii, ono emu se te~i, ili (preneseno zna enje) mjesto do kojeg treba stii (npr. stei diplomu u itelja klavira, polo~iti ispit za dr~avnu maturu, zavraiti osnovnu akolu). Problem u razmatranju ciljeva odgoja predstavlja odreivanje stupnja konkretizacije. Uz cilj  nau iti itati i pisati kao opi cilj primarnog akolovanja mogue je istaknuti (iskazati, navesti) mnogo konkretnijih ciljeva (npr.  nau iti itati velika tiskana slova ,  nau iti pisati veliko i malo pisano slovo A kao jedan od ciljeva koji treba ostvariti na nekom nastavnom satu ili u jednoj nastavnoj epizodi. Neki su pedagozi pokuaavali postaviti opu matricu (model) za razmatranje stupnja konkretizacije ciljeva odgoja. ini nam se korisnim podsjetiti ovdje na pokuaaj Christine Mller ( ), koja rabi izraze Leitziel, Richtziel, Grobziel i Feinziel. Ove je izraze teako jednozna no prevesti na hrvatski pa emo ih pokuaati objasniti. U njema kom jeziku imenica Leitung zna i 'rukovodstvo', 'rukovoenje'; a glagol 'leiten' zna i 'voditi', 'upravljati', 'usmjeravati'. Proizlazi, dakle, da izraz  Leitziel zna i usmjeravajui cilj, odnosno cilj prema kojemu su usmjerene razne aktivnosti, razli ite odgojne aktivnosti. Njema ka rije  Richtung ozna ava pravac, smjer, a Richlinie zna i 'direktiva', 'naputak'. Kod Christine Mller Richtziel, po logici prethodnih zna enja sli nih rije i, ozna ava usmjerenje, pravac djelovanja u odgoju s viaim stupnjem konkretizacije od prethodnoga, polaznog stupnja (Leitziel). U njema kom jeziku izrazi 'grob' i 'fein' ozna avaju suprotnosti sli no hrvatskim izrazima 'grub' i 'fin', odnosno 'nezgrapan' ili 'nejasan' te 'jasan' ili 'konkretan', 'prikladan' i sl. Dakle, Christine Mller pokuaava prikazati odnos ciljeva koji su konkretni i jasni za usmjeravanje odgojnih aktivnosti, te globalnih smjernica (ideala, svrhovitosti) kojima treba te~iti, odnosno od kojih se izvode konkretni (ili konkretizirani) ciljevi odgoja, a koje obilje~ava visok stupanj apstraktnosti (vidi sliku 2!).  EMBED Visio.Drawing.11  Slika 2: Ciljevi odgoja  izmeu opeg i konkretnog prema Ch. Mller (Izvor: Keller und Novak, 1993, S. 240; Edelmann und Mller, 1976)) Sli nu logiku slijedi i N. Kujund~i (1991, str. 34) kad objaanjava dolaziani ili ciljni podsustav koji se profilira programiranjem kao konkretizacijom u ove segmente: ideal, ciljevi, zadaci, nastavni predmeti (s dodijeljenim odnosno pripadajuim ciljevima), odgojna podru ja do infinitezimalnih jedinica koje se ostvaruju u pojedinim odgojnim aktima (epizodama, situacijama). U ameri koj pedagoakoj literaturi je uobi ajena uporaba izraza aim, goal, objective (vidi: Ornstein/Levine, 1989, str. 494 i d.). Veina ameri kih autora rabi ove izraze za ozna avanje krajnje to ke odgoja, odnosno odgojnog procesa (npr. Taba i Tyler, prema: Ornstein i Levine, 1989, str. 494). U stru nom smislu izraz 'aim' ozna ava openite ciljeve, ope smjernice, opi cilj kojemu su podreeni konkretniji ciljevi (objectives). To su ciljevi koji ne mogu biti izravno promatrani i evaluirani. Takav je npr. cilj ' priprema u enika za demokratsko graanstvo' ili 'pripremanje u enika za zanimanje'. Izraz 'goal' ozna ava ciljeve koji se nalaze izmeu onih koji su konkretizirani, jasni i nedvosmisleni (objectives), te ciljeva koji su openiti i apstraktni (aim). Ova vrsta ciljeva izvodi se (derivira) iz opih smjernica (aims). Oni predstavljaju svojevrsno premoatenje(intermediate objectives) izmeu opih (aims) i konkretnih ciljeva (objectives). Primjer ove vrste cilja, a u svezi spomenutog odgoja za graanstvo, bi mogao biti 'uvoenje u enika u politi ki i socijalni ~ivot zajednice'. I ovu vrstu ciljeva je teako pratiti i procjenjivati, pa ih se koristi kao polaziate za daljnju konkretizaciju. Zna ajniji ciljevi ovog stupnja konkretizacije (goals) u ameri kim akolama su: ovladavanje osnovnim vjeatinama i temeljnim procesima, razvijanje ili profesionalno usmjeravanje, intelektualni razvoj, inkulturacija, razumijevanje interpersonalnih odnosa, autonomnost, graanstvo, kreativnost, psihofizi ki razvoj, njegovanje moralnih i estetskih vrednota, pomaganje samoostvarivanja. (isto, str. 497) . 'Objectives' kao stru ni izraz u praksi i znanosti o odgoju ozna ava treu razinu konkretizacije ciljeva odgoja. U hrvatskoj stru noj literaturi najbli~i ovom zna enju su 'zadaci nastave' ili jednostavno 'konkretni (konkretizirani) ciljevi' za odreeni nastavni sat ili neku sli nu nastavnu epizodu (nastavni projekt, nastavni scenarij, nastavna sekvenca ili sl.). Razinu ciljeva koju ozna ava izraz 'aim' odreuje dr~ava ili ovlaateni prosvjetni organi dr~ave, a obi no su takvi ciljevi istaknuti u najva~nijim dr~avnim dokumentima (Ustav, akolski zakon i sl.). Ciljeve koje ozna ava izraz 'goal' definira odreena akola ili lokalna akolska uprava. Treu razinu konkretizacije koju ozna ava izraz 'objectiv' odreuju stru njaci za nastavne kurikulume ili u itelji koji e organizirati nastavne situacije u kojima se takvi ciljevi mogu ostvariti, te pratiti i procjenjivati (vidi Sliku 3!).  EMBED Visio.Drawing.11  Slika 3: Svrha odgoja: tri razine odreivanja (Ornstein i Levine, 1989, str. 495). Kad je u pitanju razina apstraktnog sli na gledanja na ciljeve nalazimo i u Europi. Tako je npr. njema ko ministarstvo za kulturu i prosvjetu joa 1973. godine formuliralo sljedee zadatke akole (Giesecke, 1993, str. 76): - posredovati znanje, umijea i sposobnosti, - osposobiti za samostalnu, kriti ku prosudbu, za samoodgovorno djelovanje i stvarala ku djelatnost, - odgojiti za slobodu i demokraciju, - odgojiti za tolerantnost, poatovanje dostojanstva drugih ljudi i tuih uvjerenja, - probuditi miroljubivost u duhu sporazumijevanja naroda, - u initi razumljivim eti ke, kulturne i religijske norme, - potaknuti spremnost za socijalno djelovanje i politi ku odgovornost, - osposobiti za atovanje prava i du~nosti u druatvu, - orijentirati prema uvjetima svijeta rada. U istaknutim ciljevima uo avamo neke klju ne rije i koje smo prethodno spominjali kao osnovne ljudske vrednote (npr. mir, tolerancija, pravednost, suradnja, sloboda) ili kao opeprihvaene kompetencije koje treba stjecati tijekom akolovanja (npr. znanje, sposobnosti, socijalne vjeatine, kriti ko mialjenje, kreativnost). U razmatranju ciljeva odgoja nezaobilazne su studije ameri kih stru njaka o klasifikaciji ciljeva odgoja koje su nastale u aezdesetim i sedamdesetim godinama proalog stoljea (Bloom et al., 1956; Krathwool et al. 1964; Harlow, 1972). U ovim, vjerojatno najcitiranijim, studijama o ciljevima odgoja u proteklih pola stoljea, autori polaze od spoznaja o tri najva~nija podru ja ovjekova razvoja: kognitivno, afektivno i psihomotorno podru je. S obzirom na stupanj interioriziranosti novih spoznaja u kognitivnom podru ju autori smatraju da je mogue uo iti aest razina: znanje, shvaanje (razumijevanje), primjena, analiza, sinteza i evaluacija (Bloom et al., 1956). Ciljevi odgoja koji se odnose na kognitivnu domenu nastoje konkretizirati o ekivani stupanj interiorizacije prema prethodnim stupnjevima. Najni~i stupanj usvojenosti novih spoznaja ozna en je jednostavno izrazom znanje (engl. Knowledge). Tu spada poznavanje pojmova, terminologije, klasifikacija, principa, teorija, odnosno poznavanje informacija (npr. znati koji je glavni grad neke dr~ave). Viaa razina nau enosti (interioriziranosti) podrazumijeva shvaanje (razumijevanje), a to zna i da osoba mo~e prevesti, interpretirati, objasniti pojmove, teorije, principe i sl. Ciljevi koji podrazumijevaju treu razinu interioriziranosti (primjena) podrazumijevaju mogunost primjene spoznaja iz prethodne dvije razine u nekoj situaciji (npr. predvidjeti mogui utjecaj temperature na neke kemijske tvari). etvrti stupanj (analiza) uklju uje ciljeve koji se odnose na mogunost rastavljanja neke cjeline na dijelove, uo avanje odnosa meu tim sastavnim dijelovima, te uo avanje i poznavanje organizacijskih na ela (npr. moi navesti neke injenice u svezi nekih hipoteza). Sinteza u ovom kontekstu uklju uje ciljeve koji se odnose na stavljanje spoznatih dijelova u neku novu cjelinu kao ato je neka jedinstvena komunikacija, sastavljanje nekog plana djelovanja (npr. stvaranje nekog umjetni kog djela ili definiranje scenarija postupanja u nekoj situaciji). I, na kraju, najviai stupanj interioriziranosti ozna en je izrazom evaluacija (ili vrednovanje). Ova razina ostvarenosti ciljeva odgoja (u enja) podrazumijeva mogunost procjene zna enja, to nosti, prihvatljivosti nekih spoznaja i ostvarena iz prethodnih razina (npr. mogunost kriti ke procjene, navoenja protuargumenata za neke tvrdnje i sl.). Za afektivno podru je ameri ki stru njaci predviaju (identificiraju, isti u) pet stupnjeva interiorizivnosti, odnosno ostvarenosti ciljeva odgoja (ili u enja): primanje (receiving), reagiranje (responding), procjenjivanje (valuing), organizacija (organization) te karakterizaciju (characterization). Te razine internalizacije (interiorizacije, pounutrenja) ozna avaju stupanj ostvarenosti ciljeva u ovom podru ju, odnosno stupanj usvojenosti nekih vrednota. Mjerenje ozna ava operaciju pridavanja brojeva predmetima, varijablama ili dogaajima u skladu s nekim pravilima koja slijede neku jasnu logiku. Izraz  mjeriti podrazumijeva usporeivanje s utvrenom jedinicom mjere. Pritom pojam  mjera podrazumijeva odreeni standard ili sustav koji se upotrebljava za mjerenje veli ine, koli ine ili stupnja, odnosno za usporeivanje. Takoer izraz  mjera ozna avao i  ono ime se mjeri . Meu znanstvenicima vlada mialjenje da sve ato postoji mo~e biti predmetom mjerenja ili procjenjivanja. Naravno, treba temeljito odrediti ato se mjeri, emu e poslu~iti to mjerenje (svrha), ime se mjeri (instrument, mjerilo) itd. Tu valja podsjetiti i na izraz  mjerilo koji ima razli ita zna enja  kriterij, mjera, ljestvica, skala, znak koji slu~i za ocjenu ili procjenu ega ili koga. Za procjenjivanje raznih varijabli kod u enika koriste se razli ita mjerila i razli ite skale, od onih s dva stupnja (zadovoljava  ne zadovoljava), do skala od etiri, pet, ili deset stupnjeva. S dokimoloakog i didakti kog motriata va~no je objasniti obilje~ja tih skala, te probleme koji prate njihovu primjenu u akolskoj praksi. 4. Svrha i vrste evaluacije Aktivnosti i rezultati u enika prate se i procjenjuju za razne svrhe. Za to se koriste razli iti instrumenti i postupci te razli iti na ini iskazivanja rezultata (postoci, rangovi, bodovi, kvalitativne analize itd.). Na po etku podsjetimo da se naj eae (u pogledu vrsta evaluacije) govori o vanjskoj i unutarnjoj evaluaciji. Ovdje se polazi od odgovora na pitanje TKO je naru itelj i provoditelj evaluacije (vidi: Cardinet, 1989). Ako se vrednovanje odvija u akoli, a organizatori su u itelji i u enici, govori se o unutarnjoj evaluaciji. Za sam pedagoaki proces (upravljanje, voenje i samostalno u enje) taj vid evaluacije je izuzetno zna ajan. esto, meutim, interes za rezultate u enja i odgoja pokazuju subjekti izvan akole (npr. Ministarstvo akolstva i razne druge vladine institucije), zatim meunarodne ustanove i organizacije. Ovdje se radi o vanjskoj evaluaciji jer su organizatori evaluacije subjekti izvan akole, odnosno subjekti koji nisu imali nikakve veze s odgojnim i obrazovnim procesom koji se dogaao u akoli. U vrijeme izrade ove studije u Hrvatskoj su aktualna dva izuzetno va~na projekta za razmatranje koncepta unutarnje i vanjske evaluacije. Prvi je meunarodni projekt PISA (Programme for International Student Assessment -  HYPERLINK "http://pisa-sq.acer.edu.au/" http://pisa-sq.acer.edu.au/ ) i odnosi se na provjeravanje rezultata u enika na kraju obveznog akolovanja, a drugi je projekt uvoenja dr~avne mature za u enike na kraju srednje akole (v. Bezinovi i dr., 2003). Ovi e projekti u iduim godinama obuhvatiti i u enike hrvatskih osnovnih i srednjih akola pa ve izazivaju veliku pozornost hrvatskih stru njaka (vidi: Domovi i Godler, 2005). Oba spomenuta projekta upuuju na potrebu temeljitijeg preispitivanja postojeih dokimoloakih rjeaenja u osnovnoj i srednjoj akoli, a joa viae preispitivanja obrazovnih ciljeva i didakti kih strategija uz koje je te ciljeve mogue ostvarivati. Naime, godinama je u hrvatskim akolama na sceni intelektualisti ka didakti ka paradigma uz koju je obrazovni ideal usvajanje velike koli ine informacija (poznavanje informacija, nau iti knjigu od korica do korica). `kole su prepune ispita znanja koje proizvode u iteljice i u itelji, a u novije vrijeme i brojni nakladnici u borbi za akolsko tr~iate (ispiti znanja, materijali za provjeravanje i samoprovjeravanje itd.). U dva spomenuta evaluacijska projekta nije u prvom planu utvrivanje koliko i koje informacije su u enici usvojili tijekom akolovanja ve ato s tim informacijama mogu napraviti, gdje ih mogu iskoristiti. Dakle, na visokoj cijeni su kompetencije koje se odnose na pronala~enje, selekciju i koriatenje informacija (kad je u pitanju kognitivno podru je razvoja). Veina zadataka iz ispitnih materijala odnosi se (ili e se odnositi) na primjenu informacija i kriti ko mialjenje uz prezentirane informacije (proceduralno i metakognitivno znanje, prema Gagnu, 1985 i Gagn et all, 2005). Nastava orijentirana na program ili nastava orijentirana na u itelje (i s tim povezano okru~enje za u enje kakvi dominiraju u hrvatskim osnovnim i srednjim akolama) ne omoguuju stjecanja takvih kompetencija (u ionice u kojima u enici najvei dio vremena provode sjedei, sluaajui i gledajui). S dokimoloakog i didakti kog stajaliata zna ajno je provoditi formativno, normativno i sumativno vrednovanje (Kyriacou, 2001, str. 162). U itelji su du~ni pratiti rad i napredovanje svakog u enika te poduzimati mjere za stvaranje optimalnih uvjeta i pomaganje da svaki u enik postigne optimalne rezultate. To se posti~e u estalim povratnim informacijama u enicima od strane u itelja. U itelji nastoje uo iti u enikove teakoe i u estale greake te poduzeti pedagoake mjere da se te teakoe prevladaju. Ovdje se radi o tzv. formativnom ocjenjivanju. U iteljima je korisno usporediti rezultate u enika koje pou avaju s rezultatima drugih u enika, odnosno u enika koje pou avaju drugi u itelji. Ponekad dr~avne pedagoake institucije objavljuju statisti ke rezultate o uspjehu u enika u dr~avi (npr. brzina itanja, brzina pisanja, motori ke vjeatine, rezultate na testovima sposobnosti itd.). Osim toga, u iteljice i u itelji usporeuju uspjeh jednog u enika s drugim u enicima razrednog odjela kako bi odredili neku sinteti ku ocjenu na propisanoj skali za ocjenjivanje. Ovdje se mo~e govoriti o normativnom ocjenjivanju. Na kraju nekog akolskog perioda ( etvrtina akolske godine, polugodiate, tromjese je ili kraj akolske godine) u iteljice i u itelji su du~ni konstatirati neku sinteti ku ocjenu za ukupne aktivnosti i rezultat odreenog u enika. Ta ocjena pokazuje sumativno i proces i rezultat toga u enika pa govorimo o sumativnom ocjenjivanju. Meu u iteljima i stru njacima esto se raspravlja o dokimoloakim i pedagoakim obilje~jima praenja i ocjenjivanja s motriata procesa i zavranog rezultata odnosno proizvoda. U nekim alternativnim akolama inzistira se na pedagogiji uspjeha za sve, a uporiate u obrani toga stajaliata nalazi se u injenici da je dovoljno da odreeni u enik sudjeluje u svim aktivnostima koje se organiziraju tijekom nastavne godine (iskustveno u enje). Sam rezultat je teako konkretizirati te se na temelju toga sudjelovanja i prirodnog rasta i sazrijevanja mo~e konstatirati uspjeanost i preporu iti nastavak akolovanja (npr. u waldorfskim akolama). U dr~avnoj akoli (osnovnoj ili srednjoj) inzistira se na kontinuiranom praenju aktivnosti i u estalom formativnom i dijagnosti kom ocjenjivanju na temelju kojeg se na kraju mora iskazati sinteti ka ocjena. Dakle, ocjenjuju se razli ite varijable (poznavanje informacija, marljivost, konkretni radovi) odreenim numeri kim pokazateljima (broj ane ocjene), a na kraju se, na temelju neke logike (naj eae osobna jednad~ba u itelja), iskazuje sinteti ka ocjena. U visokom akolstvu to obi no nije tako: studenti su prepuateni samostalnom u enju, uz obvezu da izrade neku vje~bu ili seminarski rad, a kona na ocjena u najveoj mjeri ovisi o uspjeanosti rjeaavanja ispitnih testova. Tako nisu rijetki slu ajevi studenata koji su redovito sudjelovali na svim zajedni kim nastavnim aktivnostima i koji teako mogu polo~ili pismeni ispit, i drugi koji nisu bili zapa~eni u zajedni kim nastavnim aktivnostima tijekom godine, a s lakoom pola~u pismene ispite. 5. Skale akolskih ocjena Poznato je da je ovjek kao mjeritelj i procjenitelj veoma nepouzdan. Pouzdanost ovisi o subjektivnoj jednad~bi procjenitelja, ali i o skali uz koju se procjenjuje neki rezultat, neki u enikov uradak, neka u enikova osobina ili o instrumentu koji se za mjerenje primjenjuje. Skala uz koju se procjenjuje mo~e imati dva, pet, deset ili viae stupnjeva. `to je broj stupnjeva vei to je vea vjerojatnost pogreake, odnosno vjerojatnost neslaganja izmeu procjena dvojice ili viae procjenitelja, ili viae razli itih procjena istog procjenitelja za isti uradak ili istu osobinu u enika. U veini slu ajeva se pod izrazom skala podrazumijeva neki kontinuum. Tu postoji, dakle, neka logika reda, npr. od najmanjeg prema najveem, od najboljeg prema najslabijem, itd. U akoli se razna obilje~ja u enika procjenjuju za razli ite svrhe i na razli itim skalama. Jednom je to dob (najstariji  najmlai), drugi put visina (najni~i  najviai), trei put te~ina (najlakai  najte~i), etvrti put inteligencija, zatim poznavanje informacija, prihvaenost od drugih u enika u razredu, sposobnost pismenog izra~avanja, sposobnost umjetni kog izra~avanja, brzina kretanja, brzina itanja itd. Spomenuta procjenjivanja imaju razli itu ulogu u organizaciji akolskog ~ivota, zatim razli it utjecaj na sudbinu glavnih subjekata nastavnog procesa (u enika) te razli ito zna enje za stru njake koji su zadu~eni na nastavne kurikulume (u itelji/ce, akolski savjetnici, znanstvenici i dr.). Podsjetimo da se za akolsko mjerenje koriste nominalne, ordinalne, omjerne i intervalne skale. Poimo od definicije da mjerenje predstavlja pridavanje brojeva predmetima i dogaajima u skladu s pravilima koja su logi ki ispravna (Guilford, 1968, str.24). Brojevi imaju osobinu reda ili ranga (npr. prije, isti, iza, zatim prvi, drugi, trei, zatim vei ili manji itd.). Nominalne skale omoguuju najograni eniji tip mjerenja. Mogli bismo kazati da se tu i ne radi o mjerenju u pravom smislu. Subjekti mjerenja se po nekim kriterijima rasporeuju u skupine (npr. po ekonomskom stanju roditelja, po mjestu roenja, po pripadnosti nekoj vjerskoj zajednici ili jednostavno: grupa 1, grupa 2, grupa 3 itd. Ovdje se, zapravo radi o klasifikaciji. Nastoji se, dakle, razlikovati odreene klase odnosno kategorije. Svakoj od tih klasa ili kategorija mo~emo (a i ne moramo) dodijeliti neki broj. Klase ili pojedinci se ponekad rasporeuju i po kvantitativnoj klasifikaciji, odnosno rasporeuju se po odreenom kontinuumu. To zna i da se to no zna koji je u enik (ili skupina u enika) po odreenom obilje~ju na skali viaa od drugog u enika (ili skupine u enika). Ovdje dodijeljeni brojevi predstavljaju rangove koji imaju odreeno zna enje, a skale koje to omoguuju nazivamo ordinalnim skalama (najviai, srednji najni~i, ili: prvi, drugi, trei po visini, brzini i sl.). U enici mogu biti rasporeeni u skupine  odli ni ,  vrlodobri ,  dobri ,  dovoljni i  slabi , a svaka od tih grupa mo~e dobiti brojeve od 5 do 1 (najbolji dobivaju broj 5) ili od 1 do 5 (tako da najbolji dobivaju broj 1). Ovdje valja upozoriti na ograni ene mogunosti i opravdanost statisti kih operacija s ovako dodijeljenim brojevima nekim kategorijama. Skupina u enika kojoj je dodijeljen broj 2 nije dvostruko slabija od skupine kojoj je dodijeljen broj 4 (ali, u enik koji je te~ak 40 kg je dvostruko te~i od u enika koji je te~ak 20 kg!). `kolske ocjene, dakle, predstavljaju odreenu vrstu ordinalne skale. Intervalne skale (reprezentativan primjer je skala za mjerenje temperature) nemaju apsolutnu nulu ali imaju konstantan razmak izmeu pojedinih stupnjeva skale. Takvu logiku uo avamo kod ba~darenih testova znanja ili sposobnosti. To zna i da se mogu uo iti odreeni intervali izmeu podataka. Tako npr. izmeu u enika koji je rijeaio 15 i u enika koji je rijeaio 25 zadataka je isti interval kao i izmeu u enika koji je rijeaio 25 i u enika koji je rijeaio 35 zadataka. Omjerne skale imaju apsolutnu nulu, dakle oznaku za nepostojanje neke pojave. Takve su skale za mjerenje du~ine ili visine (metar, centimetar), za mjerenje vremena (sat, minuta, sekunda) ili te~ine (kilogram, dekagram, gram) i one su izuzetno korisne za prikupljanje podataka o u enicima koje mogu biti osnova za dodjeljivanje neke ocjene, a mogu biti iskoriatene kao dovoljan pokazatelj neke u enikove uspjeanosti (npr. brzine tr anja, brzine pisanja, brzine rjeaavanja zadataka itd.). Razli ite skale omoguuju razli ita statisti ka izra unavanja. Pritom valja pronai logiku i svrhu tih izra unavanja. U akoli se izra unavaju prosje ne te~ine ili prosje ne visine u enika, prosje ne brzine itanja ili pisanja u minuti, ali i prosje ne ocjene koje je u enik  zaradio kod jednog u itelja ili kod razli itih u itelja iz razli itih predmeta. A ta su u enikova postignua, odnosno varijable procjenjivane ili iskazane na razli itim skalama (nominalne, intervalne, ordinalne, omjerne)! Najupitnija statistika sa procjenama nekih varijabli za odreene u enike se javlja uz ra unanje prosje ne ocjene (ordinalna skala) iz razli itih predmeta ili dodijeljenih na temelju procjene razli itih varijabli. Dok bi se nekakva logika mogla uo iti za ra unanje prosje ne ocjene iz niza ocjena koje je u enik  zaradio iz istog nastavnog predmeta (pod pretpostavkom da su unaprijed jasni uvjeti za  dobivanje odreene ocjene, npr. odreivanjem broja bodova ili broja pogreaaka koje se mo~e tolerirati za klasificiranje u enika u skupinu u enika koja dobiva ocjenu 5, 4 ili neku drugu), ra unanje prosje ne ocjene iz razli itih nastavnih predmeta (uz svjesnost da su kriteriji za klasificiranje u razli itim predmetima izuzetno razli iti) je dosta upitno. Zamislimo se nad slu ajem u enika koji ima ocjene 5 iz vjeronauka, ocjenu 2 iz matematike i ocjenu 4 iz fizi ke kulture: ovaj u enik, statisti ki gledano ima prosjek 3,666, dakle  vrlodobar uspjeh. A zbrajali smo i ra unali prosjek iz vjeronauka gdje je va~na eti ka dimenzija i vjera, zatim iz fizi ke kulture gdje je va~na snaga, fizi ka spretnost i brzina, te matematike gdje je va~na inteligencija i sposobnost rjeaavanja apstraktnih problema i zadataka!! U mnogim dr~avama se za akolske potrebe, napose za odreivanje ~ivotne sudbine u enika ne izra unavaju prosje ne ocjene a iskazivanje opeg uspjeha, ve se taj uspjeh iskazuje opisivanjem uvjeta i rezultata, ili se uope ne iskazuje. Uz svako procjenjivanje na nekoj skali valja znati svrhu  odrediti emu e te procjene slu~iti. Biti najni~i ili najlakai u razredu ne zna i nikakav nedostatak; naprotiv, to mnogo puta u ~ivotu mo~e predstavljati zna ajnu prednost. Poznavati najviae informacija iz nekog podru ja (npr. zemljopisa ili povijesti) ne zna i automatski stjecanje epiteta  najvrijedniji lan nekog skupa ljudi . Naprotiv, mnogi dobro informirani pojedinci slabo uspijevaju u ~ivotnoj utrci za kvalitetnim ~ivljenjem. Dr~avaGodine (pribli~no)Stupnjevi na skaliKanada (u enje)1990.  2000-A izvrstanB Veoma dobroC zadovoljavajueC+ Viae od o ekivanogC- Minimalni rezultatiKanada (zalaganje)1990.  2000.G (dobar)S (dovoljan)N (treba poboljaati)Kanada }idovska akola u Vancouveru1990V vrlo dobar napredakG Dobar napredakS Dovoljan napredakN Treba poboljaatiN/A neprihvatljivoSAD  Manhattan (U ENJE)1995.  2000. 5 Iznad o ekivanja4 o ekivano3 napreduje2 Ima po etni rezultat1 Na samom je po etkuSAD  Manhattan (ZALAGANJE)1995. 2000. C dosljedno pokazuje zalaganjeU uobi ajeno se zala~eS Povremeno se zala~eR Rijetko se zala~eSAD  Manhattan (rad i navike u u enju)1995.  2000. rijetkoponekaduobi ajenoIsti e seNIZOZEMSKA (u enje)1990.  2000.dobrodovoljnonedovoljnoNIZOZEMSKA (pa~nja)1990. 2000.RedovnodobronedovoljnoNIZOZEMSKA (razumijevanje)1990.  2000. dobrodovoljnoSlabo nedovoljnoNIZOZEMSKA (zainteresiranost)1990.  2000.velikaUspjeano sudjelujemalaNIZOZEMSKA (koncentracija)1990.  2000.dobrapromjenjivaBrzo opadanekoncentiranNJEMA KA2000.1 vrlo dobar2 dobar3 zadovoljava4 dovoljan5 manjkavo6 nedovoljnoENGLESKA Srednja akola Swansea1990.A Visoka razina obrazovanostiB Dobra razina obrazovanja koja osigurava dobre temelje za budui razvojC Zadovoljavajua razina obrazovanja s naznakom poboljaanja i bez zna ajnih slabostiD Openito prili no umjerena razina obrazovanjaE Dok su neki vidovi rada bili primjereni, ali je opa razina obrazovanja nezadovoljavajuaENGLESKA (primarno obrazovanje) Corby1990Izvanredan napredakDobar napredakOgrai en napredakTablica 1: Skale ocjenjivanja u nekim zemljama U prilo~enoj tablici smo istaknuli razli ite skale koje se koriste u nekoliko zemalja, obi no u obveznom akolovanju. Uglavnom su to skale od tri do aest stupnjeva. Obi no se za procjenjivanje izabire nekoliko varijabli (npr. uspjeh u u enju, pa~nja, razumijevanje, interes itd.) 6. Klasifikacija i ocjenjivanje u enika u hrvatskim akolama u novijoj povijesti akolstva U 18. i 19. stoljeu u stru nim krugovima rabi se izraz klasifikacija u enika umjesto ocjenjivanje ili rangiranje. (Usput: U 19. stoljeu dugo je va~io akolski propis prema kojem su u itelji morali u akolskim svjedod~bama iskazivati i rang koji je u enik zauzeo meu ispitanim i ocijenjenim u enicima jednog razreda.). U povijesnoj literaturi nalazimo da se ve krajem 18. stoljea propisuju na ini klasificiranja (ocjenjivanja) akolske djece:  Glede klasifikacije akolske mlade~i propisalo kr. Namjesni ko vijee naredbu od 3. velja e 1790. br. 3.914, da se imadu upotrebljavati ovi redovi: valde bene (veoma dobro), bene (dobro), mediocriter (srednje) i male (loae) (Cuvaj, 1910, str. 39). Da se tom vidu nastavnih aktivnosti pridavala odgovarajua pozornost pokazuje i sljedea informacija: Namjesni ko vijee upozorava 29. rujna 1793. godine da se iz polugodianjih izvjeataja o mlade~i opazilo kako se  u nekojim akolskim razredima gomila tolik broj odlikaaa da se ne mo~e razumjeti ni vjerovati kako toliko mnoatvo, polovica ili sigurno trei ili etvrti dio mlade~i u isD  " R PJL!?N>@B&Hj~Ļۏukhy^OJQJ^Jh+ 0hy^6OJQJ^Jh+ 0h+ 06h+ 0hy^h>mh>m5h6h] *h@hDa5CJaJh@h] *5CJaJhfi5CJaJ hfih|Yh!h|Yh}qh=sh>mh>mh>m6h>mhfi6hfih@hfi5CJaJ)DFHh( L!@BDdf$a$gdXg%`gd>m$a$gd6 $`a$gd>m$a$gd>m$a$gd>m^`DdfLP`d !B!F!H!J!z!|!!!!!!!!"" """\#^###%Žˇ hz^JjhvhXg%UhvhXg%0JjhvhXg%U hnhXg%hXg%jhXg%U hXg%^J hJZQ^J hZb4^J hD^J hl^J hB?#6^Jh+ 0hy^6^J h+ 0^J hy^^J2%B%L%N%P%&&**>*F*H*Z*\*+ ,,",2/6/@//// 00061$2&2`2b22(3333445566V8r9t99999::ѽѹh"hpjhy0JUhyhTh8h86hr h"qh86h"qh"q6h8hV#h"qhlhfhv+hoShD hy^hZb4 h}Ka^J hF^J h?&^J hJZQ^J hz^J h y^J2fP%\*-12592ALCNCPCRCCCLDDFHPJJ $`a$gd?$a$gd)`gd>mgd) $`a$gdD $`a$gd+ 0 $`a$gd?&$a$gdXg%::;:;;;;<<.@0@B@@,A0A2ALCRCXCCCCCCnFpFFGGHHII8JLJPJRJJJJJJJJǿwnhGmHnHuhmWvmHnHuh-njh-nUjfhF h)UVh)jh)UhBh&?h?6h&?h?huchl)huchl)5huchuc5 h>m5h)hxhThW-heA[hoh1=6h1=h"hohp+JJJJ.M0MMMzPRUZaaNaabbdbVeg jnqt $`a$gd, $`a$gdf $`a$gdD$a$gd($a$gd)JKK"M$M.M0M6MMM|NNOPPRPVPxPzPFQtQxQQUUV|V~VWWWXXXXXXY Y0Y[@[N[`[b[f[h[v[x[[[[[[[.\B\D\F\\ ]]H]P]Z]b]v^x^`` aaaaaFaHaJaLa\a^aaaa&b^b`bdbbbdd"e$eReTeVejeleɲಮh,_hlhsh';h,hfjhlHUj{F hlHUVjhlHUhleeeeVfXfffgggghhj jj jjjHkNkkkkkkk*lXlxlllll.m0mmnooTprpqNqPqRqrqtqqqsstttuuzu|uXwZwxŽŽŽŹŽŽŽŽŭũť٥ٝٝhShW)hLhWL hc_hc_ hc_6hG}hc_hc_6hc_h hghg6hghlh$ h h,_ h h h 6h,_h,_6h,_>xxxxxyyyyyy*y,y.yxyyyyyzzz{{~  Znptv҅ԅ@NƉȉLNP0 »˷hh-1h-16h^Kh-1hzdh)hlh h h:0h:0 h 6 h h jhm5B*phhu}5B*phh\Ph[Th&$h^U~h^U~6h h}Z h^U~6h^U~h\mh^U~h}Z6hh_hfh^Kh.s(hlh9~ܛ¡tԦҩ$PV $`a$gd2s $`a$gdws$a$gd `gd>m $`a$gd&$¡ơ Ntdf̥ҦԦШҨЩҩ(<ګޫŽŵŭխխŭxtmt hnhK?ohK?ojhK?oUhK?oB*phhTB*phh B*phhwsB*phhwshsJq6B*phhsJqB*phhx)B*phhlB*phhj)B*phhyB*phhtWB*phhyhyB*phh hyB*phhyhy5B*ph)ޫR@rF`:(<"´&(* DRXzFHܼ޼ļĬĤĬĬĬĬĬĤĬĬĬĔĔČČh 0B*phh7AB*phh|SB*phh7B*phhtWB*phhFB*phhHB*phhwsB*phhK?oB*phh B*phhK?ohvhK?o0JjhK?oUj.)hvhK?oU7hLNP$BDRVprLN@Bl JLN<>vڸ°°°°°°°°°›››››hDd?B*phhOB*phhN}h 6B*phh B*phhl6B*phhN}B*phhlB*phhsJqB*phhN}h7A6B*phh B*phh7AB*phhwsB*ph7TxBDLNz|NZ\ bd"$,<NPD6BDZ\ ξξκƾƮƦh hV hoah;hL?hh\mhR hlhBah\)h;f}hBhBhB5hBhR 5 h>m5 hu}5h>mh,hyhOB*ph=|d$P\Z^D2 $$Ifa$gd $IfgdR ^gdR  $`a$gdoa $`a$gdjp$a$gdjp z| $ ,\^lnRT*<BD(8v 02rȼh{h{5CJaJh{h5CJaJh.h\mh h^U~hL?hh]hshlhihoah h;8hzE  " 4 : R V v |   qhhhhhhhhhhh $IfgdR kd*$$IflFA K)Eh t0Z'6    44 la       " 2 8 : P T V t z |             ( * B D l t v   b d           ·޷···ʯh{hy{CJaJhy{CJaJh+kh{h+kCJaJjh+k0JCJUaJh+kCJaJh{hG`CJaJhG`CJaJh h{CJaJhCJaJh CJaJh{hCJaJh{h{CJaJh2    $IfgdR   kd*$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la    * . D H n p r t  $Ifgd] $IfgdR  t v kdc+$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 lav         > B d l    $Ifgd] $IfgdR   kd>,$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la          4 8 b f    $IfgdR           2 4 6 8 ` b d f           " N P z |       &(68LN`fh&(68BDX`bh{h CJaJh CJaJh h{hG`CJaJh{hy{CJaJhy{CJaJhG`CJaJM  kd-$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la       " & P T |      $IfgdR  $Ifgd]  kd-$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la    (8Nbdf $IfgdR  $Ifgd] fhkd.$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 lah~ $IfgdR  kd/$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la(8DZ\^` $IfgdR  $Ifgd] `bkd0$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 labx $IfgdR  $Ifgd] b8:DHJTVBHJ$246º¬¡hQcCJaJhFCJaJhQchFCJaJhQchQcCJaJjhY0JCJUaJh|p@CJaJhQcCJaJh-CJaJh hy{h{h CJaJh CJaJh{hy{CJaJhy{CJaJ4kd`1$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la:JVd $IfgdR  $Ifgd] kd;2$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la(DFH $IfgdR  $Ifgd] HJkd3$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 laJ\hl $IfgdR  $Ifgd]kd3$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la$6BF~ $IfgdR  $Ifgd]kd4$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la "$,.DTVrt4F246::<@rtT!Jdfhjxz|ÿhh@Uh*hlhFh8CVh8CV5h8CVhF5 h(5 hu}5hFh h hKqh5dh|p@hFCJaJhQch|p@CJaJh|p@CJaJjh|p@0JCJUaJh|p@CJaJhQc3$.Vt $IfgdR  $Ifgd] kd5$$IflִA $K)Eh;EQQ t0Z'6    44 la024&J|̙ $IfgdR  $Ifgd] $^a$gdJ $`a$gd8CV$a$gd8CV`gd($a$gd toj akoli ustraje na odli nom mjestu odlikaaa (Cuvaj, 1910, str. 186). Dakle, hiperinflacija  odlikaaa nije fenomen ovog vremena. I u 19. stoljeu dr~avna tijela zadu~ena za akolstvo povremeno donose izmjene uputa za klasificiranje i ocjenjivanje u enika po odreenim pedagoakim varijablama. Pozornost privla i slu~bena okru~nica od 8. srpnja 1864. godine br. 376 koja propisuje sljedee izraze:  za polazak akole: veoma marljivo, marljivo, pretrgnuto, rijetko; Za udoredno ponaaanje: odli no, pohvalno, besprikorno, prikorno; Na napredak u predmetima: veoma dobro, dobro, srednje, slabo; Za marljivost: neumorno, postojano, prekinuta, nikakova; te Za opi red: prvi red s odlikom, prvi red, drugi red, trei red. Veina veoma dobrih redova, a bez srednjega reda daje prvi red s odlikom, dva ili viae srednjih redova daju drugi opi red, bar jedan slab uz ime nedovoljne redove daje trei opi red (Cuvaj, 1911, str. 148 i 149). Uo avamo, u prethodnom tekstu da su u itelji osim napredovanja u stjecanju znanja (napredak u predmetima) procjenjivali udoredno ponaaanje (skala od etiri stupnja), zatim marljivost (takoer etiri reda) te odreivali opi red (opi uspjeh), takoer na skali od etiri stupnja. u enje1790.Valde bene (veoma dobro)Bene (dobro)Mediocriter (srednje)Male (loae)u enje1802.Izviaeni redI. redII. redIII. redza polazak akole1864.Veoma marljivomarljivopretrgnutorijetkoza udoredno ponaaanje1864.odli nopohvalnobesprikornoprikornoza napredak u predmetima1864.Veoma dobrodobrosrednjeslaboza marljivost1864. neumornopostojanoprekinutonikakovoza opi red1864.Prvi red s odlikomPrvi redDrugi redTrei red u enje, znanje1900. - 19101 izvrstan2 Veoma dobar3 dobar4 dovoljan5 Nije dovoljan6 Sasvim nedovoljan vladanje1900.  1910.1 uzorno2 pohvalno3 Prema propisima4 Pokudno poradi.......5 Loae poradi.....u enje, znanje1930.5 odli an4 Vrlo dobar3 dobar2 slab1 ravvladanje1930.5 odli no4 Vrlo dobro3 dobro2 loaeu enje, znanje1941.1 izvrstan2 Vrlo dobar3 dobar4 dovoljan5 nedovoljanvladanje1941.1 uzorno2 pohvalno3 dobro5 slabou enje, znanje1960.5 odli an4 Vrlo dobar3 dobar2 dovoljan1 nedovoljanslobodne aktivnosti1960.Isticao sezadovoljioNije zadovoljiovladanje1960.primjernodobroloaeU enje, znanje2000.5 odli an4 Vrlo dobar3 dobar2 dovoljan1 nedovoljanTablica 2: Skale za akolsko ocjenjivanje u Hrvatskoj od 1790. do po etka 21. stoljea Krajem 19. i po etkom 20. stoljea prestaje obveza u itelja da odreuju rang mjesto ispitanih u enika razreda na kraju akolske godine. Takoer se napuata odreivanje reda kao na ina iskazivanja opeg uspjeha, a uvodi se skala od aest stupnjeva za ocjenjivanje napredovanja u enika u u enju: izvrstan, veoma dobar, dobar, dovoljan, nije dovoljan, sasvim nedovoljan. Ova, kao i prethodne skale nastaje pod utjecajem austrijskih i njema kih akola koje su skalu od aest stupnjeva zadr~ale do danas, a u Hrvatskoj se udru~ivanjem u prvu jugoslavensku zajednicu prelazi na skalu od pet stupnjeva (odli an, vrlo dobar, dobar, slab, rav). Tijekom Drugog svjetskog rata na podru ju Nezavisne Dr~ave Hrvatske primjenjuje se njema ki sustav ocjenjivanja prema kojem se uz ocjenu  izvrstan pridru~uje broj  1 (u smislu, prvi, najbolji), uz ocjenu  vrlo dobar pridru~uje se broj 2 itd. Poslije Drugog svjetskog rata na podru ju bivae Jugoslavije sve akole za ocjenjivanje uspjeha u enika koristi skalu od pet stupnjeva koja se sastoji od rije i i brojeva: odli an (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Za vladanje su koriatene razli ite skale od tri do pet stupnjeva (vidi Tablicu 2!). Tijekom promatranog i prou avanog perioda bilo je viae navrata pokuaaja da se opi uspjeh iskazuje analiti kim opisom u enikovih vrlina i uvjeta u enja (npr. sredinom 19, stoljea, pa aezdesetih godina 20. stoljea za ocjenjivanje umjetni kih podru ja i fizi ke kulture, osamdesetih godina 20. stoljea za iskazivanje uspjeha u svim podru jima i opeg uspjeha za u enike primarnog obrazovanja, a za u enike sekundarnog obrazovanja za iskazivanje opeg uspjeha i ocjenjivanje ponaaanja u enika. 7. Sinteti ko i analiti ko praenje i ocjenjivanje U svijetu nalazimo velike razlike u pristupu praenju i ocjenjivanju u enika tijekom obveznog akolovanja. Neki se opredjeljuju za analiti ko praenje u enika tijekom nastavne godine i nastavnih aktivnosti te analiti ko (opisno, sumativno) iskazivanje uspjeha na kraju godine. Drugi imaju razraene varijable i skale za analiti ko praenje svih aktivnosti (npr. znanje, razumijevanje, kooperativnost, urednost, kreativnost itd.), te analiti ko (takoer opisno sumativno) iskazivanje zavrae ocjene ukupnih aktivnosti i postignua. Trei se opredjeljuju za analiti ko praenje razli itih varijabli te sinteti ko (sumativno) iskazivanje uspjeha na kraju godine jednom ocjenom za svaki nastavni predmet. Rijetki se opredjeljuju i za sinteti ko iskazivanje ukupnog uspjeha za sve nastavne predmete (opi uspjeh), kao npr. u hrvatskim osnovnim i srednjim akolama. Na ini praenja i ocjenjivanja u enika utje u na odnos u enika prema akoli i na njihovu motivaciju za u enje (vidi: Arambaai i dr., 1991). Teako je jednostavno i kratko iskazati prednosti spomenutih dokimoloakih rjeaenja i iskustava. Mo~e se tek kazati da modeli praenja i akolske ocjene zna ajno utje u na razredno-nastavno i akolsko ozra je te na individualne uspjehe i motivaciju u enika. Takoer bi se moglo analizirati veze izmeu na ina praenja i ocjenjivanja u enika i uspjeha na projektima vanjske evaluacije (npr. PISA). Na tom projektu su u enici iz Finske, `vedske, Nizozemske i Norveake zauzeli visoke pozicije u tri va~ne dimenzije (varijable) ispitivanja: itala ka pismenost, te znanstvena i matemati ka pismenost. U tim zemljama dominira opisno analiti ko praenje i ocjenjivanje aktivnosti u enika bez iskazivanja opeg uspjeha nekim znakom ili numeri kim pokazateljem. Na kraju svakog razreda npr. u `vedskoj u enici dobivaju samo potvrdnicu o uspjeanom pohaanju i zavraetku odreene godine akolovanja u obveznoj akoli. Na in praenja i ocjenjivanja u enika mnogo ovisi o na inu pripremanja u iteljica i u itelja za rad u nekoj akoli. Kako je poznato, u Hrvatskoj u prva etiri razreda obvezne akole pou avaju razredni u itelji koji svoju radnu normu odrauju s u enicima jednog razrednog odjela koji esto ne broji viae od 20 u enika. Za razliku od njih u iteljice i u itelji predmetne nastave koji pou avaju u viaem stupnju obvezne osnovne akole odrauju svoju nastavnu radnu normu ponekad i s 300 u enika (npr. u itelji likovne i glazbene kulture ili u itelji povijesti)!! I svi oni su du~ni u hrvatskim akolama ocjenjivati u enike prema jedinstvenom Pravilniku o ocjenjivanju i po jedinstvenom dokimoloakom modelu. Mnogi u enici pokazuju akolski neuspjeh u petom razredu osnovne akole, dakle na prijelazu iz odjeljenja u kojem je sve (osim vjeronauka) pou avao jedan u itelj u odjeljenje gdje e nastavu izvoditi 6 do 8 razli itih predmetnih u itelja. U tra~enju uzroka akolskom neuspjehu nije mogue ne uo iti injenicu o broju u iteljica i u itelja koji pou avaju u petom razredu. U Finskoj, `vedskoj, te u nekim saveznim dr~avama Njema ke (npr. Berlin i Brandenburg) u prvih aest godina obveznog akolovanja (primarno obrazovanje) nastavu izvode razredni u itelji (u prve tri godine jedan u itelj ili u iteljica, a u druge tri godine dva ili tri u itelja ili u iteljice). To, naravno uvjetuje mogunosti u itelja da upoznaju, prate i ocijene aktivnosti i napredovanje svakog u enika. S pedagoakog i dokimoloakog motriata mo~e se istaknuti viae argumenata u prilog analiti kom praenju i ocjenjivanju negoli sinteti kom. Analiti ko ocjenjivanje, bilo da se provodi opisivanjem uvjeta, procesa i rezultata, mnogo viae koriste u iteljima i drugim stru njacima za usmjeravanje u enikova u enja i napredovanja. Sinteti ke ocjene, s obzirom na teakoe u konkretizaciji ciljeva odgoja i varijabli koje se prate te slabostima mjernih instrumenata, predstavljaju dosta nepouzdan pokazatelj koji se koristi za reguliranje procesa obrazovanja i koji uvjetuje mogunosti izbora obrazovnih programa pri uklju ivanju u viae stupnjeve akolovanja. 8. Portfolio  mapa za skupljanje u enikovih radova i praenje u enikova napredovanja Izvorno izraz  portfolio  (engl. portfolio; franc. portfeuille)  zna i torba, omot ili mapa za spise, lisnica. Izraz je naaao mjesto u akolskoj dokimologiji kao prakti no rjeaenje za praenje i prikupljanje informacija o u eniku i njihovih radova. Korisnici ove tehnike praenja obi no nastoje uva~avati odreena pravila za prikupljanje i koriatenje informacija iz ovakvih mapa. Tako, jedno od pravila mo~e biti da se u mapu odla~u samo uspjeani (kvalitetni) radovi (vidi: Razdevaek Pu ko, 1996). Pri izboru radova sudjeluje aktivno i u enik pa se tu mo~e govoriti i o osposobljavanju u enika za samopraenje. Informacije i radove prikupljaju u enici i u itelji. Takoer, tako prikupljene radove povremeno analiziraju u enici i u itelji (ponekad i uz nazo nost roditelja). Portfolio se koristi za pojedine nastavne predmete (npr. likovnu kulturu, tehni ko crtanje, materinji jezik) ili za sve akolske aktivnosti jednog u enika. Portfolio mo~e poslu~iti u iteljima za definiranje tzv. didakti kog ugovora kojim se dijagnosticira i planira u enikove aktivnosti i optimalizacija njegova napredovanja, a mo~e biti iskoriaten i prilikom prijelaza iz jedne u drugu akolu (ili iz osnovne u srednju akolu). Osim u itelja u enika uvid u sadr~aj ovih mapa mogu imati i drugi stru njaci koji se bave akolstvom, odnosno unapreivanjem procesa odgoja i obrazovanja. 9. Zapisivanje akolskih ocjena Nije nebitno kakva e pravila i dokimoloaka praksa vrijediti za zapisivanje akolskih ocjena. U osnovnoj i srednjoj akoli ocjene se upisuju u akolske imenike, zatim u u eni ke bilje~nice ili druge vidove pisanih ili crtanih radova, te u akolske knji~ice i svjedod~be. Za razliku od toga u visokom akolstvu za slu~benu komunikaciju vrijede samo ocjene upisane u indekse (slu~beni dokument) i s tim povezane slu~bene prijavnice za ispite. Sve ostalo je interna dokumentacija sveu ilianog nastavnika. S tim u vezi mo~e se postaviti i pitanje kome su namijenjene tako zapisane (iskazane) ocjene te tko mo~e imati uvid u te ocjene ili opise u enikovih aktivnosti i rezultata? Ocjene ili biljeake zapisane u akolske imenike u rubrikama za praenje e pregledavati, koristiti i objaanjavati u itelji. Zabiljeake, znakovi i ocjene u u eni kim bilje~nicama su namijenjene u enicima, odnosno to su pisane povratne informacije u eniku o u iteljevoj procjeni aktivnosti i rezultata neke aktivnosti. Naravno, povremeno e  kontrolu odnosno pregled takvih zapisa imati i roditelji. Ocjene zapisane u akolske svjedod~be ili a ke knji~ice su namijenjene u enicima, roditeljima te drugim u iteljima i pedagoakim stru njacima ako u enik prelazi s tim dokumentima u neku drugu akolu ili se upisuje na viai stupanj akolovanja. Zato te ocjene (brojevi, slova, oblici pisanja) moraju biti propisani i normirani da bi svima bili razumljivi i za, odreenu vrstu pedagoake komunikacije, upotrebljivi. Zato u slu~benim dokumentima (akolska dokumentacija, svjedod~be) mogu biti zapisivani samo dogovoreni (propisani) znakovi koje su odobrile prosvjetne vlasti, dok u u eni ke bilje~nice ili na drugi vid pisanih ili crtanih radova u iteljice i u itelji mogu stavljati i druge znakove za koje su u enicima prethodno objasnili zna enje. Intermezzo  Prilog Tko od u itelja ili drugih stru njaka za akolska pitanja nije, listajui imenike sa akolskim ocjenama, uo io kvadratie za ocjene popunjene samo negativnim ocjenama (jedinicama)? Jedinica do jedinice! Poneki  minus , neka  to ka kao znak da je u itelj/ica razgovarao ili razgovarala s u enikom, pogledao neki njegov rad i nije bio ili bila toliko zadovoljan da upiae neki znak  + ili  dvojku . Obi no su u tim kvadratiima za praenje u nekom predmetu istaknute neke varijable uz koje treba upisivati ocjene (ili kakve druge znakove), npr. znanje, radne navike, interes, subjektivne sposobnosti, objektivni uvjeti ili sli no. Dakle, nije ni poticajno ni ugodno pogledati ovakav niz znakova i ocjena u rubrici za neki nastavni predmet za u enika Marka: 1, 1, -, 1, , -, 1, 1 i zaklju nu ocjenu koja se izvodi iz ovog niza:  1 . I joa k tomu valja dodati komentare koji u iteljica ili u itelj izgovaraju u eniku prilikom upisa pojedine ocjene:  Moraa ti to malo bolje nau iti! ,  Nije to joa dovoljno! ,  Nikad od tebe nee biti neato! ,  Trebaa ti malo bolje zagrijati stolicu! Zamislite lije nika koji vam je konstatirao visoku temperaturu, udnu boju u o ima, i nezadovoljavajui ritam rada srca i nakon toga kazao:  Dovienja, molim, sljedei! Naravno, kazat ete:  Ovaj lije nik nije dobar (ili:  nije normalan ); kazao mi je da mi mnogo toga nije u redu, ali nikakvu terapiju nije odredilo ili poduzeo! . Pa, kakva je razlika izmeu u iteljice ili u itelja koji deset puta u godini nekom u eniku upisuje ocjenu  1 i, osim neugodnih komentara, ne poduzme nikakvu terapiju? Koji se pedagoaki, psiholoaki (pa ako hoete, i logi ki) problemi kriju iza opisanog primjera? U iteljice ili u itelj, dakle, veoma esto procjenjuju ili ocjenjuju poznavanje nekog sadr~aja ili neki konkretan uradak (tekst, test, sliku itd.) i konstatiraju da nisu zadovoljni kvalitetom (ili koli inom) napravljenog, komentirajui to spomenutim re enicama. Nakon toga oni o ekuju da u enik ili u enica sam(a) popravi stanje ili dosegne bolji rezultat. U iteljica ili u itelj smatraju da su svoj posao prethodno kvalitetno odradili, a konkretnog u enika su upozorili da on(a) nije zadovoljio ili zadovoljila njihova o ekivanja. Jasno im je kazano da moraju viae u iti, viae raditi, druk ije se ponaaati. Pa svaki bi u enik ili u enica ~elio biti  dobar ak. Ali, mnogo je pedagoakih i psiholoakih varijabli koje utje u na to kakav e uspjeh pokazivati neko dijete tijekom akolovanja. A od u iteljica i u itelja se o ekuje i  dijagnoza i  terapija koji e omoguiti da svako dijete postigne optimalan (naravno zadovoljavajui) uspjeh. 10. Kooperativnost, kompetitivnost i selektivnost akole Osnovna akola je obvezna za svu djecu odreene dobi. U tu akolu sva djeca moraju biti upisana i moraju redovito dolaziti i izvraavati sve obveze. Polaznici i obveznici te akole veoma se razlikuju po brojnim fizi kim i psihi kim obilje~jima (te~ina, visina, fizi ka snaga, zatim po raznim vrstama inteligencije, po motivaciji, po socijalnim vjeatinama itd.). `kola kao ustanova mora prihvatiti djecu s tim obilje~jima, bez pretjeranog uvjetovanja normi za uklju ivanje. Meu stru njacima esto se raspravlja o fenomenu zrelosti djece za polazak u obveznu osnovnu akolu, odnosno o spremnosti za prihvaanje akolskih obveza. Na pitanje kada su djeca zrela za akolu, ili koja su djeca zrela za akolu i akolske obveze neki stru njaci odgovaraju protupitanjem: trebaju li djeca biti zrela za akolu ili akola treba biti spremna prihvatiti djecu onakvu kakva stvarno jesu i prilagoditi svoj rad njihovim mogunostima. Kao odgovor na to pitanje jedan je naa stru njak napisao ozbiljan tekst pod naslovom  Da li brijeg Muhamedu ili Muhamed brijegu? (Furlan, ), aludirajui na (be)smislenost te dileme. U zemljama EU je davno istaknuta deviza da obvezno akolovanje treba biti utemeljeno na  pedagogiji uspjeha za sve , a kao didakti ki okvir za to nudi se tzv.  didakti ki ugovor (Baert, 1991). To zna i da e osnovna obvezna akola (napose prva faza tog akolovanja koja se naziva  primarno obrazovanje ) biti organizirana tako da u njoj sva djeca posti~u uspjeh i sva djeca napreduju. U itelji i drugi akolski stru njaci su du~ni, prema mogunostima i osobnostima konkretnog djeteta, ponuditi kurikulum usmjeren na dijete (kurikulum koji polazi od djeteta) i pomoi mu da ostvaruje svoje optimalne mogunosti. U itelji i roditelji dogovaraju s djetetom njegov individualni program, nastojei ga motivirati na optimalno zalaganje i optimalno ostvarivanje tih mogunosti (didakti ki ugovor). Meu ciljevima akolovanja isti e se i osposobljavanje za suradnju, odnosno za timsko izvraavanje razli itih zadataka. }ivot je, naime, pun situacija u kojima je neophodan timski rad. Takav vid rada se u i isklju ivo putem timskog rada. Zato je u novije vrijeme na cijeni i kooperativno u enje, koje se u obveznom akolovanju stavlja ispred kompetitivnog u enja (Johnson and Johnson, 1994). U enje je individualni in, odnosno u enje se ne odvija ako osoba nije aktivna, odnosno aktivno uklju ena u razli ite ~ivotne situacije. Suradni ke kompetencije se stje u u scenarijima i situacijama koji tra~e suradnju odnosno timski rad. Velike dvojbe u stru nim krugovima i meu u iteljima neke akole izaziva sintagma  najbolji u enik u razredu ili  najbolji u enik na akoli . Na temelju kojih pokazatelja se stje e taj epitet? Jednom bi to mogli biti rezultati na svim ispitima znanja i spretnosti iz svih nastavnih predmeta. Mo~emo zamisliti razli ite kombinacije na temelju postignutih rezultata. Npr. u enik X je u svim ispitivanjima postigao prvi rezultat (teako je o ekivati da postoji tako svestrana osoba koja e od matematike, preko tjelesne i fizi ke kulture do vjeronauka i glazbene kulture biti najuspjeanija). Ako takva osoba i postoji dosta je est slu aj da se javljaju razli iti problemi na planu socijalne komunikacije, socijalnih vjeatina ili drugih varijabli koje spadaju u afektivno podru je razvoja li nosti. Ako se takva ispitivanja provode za razli ite svrhe naj eae e se dogoditi da su u svakoj kategoriji druge osobe  pobjednici , odnosno razli ite su osobe postigle najbolje rezultate. Uzmimo za primjer da smo za deset razli itih  disciplina organizirali izbor najboljeg u enika: (1) poznavanje stranog jezika, (2) informatika, (3) tr anje, (4) plivanje, (5) skok u vis, (6) dizanje utega, (7) vjeronauk, (8) broj pro itanih knjiga, (9) pismenost u materinjem jeziku i (10) matematika. Dobit emo deset razli itih u enika koji su svaki u jednoj disciplini najbolji (rijetko e se dogoditi da je netko  prvi u dvije discipline. Ima li smisla ra unanje prosje nih rangova za dobivanje (isticanje) jednog najboljeg? Ili je dovoljno imati deset  najboljih u deset disciplina? U sportu se organizira desetoboj (ili viaeboj) ali u pravilu su tu sve sportske discipline. A u naaem biranju najboljeg u enika akole deset je razli itih disciplina od kojih su etiri sportske, a ostale spadaju u kognitivno podru je razvoja li nosti (gdje je tu mjesto vjeronauka?). Uz prethodna razmatranja valja u upitnost staviti i natjecanja u razredu ili akoli. Prvo, u natjecateljsku situaciju se stavljaju neravnopravni subjekti (nejednako pripremljeni, nejednakih dispozicija). Drugo, njih se u takve situacije naj eae stavlja bez osobnog pristanka. Na dr~avna natjecanja ili razne  olimpijade odreeni u enici se prijavljuju dobrovoljno, pripremaju se za to i spremni su prihvatiti rezultat koji ostvare kao stvarni pokazatelj svoje vrijednosti (Mo~e se vidjeti u enike koji pla u jer su na regionalnim natjecanjima osvojili peto ili deseto mjesto, a ne prvo!!). U razrednoj sredini sjedi tridesetak razli itih subjekata s izuzetno razli itim motivacijama, sposobnostima i drugim osobnim crtama. Imamo li pravo i pedagoako opravdanje organizirati natjecanja (viae ili manje u estalo) uz spoznaju da e neki lanovi razrednog kolektiva uvijek biti zadnji, a drugi, opet, uvijek na prvoj poziciji? Kakva je tu individualna motivacija? Kakva je pedagoaka korist od takvih natjecanja? Kakvi su osjeaji u enika koji unaprijed znaju da e biti najslabiji? Natjecanje kao ~ivotna i nastavna paradigma je, dakle, prili no dvojbena u akolskim dogaanjima, napose u obveznoj osnovnoj akoli. Kakvu sliku o sebi stje u i stvaraju u enici kojima u iteljice i u itelji svakodnevno upuuju negativno intoniranje povratne informacije (Opet nije dobro! Opet si najslabije uradio! Zar ne mo~ea ve jedno to shvatiti?! Itd.) Natjecati se mogu svi u enici jednog razrednog odjela, pojedini u enici dobrovoljno ili prema planu koji je pripremio u itelj, ali i u enik sam sa sobom, nastojei postii uvijek bolje rezultate od inicijalnih. Ovo je pitanje izuzetno va~no za filozofiju unutarnje evaluacije: Treba li u enike usporeivati s nekim statisti kim prosjekom akole ili prosjekom dr~ave ili je pedagoaki vrednije usporeivanje svakog u enika s osobnim inicijalnim rezultatom? Dilema mo~e biti rijeaena pozitivnim odgovorom na oba dijela pitanja. Dakle, mo~e se u enikove rezultate usporeivati s nekim statisti kim prosjecima za potrebe struke i nauke, ali za potrebe ocjenjivanja te usporedbe ne bi trebale imati zna ajniji utjecaj (napose kada se radi i djeci obvezne akole). Za unutarnju evaluaciju, za potrebe pedagoakog praenja i voenja (sumativna evaluacija), korisno je obavljati povremena ispitivanja i mjerenja s glavnim ciljem da u enik uo i da rezultatima svoga rada mo~e utjecati na osobne rezultate i osobno napredovanje (ostvarivanje optimalno, odnosno maksimalno mogueg uspjeha). 11. U enici s posebnim potrebama i akola po mjeri djece U obveznoj osnovnoj akoli odreene u enike se upuuje na sustavna ispitivanja kod raznih stru njaka (lije nici, psiholozi, rehabilitacijski pedagozi i sl.) kako bi se ustanovilo mogu li (ta djeca) sudjelovati u svim nastavnim aktivnostima s ostalom djecom te trebaju li u svim ili nekim dijelovima nastavnih kurikuluma imati posebne (prilagoene) programe aktivnosti? Cilj je jasan: postoji normiran nastavni kurikulum koji je raen po mjeri imaginarnih prosje nih u enika, a ostala djeca se trebaju snalaziti (prilagoavati) tom zajedni kom kurikulumu. Neka djeca u tome uspijevaju s lakoom, neka uz velike probleme a neka su unaprijed osuena na neuspjeh. Takvu se djecu nastoji poslati na tzv.  kategorizaciju , kako bi u iteljice i u itelji imali i stru no odobrenje za izradu prilagoenih programa u enja i pou avanja za te u enike (ili takve programe naprave stru ni timovi a u iteljice i u itelji su ih du~ni  realizirati . Iza ove ideje ne krije se niata loae  sasvim je pedagoaki opravdano u eniku pomoi da napreduje u skladu s osobnim mogunostima, da postigne optimalne rezultate i da izgradi pozitivnu sliku o sebi u granicama bio-psiho-socijalnih mogunosti. Samo se uvijek mo~e postaviti upit: Zaato to neka djeca imaju pravo dobiti (takvu stru nu brigu i pomo), a druga ne? Zaato sva djeca ne mogu, nakon temeljitih stru nih praenja i prou avanja, stei pravo na prilagoeni kurikulum? Zaato svaki u enik ne mo~e dobiti status  u enika s posebnim potrebama ? Zar nije mogue istaknuti i te~iti ostvarivanju akole po mjeri djeteta? Kakve veze imaju prethodna pitanja i dileme s evaluacijom? Uz izraen prilagoeni program stru njaci u iteljima preporu uju i odreene standarde koje takvi u enici trebaju zadovoljiti da bi se ocijenilo njihovo napredovanje, te smjernice kako e u iteljice i u itelji moi procijeniti trebaju li takvi u enici stalno raditi po prilagoenom programu ili nakon izvjesnog vremena mogu biti uklju eni u  redovni nastavni kurikulum s ostalim u enicima? U itelji su u dilemi kako ocjenjivati takve u enike i kako ostalim u enicima u razrednom odjelu objasniti da njihova  etvorka nije isto ato i  etvorka koju oni moraju  zaraditi ! Tu smo stigli do problema individualizacije ocjenjivanja. Dakle, osim individualizacije u enja i pou avanja (prilagoavanje ciljeva, sadr~aja i aktivnosti osobnim mogunostima u enika), valja prilagoditi i logiku procjenjivanja uspjeanosti. Ovdje se smatra trivijalnim da se procjenjuje napredovanje u enika koji ima  pravo na prilagoeni program u odnosu na registrirano inicijalno stanje (formativno i dijagnosti ko ocjenjivanje). Zaato takvo  pravo ne mogu imati svi u enici? Kad je u pitanju filozofija odgoja i obrazovanja u obveznoj akoli (neselektivnost i pedagogija uspjeha za sve) individualiziranost akolskog ocjenjivanja je sama po sebi razumljiva, ali u iteljice i u itelji nisu pripremljeni niti osposobljeni za ostvarivanje te dokimoloake i pedagoake logike, a i rigidni dokimoloaki unificirani model ocjenjivanje svega ato se u i i ato se u akoli dogaa na skali od pet stupnjeva to ne omoguuje. Uz takvu se skalu podrazumijeva da su ocjene  4 i  5 rezervirane za najbolje (najuspjeanije) u enike u razrednom odjelu, a ocjene  2 i  3 za  slabije u enike. Uz takvu logiku koja je svima  jasna u akoli i izvan akole ve od po etka akolovanja se u enici dijele na  dobru i  loau djecu, a onu djecu kojima je osigurana  svijetla budunost i djecu za koju je rezervirano  mu enje i mukotrpan rad, dakle  stjecanje negativne slike o sebi . Takvo stvaranje poja  dobro dijete i  dobar u enik pridonosi i stereotip prema kojem se slika o u eniku stvara isklju ivo (ili uglavnom) na temelju uspjeanosti u kognitivnom podru ju i to uspjeanosti u u enju informacija (pamenje), a ne na temelju tzv. proceduralnog i metakognitivnog znanja odnosno poznavanja kognitivnih strategija. Promjena takvih pedagoakih stereotipa tra~i temeljite promjene u na inu pripremanja buduih u iteljica i u itelja za sve stupnjeve akolovanja koje bi podrazumijevalo i stjecanje odgovarajuih kompetencija u podru ju akolske dokimologije (upoznavanje znanstvenih spoznaja iz podru ja dokimologije i psihologije odgoja i obrazovanja) te treninzi u individualiziranoj komunikaciji i individualiziranom pou avanju u enika (u enje mentorskih vjeatina). 12. Zaklju ak Dobar dio svog ~ivota danaanji ovjek provede u akolskom sustavu. U nekim je dr~avama ve odreen minimum (standard) u vidu dvanaestogodianjeg obveznog odgoja i obrazovanja u javnim akolama ili privatnim odgojno-obrazovnim ustanovama koje su od dr~ave dobile pravo javnog djelovanja. Mnogi svojom voljom ostaju u tom sustavu 16 do 18 godina. To sustavno akolovanje (odgajanje i obrazovanje) ima definirane ciljeve koji se ukratko mogu iskazati re enicom: pripremati za rad, ~ivot i cjelo~ivotno u enje. Zbog svega toga svaki ovjek, a stru njaci za akolstvo napose, stalno postavlja pitanje o sadr~aju i strukturi aktivnosti u tom akolskom sustavu. Zadovoljstvo ili nezadovoljstvo dogaanjima u tom sustavu se naj vrae vezuje uz sustav ocjenjivanja. Zato nije jednostavno izabrati pedagoako-dokimoloaki model koji e zadovoljiti sve sudionike akolovanja, a da taj sustav osim pozitivnih utjecaja na rast, razvoj i sazrijevanje ne ugrozi psihofizi ko zdravlje subjekata koji u njemu sudjeluju. Brojna istra~ivanja otkrivaju da mnogi u enici nakon viaegodianjeg akolovanja manifestiraju odreene psihi ke i fizi ke smetnje u razvoju (vidi: Bezinovi i Tkal i, 2002, Zorman, 1987). Nemogue je previdjeti da na taj razvoj utje e priroda i vrsta aktivnosti koje dominiraju u osnovnoj obveznoj akoli, te u srednjim opeobrazovnim i strukovnim akolama. Od prvog razreda obveznog akolovanja do mature u enici sudjeluju u razli itim nastavnim aktivnostima oko 12.000 nastavnih sati. To je oko 8% ukupnog ~ivota jednog maturanta. U tih 12.000 nastavnih sati u enik je izlo~en stalnom motrenju svojih u itelja i drugih stru njaka i stalnim procjenama zadovoljstva njegovim aktivnostima. Nikad kasnije u ~ivotu i radu nijedan odrastao ovjek nije toliko sustavno promatran i ocjenjivan kao u akoli. Glavno pitanje u razgovoru o nekom sudioniku tog dvanaestogodianjeg procesa svodi se na pitanje: Kakav je on ili ona u enik? Odgovor je obi no kratak:  Dobar ili  Slab . Iza toga se krije slika (stereotip) na temelju kojeg se procjenjuje budunost subjekta o kojem je rije . Bezbroj puta se pokazala slaba korelacija takvih procjena (utemeljenih na akolskim ocjenama) sa stvarnim uspjehom neke osobe u ~ivotu. Svatko poznaje barem jednu osobu koja je tijekom akolovanja nosila epitet  slab u enik , a kasnije u ~ivotu stekla ugled uspjeanog graanina. Zaklju ak je: U akoli se esto ne procjenjuju varijable koje su va~ne za snala~enje u radom procesu i u ~ivotu. Zato na in praenja i ocjenjivanja u enika kao varijabla nastavnih kurikuluma tra~i stalno kriti ko preispitivanje i tra~enje rjeaenja koja e biti u funkciji ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja, a koja, opet, nee ugro~avati zdravlje i aanse za cjelovit ~ivotni uspjeh (optimalno ostvarivanje osobnih mogunosti svakog pojedinca). Spoznaje, s tim u vezi, tra~e da se u kurikulumima nastavni kih studija nae mjesta za posebne programe koji trebaju pripremati budue u iteljice i u itelje za funkcije dijagnosti ara, realizatora, evaluatora i terapeuta, u pedagoakom smislu. Samo tako pripremani i osposobljeni u itelji i u iteljice moi e upravljati i regulirati slo~enim procesima kakvi su odgoj i obrazovanje tijekom akolovanja. Literatura Arambaai, L., Vizek-Vidovi, V. i Lugomer-Armano, G. (1991), Some personality characteristics of primary school students under two different evaluation systems of academic achievement. Proceedings of XIV ISPA Colloquium:  School psychology and human development , (Ed. I. S. Ribeira and L. S. Almeida), Portugal, Univesity of Minho, p. 324-336. Baert, G. i dr. (1989), Inovacije u osnovnom obrazovanju. Zagreb: `kolske novine. Bezinovi, P. i dr. (2003), Dr~avna matura. Zagreb: Institut za druatvena istra~ivanja. Bezinovi, P. i Tkal i, M. (2002), `kola i psihosomatski simptomi kod srednjoakolaca. Napredak. Vol. 143 br. 3 str. 279-290 Bloom, S. B. (1956), Taxonomy of Educational Objectives. Handbook I: Cognitive Domain. New York: McKay. Cardinet, J. (1989), Vanjsko ocjenjivanje i samoocjenjivanje u akolskom uspjehu. Kulturni radnik, Vol. 42, No 2, str. 159-180. Cuvaj, A. (1910), Graa za povijest akolstva, svezak II. Zagreb: Odjel za bogoatovlje i nastavu Zemaljske vlade. Cuvaj, A. (1911), Graa za povijest akolstva, svezak V. Zagreb: Odjel za bogoatovlje i nastavu Zemaljske vlade. Domovi, V. i Godler, Z. (2005), Procjena u inkovitosti obrazovnih sustava na osnovi u eni kih dostignua: usporedba Finska  Njema ka. Druatvena istra~ivanja, Vol. 14, br. 3, str. 439-458. Edelmann, G. und Mller, Ch. (1976), Grundkurs Lernplanung. Weinheim und Basel: Filipovi, A. Th. (1997), Kako vrednovati u akolskom vjeronauku. Kateheza, Vol. 19, br. 2, str. 108-126. Gagn, M. R. et all. (2005), Principles of instructional design / 5th ed. Belmont, CA : Thomson/Wadsworth, xvii, 387 p. Gagn, M. R. (1985), The conditions of learning and theory of instruction. New York : Holt, Rinehart and Winston, xii, 339 p. Gagn, M. R. and Briggs, J. L. (1974), Principles of instructional design. New York, Holt, Rinehart and Winston, ix, 270 p. Giesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. Grounlund, E. N. And Linn, L. R. (1990), Measurement and evaluation in teaching / 6th ed. New York : MacMillan ; London : Collier Macmillan, xiv, 530 p. Grounlund, N. E. (1985), Measurement and Evaluation in Teaching. New York: McMillan Publishing Co. Guilford, P. J. (1968), Osnove psiholoake i pedagoake statistike. Beograd: Savremena administracija. Harlow, A. (1972), Taxonomy of the Psychomotor Domain: A Guide for Developing Behavioral Objectives. New York: McKay. Hrvatski enciklopedijski rje nik: Be~-Dog (2005), Zagreb: Novi liber. It's Our Right (1990), London: UNICEF. Johnson, D. W. and Johnson, R. T. (1994), Learning Together, Cooperative, Competitive and Individualistic Learning. Needham Heights, MA: Allyn and Bacon. Jordan, A. M. (1953), Measurement in education. New York: McGraw-Hill. Jovi, Z. (1996), Distribucija akolskih ocjena iz predmeta relevantnih za upis u srednju akolu, `kolski vjesnik, Vol. 45, br. 2, str. 165-170. Jumsai, A. i Burrows, L. (1997), Sathya Sai odgoj u duhu ljudskih vrijednosti. Zagreb: Koordinacijski komitet Sathya Sai centra Hrvatske. Keller, A. J. und Novak, F. (1993), Kleines Pdagogisches Wrterbuch. Freiburg und Basel: Herder. Krathwool, R. D., Bloom, S. B. And Masia, B. (1964), Taxonomy of Educational Objectives, Handbook II: Affective Domain. New York: McKay. Kyriacou, Ch. (2001), Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa. Kujund~i, N. (1991),  Ciljevi i zadaci nove akole , U: Osnovna akola na pragu XXI. Stoljea. Zagreb: katehetski salezijanski centar, str. 31-41. Living Together with our Differences (1995), Paris: UNESCO. Logar, T. (1990), Evalvacija programa ~ivljenja in dela osnovne aole. Ljubljana: Zavod za aolstvo. Marinovi, M. (1992), Ocjena iz tjelesne i zdravstvene kulture u strukturi srednjoakolskih ocjena. Napredak, Vol. 133, br. 1, str. 42-48. Markovi, M. (1998), Elementi vrednovanja i ocjenjivanja u stranom jeziku. Strani jezici, Vol. 27, br. 1, str. 36-42. Matijevi, M. (2004), Ocjenjivanje u osnovnoj akoli. Zagreb: Tipex. Mller, Ch. (1992),  Didaktika kao teorija kurikuluma , U: Didakti ke teorije. Zagreb: Educa, str. 73-88. Ornstein, A. C. And Levine, D. U. (1989), Foundation of Education. Boston: Houghton Mifflin Company. Paintner-Vilenica, M. (2002), Ocjenjivanje. }ivot i akola, vol. 48, br. 8, str. 23-31. Pidgeon, D. and Allen, D. (Ed.), (1974), Measurement in education. London: Brtisih Corporation. Razdevaek Pu ko, C. (1996), Mapa u en evih izdelkov kot oblika spremljanja pri opisnem ocenjevanju. Pedagoaka obzorja. Vol. 11, br. 5-6, str. 193-204. Reardon, B. A. (1995), Educating for Human Dignity: Learning Abaut Rights and Responsibilities: A K-12 Teaching Resource. Philadelphia: University of Pensylvania Press. Rojko, P. (1997), Ocjenjivanje u glazbenoj nastavi. Tonovi, vol. 12, br. 2, str. 11-14. Spaji-Vrkaa, V. i dr. (2004), Pou avaati prava i slobode. Zagreb: Istra~iva ko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo, Filozofski fakultet. Trakan, D. (2004), Matura, odnosno vanjsko ocjenjivanje iz povijesti u Sloveniji. Povijest u nastavi, Vol. 2, br. 1, str. 164-176. Trakan, D. (2005), Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti. Zagreb: Srednja Europa. Wrighstone J. W., Justman, J. and Robbins, I. (1956), Evaluation in Modern Education. New York: American Book Co. Zorman, L. (1987), Anksioznost u enika i povezanost s njihovom uspjeanoau u akoli i nekim li nim karakteristikama. Primijenjena psihologija, br. 1. Internet izvori (rujan 2005):  HYPERLINK "http://pisa-sq.acer.edu.au/" http://pisa-sq.acer.edu.au/  HYPERLINK "http://www.eurydice.org/" http://www.eurydice.org/  HYPERLINK "http://www.eric.ed.gov/" http://www.eric.ed.gov/  U ovom tekstu razlikujemo, radi jasnoe, sadr~ajno zna enje izraza vrednota i vrijednost.  Vrednota ozna ava temeljne stavove i uvjerenja na kojima po iva ljudsko druatvo i nastavni kurikulumi, a  vrijednost zna i svojstvo onoga ato je vrijedno, ato vrijedi u materijalnom, moralnom i duhovnom smislu. U dokimologiji i stru nim krugovima smatra se da sve ato postoji (u materijalnom i duhovnom smislu) mo~e biti podvrgnuto vrednovanju, odnosno odreivanju vrijednosti iz perspektive odreene osobe ili druatvenih grupa. Naravno tu valja odrediti polaziata za vrednovanje, kriterije vrednovanja itd, a tim varijablama i aspektima nastavnih kurikuluma se bavimo u ovom tekstu.  Slova su, zapravo, po etna slova rije i na engleskom koje imaju prevedeno zna enje (npr. very good, good itd), ali se ovom skalom procjenjuje 56 varijabli, od kulture sluaanja i itala kih vjeatina do kooperativnosti, samostalnosti i odgovornosti.  U ovom primjeru, osim velikim slovima, uspjeanost se konkretizira postocima rijeaenih testova, te pisanim komentarima od strane svakog predmetnog u itelja.  Ovdje je za svaki nastavni predmet navedeno tri do deset razli itih varijable koje u telji procjenjuju i dodatno pismeno komentiraju     PAGE  PAGE 1 |~*.0ĚƚȚҚ "$&.24648:<>Lbrʝ̝٪ɓhTR?h{hTR?CJaJhTR?CJaJhh{hCJaJhCJaJh'jh{h'jCJaJhFCJaJh CJaJh'jCJaJhaCJaJhF#h{hF#CJaJhF#CJaJhFh 4̙֙*,. $IfgdR .0kd6$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la0>Jdr $IfgdR  $Ifgd]kdW7$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 laȚ " $IfgdR  $Ifgd]"$kd,8$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la$R^n $IfgdR  $Ifgd]kd9$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la".02 $IfgdR  $Ifgd]24kd9$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la4P^p $IfgdR  $Ifgd]kd:$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 laȜԜ  468 $IfgdR  $Ifgd]8:kd;$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la:Ztx̝Н $IfgdR  $Ifgd]kdU<$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la2D,.FHVX`bdfnprt  bd|>@jl ,.Z`bޢ䲧h{h6CJaJh6CJaJhCJaJhaCJaJh h{hTR?CJaJh{h CJaJhTR?h CJaJhTR?CJaJhF#CJaJA*FJX\nržƞ $IfgdR  $Ifgdh kd*=$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la *.DHTXbfpr $IfgdR  $Ifgd] rtkd=$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 latğПԟޟ $IfgdR  $Ifgd] kd>$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la$(>BNRdh~ $IfgdR  $Ifgd] kd?$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 laȠ̠ؠܠ $IfgdR  $Ifgdh kd~@$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la ,0FJVZlp $IfgdR  $Ifgd] kdSA$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 laԡ   $IfgdR  $Ifgdhkd(B$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la$0DPZ\^` $IfgdR  $Ifgdh`bkdB$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 labʢ΢ $IfgdR  $Ifgd3f $Ifgdh kdC$$IflִA |L"&Eh;EQQ t0Z'6    44 la 6LPRĥƥfvfhʪڪحvvV "HJD|,.䣛h@fh:h`@h'&hAh9h B25B*phh9h=5B*phh(h(B*phhu}B*phh hshFhlh-LhR h h.h h5dh68VX".,prl$a$gdL`gdA $`a$gd:$a$gd:`gd( $`a$gd-Lgd (*,npr `dRjl.>Z\bккЧЧЧП{phZhFB*phhJ`B*phhFB*phhLhb"B*phhFB*phhUpNB*phhLB*phhZhKB*phhZhiB*phhZhUpNB*phhZB*phhZ hxe5 hZ5hZhZ5 h(5 hu}5hxeh6,l@PR4vz)$$d%d&d'dNOPQa$gdzI $`a$gdb"$a$gdb"`gdxe$a$gdL $`a$gdL P"8DHVnxzRfvxz<|"fhbdJL>@ξƲβƮƮƮƮƮƪƮƮƮh1ih,- hzIhzI hzI5hzIhzI5hWhhlhzIhkhFh hLhjhv{hv{hv{5 hxe5 hu}5hZ4C""$&h0 $`a$gd`}$a$gd`}`gdxe-$$d%d&d'dNOPQ`a$gd Y)$$d%d&d'dNOPQa$gd Y~06T  V "$&*.NlPR h.jv|~qhQh@6B*phhnB*phh@B*phhB*phhQB*phh$HB*phhxhf5B*phhxh$H5B*phhxhQ5B*phhxe5B*phhu}5B*phhBahzI hzIhWhh,-h'dhlhWh)  B V  $ XXZ`>@bpt%%^&`&&& (0(6+,..@.B.P.F/^///0,2.222333 4@4B45&5b5f5h5j5n557788 =˿˻û˻ûϱhnhn5B*phhu}5B*phhxe5B*phhyhhnhlh6(h6(B*phhnB*phhQB*phhFB*phhlB*phh`}B*ph<0X@\z!`&2*,2b5d5f555 =AlBxEFJQ $`a$gd $`a$gdxe$a$gdn $`a$gd6( $`a$gd`} =AA EERE`E2I4IIIJJJJSSfUhUUWWWWWWWWWWW Y"Y``` abbeetkxkFl^lDnFnooopǽǓNjǃǃ{{{{{hJB*phh GB*phh0B*phhFB*phhxh=,B*phhxh=,5B*phhu}5B*phhxe5B*phh=,B*phhnB*phh2n[B*phh(1B*phhB*phhlB*phhB*ph0Q0TWWWWW\bbempppppssDtFtttugdo`gdxegd=, $`a$gd=, $`a$gdxe$a$gdn $`a$gdppp&pXpjprptp~ppppppppsstDtFttulu|uuuvvvRwTwwwyy>y@yy{*{{|}}} ~vļĸפנל||h h6hHh:hUpNhaf8h]hPuh h+hGjhihFhrhxy2hx)hV ho6 hV hohh$ gh] *5h] *h=,hFB*phhw0B*phh0B*phhJB*ph/uuvvwwxxyy {{{{||x}z}x~z~tvgdWqgd6v&*z|BnprNb LdPRڏ܏Hz~,. t$hjpr2Db~𡕑h%hrh}hFZh^Xh ~2h$DhI5h,_hAh#hDheA[h{=hh:hphUpNh] *h hl7 hDhl7hih yhWqhFh6hG}4*,z|@BprLN`b JLgd yLbdPRڏ܏|~,. rt$&hjpr02gd^XgdWqBDpd¦ƦȦڦܦަh]hgd'& &`#$gd'k$a$gdygdWqқ֛؛ڛ.^bdf ֝ܝƞȞnprdf󲨤jhh+Uhh+ hyh'k h'k6hyh'k6h'kjh'k0JU h] *h] *jeFhvhWqUjEhvhWqUhvhWq0JjDhvhWqU hnhWqhWqjhWqU4¦ĦȦʦ֦ئڦަ h] *h] *h*0JmHnHuh'k h'k0Jjh'k0JUhh+jhh+U01h@P . A!"#$% DyK http://www.eurydice.org/yK 2http://www.eurydice.org/DyK http://www.eric.ed.gov/yK 0http://www.eric.ed.gov/4Dd 0  # A"XK_8Db@=XK_8Db@5LLRx[ TUU^4-$M/ܳACDLK(M]YZ)2)טV>0/Z* 5>r8Byt]߿} AꙸW%BA%R$!r^q}`&@ځ\[ C!l1Yܐiy(t\#L | f9Եh b"6H8(/'\ Z᜙. %lUZ +>9 zM.)蹐-t-|8@\@y9MO^'z6a;4fFNK G7GmbA`.x4sEMl+ 4PNr_\7So$yyy7Z~l {ـq   Rt NCM('D̍.(i{Z:٭¦w Z^,SQuCie(ghd=fu9"hy{h~b [C|C7mAeu:ZOc& |}sϝ>!@,5 Ztߊ9DD>U&6Dn?>$Ji)$Զ4aH9QDvEoq@RnbV E[~soƾR~- %n]\#T'_5G95H/gLy?-1^4%SnںQS!N5]Y kiMx k^7OJY5ƭ$d$?XI-m;c at~QfL^E9ʘ&$Hp:I-i@X){M,L. yfL"OY_Owђ\Z;͖bvsS|hw7$ yn$@Ev"3i$.n:+Mym~>8#s4 mEF3ִn қwwXԄas%<*ƸUb68e C.Չ-*zx,7:n%ˇG&&qݴԮ 1\?>ZdL:׀kFEʏKnZ'>Mn_$ lk NRkQUE7ex?Um>3='x7xw»T9Ť@QPS'WJS<{iT~!g~bS o~ yySnssS wy f5LHoH_BtSt>oH=}7D1oU/!6?v0BdLsd[#;&/xa/0;Y,@-`s%WemxR%mc_|k9L2Sw߅c$2ܞ$;'#..M1 MݽfXME1xVTq} m @p`g9>xVg@]U9 “wF^kh@ꬷ¹tp~EWfԎ]?ڵ ܴJMLW#ݴ3Hv2 l,8˿h/o2i1 xX=~LCôSi+_ L0L-#$eT̾߁3A9HA?Cy\9\w⌿FzGعYۧT;:MJ+KVZFؙ,U68 S)?1|s>?,/ +?r-X3[gm Zk^[cq7qYuTs[M9{YMطvR6:U;-T!?ad`̧g0mȿ|'oeW0gsyz<Or `& W@8^1rx?>d-o@"OC UTdۨm|% fRv5_b^ K۵G6e3,)ow%^HЕ` ԫ a;>|%˒6 qU Ve8 SX"]k";8wNPt\/_}\*EJ ԏ$ův9.$a+ sF[Q-Q{Gβqv 'N<&aqvue%c]iz|ϛ@;,'@wwϫ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  Fp1A[@Data :GWordDocument2ObjectPool"K1A[p1A[_1181279846FK1A[1A[Ole EPRINT@5CompObjs  !"#&*+,-/012345789:;<=?@ABCDEFGHIJKLMNP FMicrosoft Visio DrawingVisio 11.0 ShapesVisio.Drawing.119q Oh+'0 X`lx Milan Matijevil   @@ EMF@5@F, EMF+@``FEMF+0@?@ @ @@8, AtCA5CNCCCCCCC$5CCtCCtCCtCCtCCgCCfACfANCfADAgCAtCgmBtCWmBGCs.CarBCarB8CarBKCGCMCtCNCtCNCtCMCtCNCGŹC8C֜CC՜C}.C֜CzmBIŹCgmBtC@!b $$=='%  ;\OXX\1=1v1OOOOvm=mm\\O=OXXe S =(e OOOO9(=S 9O=<> % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % ;\OXX\1=1v1OOOOvm=mm\\O=OXXe S =(e OOOO9(=S 9O=<@% % $$AA( FtEMF+@`TCP CLzB=ClBjMCBBC6ACeA(CByCCP C@( $$=='%  % V< $=bJ<u$=b%  % $$AAFEMF+@@4 ף>@`TCP CLzB=ClBjMCBBC6ACeA(CByCCP C@$$==_888% % V< #=bJ<u$=b% % $$AA( FEMF+*@$@FFB@]۠BC@0$G>ARIAL6@pdMEDIJI>>(?>@-J?>n?>@{?>ы?>??   RpArial,J)0:wh*:)ʌwx:w:7w$@)? Xcx.Dw ..twp8wDwp}w:w) hOd9.dO$O | dv% TTEqhAA`LPMTT>e`AAXvLPEaTT8ZZwAARlLPDTT5USkAAK`LPITT0MPfAAH[LPJTT-GK]AACRLPI% FEMF++@ @`TC-C&CCC (C[CidCJD_C CщCC9#CC-C@$$==%  % V< +X :% ;4 X %  % $$AAFEMF+@@4 ף>@`TC-C&CCC (C[CidCJD_C CщCC9#CC-C@$$==_888% % V< ,X :% ;4 X % % $$AA( FEMF+*@$A0uB0uACUC6@xSADR}AJI_>q>4>q>>q> ?q>D?q>Yc?q>?q>}?q>??   ( Rp" " Arialʌwx:w:7w$@)? Xcx.Dw .. w .ww7w`w aw  ͋ww4w1w aw   !dv% TTAALPSTTAALPATTAALPDbTTAALPRTTAALP}@TT AALPATTAA LPJTT AALPId% FEMF++@ @`TsC0kBCDBVC%B[C05B@CBjC5]B~CTAsC0kB@$$==%  % V<q>R ICuK>%  % $$AAFEMF+@@4 ף>@`TsC0kBCDBVC%B[C05B@CBjC5]B~CTAsC0kB@$$==_888% % V<r>R ICuK>% % $$AA( FEMF+*@$0uBA0uBUC?6@|pCILJEVI>>@?> ?>??>Z?>@{?>?>??   ( Rpz z ArialXcx.Dw .. w .w 7w`wh .ww7w`w aw  ͋ww4w1w aw   !dv% TT"3EAA 8LPC TT(%8FAA-;LPITT-'CIAA2=LPL$ TT8*MLAA=@LPJ" TTB,YNAAGBLPEd TTN0fSAASFLPV TTZ3jTAA_ILPI% FEMF++@ @`TCwCW|CC_wC cCrdoCe]C!CcDlC"CCUvCCwC@$$==%  % V<| ?5  n?%  % $$AAFEMF+@@4 ף>@`TCwCW|CC_wC cCrdoCe]C!CcDlC"CCUvCCwC@$$==_888% % V<} ?5  n?% % $$AA( FEMF+*@$0uA0ufCDC6@pdMETODE>(> >(>8?(>9?(>X`?(>@%?(>??   ( RpArial w .w 7w`wh .w 7w`w .ww7w`w aw  ͋ww4w1w aw   !dv% TTE_AAXLPMTT9PAAILPETT-DAA=LPTTT 9AA2LPOTT+AA$LPDTTAALPEa% FEMF++@ @`TuetBETC+bBBCBBmB?0B]BBqCBtA!`ACuetBETC@$$==%  % V<GE 9us  E %  % $$AAFEMF+@@4 ף>@`TuetBETC+bBBCBBmB?0B]BBqCBtA!`ACuetBETC@$$==_888% % V<FE 9us  E % % $$AA( FEMF+*@$@BFFB@Br@A;7C6@ EVALUACIJA>q>ۑ>q>B>q>?q>{,?q>nP?q>`t?q>)?q>?q>@?q>??   ( RpXXArial 7w`wh .w 7w`w .w 7w`wH .ww7w`w aw  ͋ww4w1w aw   !dv% TT%GAA9LPElTT+NAA?LPVTT1TAAELPATT8ZAALLPLTT>~aAARLPUTTEqhAAYLPAITTKfnAA_~LPCcTTRbqxAAfsLPITTUZvsAAinLPJTTZL}jAAneLPA% F@4EMF++@ @$NC@CCARIAL6@ STRATEGIJE@?@^B?@I?@^B?@p?@^B?~?@^B??@^B?&?@^B?~?@^B?b?@^B?F?@^B?P@@^B???   ( RpArial 7w`w .w 7w`wH .w 7w`wH .ww7w`w aw  ͋ww4w1w aw   !dv% TRAA  L`STRATEGIJE % FtEMF++@ *@$BBNC@C6@@4I????   % TT ,AA'LPI% FEMF++@ *@$BBNC@C6@ SITUACIJE@@??@uk??@=}??*??F??b??~??b??.????   % T,EHAAC L`SITUACIJE % FEMF++@ Ld    )??" FEMF+@ ObjInfo VisioDocumentkeVisioInformation" SummaryInformation(  Visio (TM) Drawing keOdiRF1AS `@ `(-h !fffMMM333UJ:DT5I[1hXT@. /UbW##_b0zGz? L\&B1r&b%U& !oM $d ) P?;H$,Q, & #&J , 5& ?D#//?M?\.? Aq z, ,,'q/%P6$Y6 (} l)?"   JA3#o>S@#B:a_ReUeUeUeU eUeUePONOD`_ReUeUeUeUeUeUeUU^bSRJ;5OM%>Qiq;RRRggRqh>Qj 1 /A^F' %p3u|bFp#| | | vi?=Os<T34x,E,,( QmeY Bq]U&Qvo\L__q____OO_OOY*AF,X@L&d2?k|Q3,lsU岦^ԯl~Ɵ؟ $}Tм @dUA҅Nϓϥ-/pK\σi W$,e%;;?H0ZJ[D! f:45է5շ5է 0 0D$T# u 7#b !Ci (fA,Wo'0U50f>f[OmOCݕ# 晴,9FaU 7345&6DjPRd 9,W,8?8!3K=TnIe)"4FX]5d2M(ov b#o5oGoYokoR?r~pxul bD6mxC(cȈ" n@دɢJ5OGOr"m3@c2vcȈ V~TM) rŰ%2a?sRL Vc8sŏҀŮQȚ !&3)%DPbt__q_^ύ/r[㙟 UU{Y:a(:L`rUE}ѡK]&/8/J/@_e#fv=OPObOtOOdSOOOOO__,_>_P_"ot______;_ow>oPobotoooooooG&8J\n"_FXj&oď֏ 0BʑXj|ğ֟ 0BTfxү,>Pbt Ͽ);M_qσϕϧ ?߿?Qcu߇ߙ߽߫%7I[m!CAUgy&8IWi{ /ASew3/!/3/E/W/i/{///////??+?=?O?a?s??????1OOyKO]OoOOOOOOOO`__'_9_K_]_o_________o#o3FoXojo&Oooooooo 0rYk} 1CUgyAcƏe#5GYk}ӟ -?Qcuϯ??ӏ9OM_q˿ݿ);M_qσϕϧϹԗ ۀz,f PXj|bz@ݏߴٗ 1C!`r&8J? d ֜0Ur{)+=Oas(:L^pAc օ`//'/օP/b/t///@Ab////C6DTq?$?6?H?Z?l?~????????W O{[OmOO2jۅOOOOO __/_A_S_eZ#qv________oo*o~ywowݻ9wnw2709~?߈    ?4L   %"(:"% z VԜ The firstlauyrin]acocnrcctdawWg.Ft uUi?oN CL2MbL&d2?Zm @f?#o~45DUH LD # 7U4h,J TaaMw7UF~?L&d2 @ ?P a Ja4XBaMaU%`&/'/U(/)/*/+/e2-/2B7 a(7  t"). "8 "B "L "V "` "j "t "~ " ")')&& 4u7` ?M"u)4m 4b 5%6 1JIM2b,34jB4` "JMK|>@@q0?@I0?45?Q m2r"b T/16Al J' C,Z@4 EqCuOElu`bd7~@2#B".A1$/#u ),B?3!Q&TM;B`?CopyrigXt KcU 0dP1XPMPPcNPoKsHPfVRGQrJPQaVPiHPn.XP AlP NXsRevPeNPvҴPdP 0/4`VPPs_SBP.\Ph@!#6758 1lJLUl1 ?Q?4D*PXb^e^`Պ38@?3FFQ")_#Q#3U4deF~ %o%n""##&)a*2f3""vg5enRo;/_u+qqyQ7oo'o9oKo]oooIFj?hrDG`it?`0 hdw%&`sDVr ِxrDM # l#\w0(gliQCT62#H7$U2!!3844v@jGrBr0@B@V=L/r `'2r794$v` q$ r-Bp+RBFQ#<))A4P 4P4$"2L+0RPQsPPUG1exVPTdԊ${euŞ(HSO p ?BP(?OK"'qB !0\HUZ5H'w+I !OyaYE{F|O #܏IB M?*{d_@o@$Co:s\OoPUFDfP 7 h,TPYY4U?~@Fx&9/ :   t`esingle\Ar ow\p !t$, i h ,l* p"o a !cPa"!d r c"o ,B: o0ks\!Eg a !!c )sD2#c02t"O1 e"!e !!UȑH??6?W 0eB^ 5DUGu )?!  S~z~uXe]RArow piWntgrgh.Flpoo*aet8uat ca 8isdr7co.*Zd"BH PF"}UGDF # hz4T#YY4UF~?\.?FM&d2N?Q4* m4u7` ?;uF V4bu~ ~eBTLUV' ^ .#&4UU!Z$ `?CopyrigPt (c) 2U0 1 M c os| f"{!r~ !a i| n}. Al U (s"e e v d u/4`V s_SB . hm!# 67R\7t4O#\e++$@*2<4 0O贁Nk?B@77!D ,7F# \O#b&F#D3"IP?32S~A[5d?-<Toa Z`LQ?oEOgV!oNDoVjGG7l4[BTG$@a nRHDD !#+=h,>T]]9 +BaAUF\.?FM&dW2?Q 4t+`z ?ctlb*;4uTu4 V4b e.]A] >8*MJB4U0zGz%?@+L '-A*8 4DATZp*T)gp6u/n+9[tQ(-DT!? S? #Y1\4 @N""H%#H L;*l"B%#AD`?CopyrigTt(c)20[@1MG@c.E@os?@fMB>ArA@zAaM@i?@n. Al@ EHsBem@eJE@v@d@ 4)`l>UhAA86A(023 JaCTKPJ\%#:&$?X^"E@Y"^"SK+ Q N'Q4R%#FO~%~Q'NSUA UD\ {W53]X9TRSfHl"QE0T,P$ldpb|f3!_ \nb#3VWQj%VF-cR#e3 RMQU2h];~Pbj`TSl"4e @A#eE9 6@dxUwVFCFQ@"q?"bGecj i`6-pEP 1QQup 9siwcN'HDD # =hj0>Th]]9 4BaAUF\.?FM&d2+?UQ 4t7` ?t4bK.?4cu Xuj 4 4b .]A] P>Y8YMJ#4U0O贁Nk?<@7L4D@AX^tX)kt&u/r 9[t]Q(-DT!?g 8? M(!>1A4 @a2"")#H L ?x2B)#1D`?CopyrigTt (c) 2`01 M,@c*@os$@f2B#Ar&@_Aa2@i$@n.  Alz@ *Hs~Be*R@e*@v@dr@% 4`j)# FM&7#I-P?AoA@RR [ Vl> <>Uh$T]]9 #AUF @ pFM&d2?@ON{?F_*kw?P u` ?u#>$*btAo@.tpMJWKMVcVJ\U0)@LNWE$"t *4T!Y$ ``?Copy_rigTtk(c)k2U0 1kM c os f"!rԈ !a i n}.k Al U (s"e e Ev d z  hH :!LHL4?c6 ?A"b5)l>0>Uhh119 #R}!U Ep=5BJx!F93 [ QA$Y*] $qFM4(A5O ZNENOOWE=5E,F_GO'_E2%O;"rA z "S3_Hu+I !OyaYE{ FO#SB GD a@9!V@GO=|O$PO(+C,La<@S -UFDfP 7 h,TPYY4U?~@Fx&9/L}:   t`PBox\Drwag\ad }, ect n l , !w;i",p"!uB o ks\s g a 1r2e01#c nH +1%1e"!e Qr$UȑH??6? 0e^ 52DUYx1 Cu P(:{W_qDrag toad ecanl\thdwwi pe.sJ&s)a?o&@n(py gHbL&d2鿸\.?P?hHKMD?l?~4 5DHD" # =hj$>TA ]]9 7wAUF~?M&d2?F\.]?Q 4* m4u7` ?/u]: V4bir reLZAEDA7]XMJ4UMlV@43#Im!r$9+`?CopyrigTt (c]) 20 1 uM c os If"!r !a i n. WAl (s"Ue e v0d i/4`V s_SB . hm!# 6754Thl>0>UhhO1O1 ]E!3$] 4a250JT3#F66rZTL6 & M4>1?1?U"6ABN[OIiA2E G6OH?KE2?;4rA >RDSU"q4O7g^?p??VCJ?@T/z"l0CQ\QM^\W?__oOQ7ULUWSiM0C;U\_jHoZo=oTE[goliAOiEuLb_Vy#<7{rL|u!dB}e60,Ym@I !g]he~ 4TA;;74>ST;$@/q MH+I !OyaYE{F~ASc0#I;2JB S]ta<@]@\C]MalBSJ3PUB !"U#$%&U'()*U+,-24t4bz*@f@ LRC78}C-l@{7"A .2t4bz*@f@ L7}A-4@7"A 5t4bz*@f@ DgB8 A>-@)7A@O}7IR@O7IR@O+8HRH<(H<(H<(EdO9 REO9 REO+9 R_(J HnB OfSE4O/2S"zEAS6S?LOs8PD,_O89|4( U` , LSFDTyB uhZn$T R rUFbz*@Ff-xt18F!;x54:ʅP51!{D.A /Ax1c0A11AA3AF!5AYA?O41LzFt1E 1P5Q t1(p5KYl5Ev:@@|Iu<@@z_^^W '*A""oUUHh4@@q\`?@Ie`?[dce?Q$osAER &&xsbdz0@"gP gA8rTp1"Ft\ Q!Q!)B\aBpF#? tQ$xrq41WU.}y?s %$\&! '.HwQwQB)H)B*Ux2+bX2cR- |ABp_w U"ŏߎ͇EߋY6Q'G߅7~'v7ߍFH$DY`@W6u&aW߄ şן͇S~pu4YABp 2VB9193@Aԯ3Us Iol24p1wSU~_n3E`= eB鸐# >sUW}@{0s AR$#t޷TQ+=OaR}Ϗ 0՞@ĐvwQȥ<\ Pڤ" $ @7_1SUy x3h5p1E{ Q!cU]KY_| ?@QZ !<:O?@m̲nXhys?Pps-8R>O oof-5U{? u?8p1" q9+LR)`U:p߂j6lKf,CGG0MFA+l{;HUO4Gc^@RSH:lΟ["Z/o-///////]?o??7?I?ooo???????O3L_LBȥmOKOUfOUVOOOO_!_3_E_W_i_{_쏟_\H)O S"!^,n.aAoof>PRL~oU@HydsvgON{?@=4데Uk\:tJD -_2dUUlgҢTd/U@+) i@@h?Vԋ?@9)DƦG-\2q Ь?f?⊕qA!ڔ:ٟ UE"UaACUqd&{ SAR}A GoYo= 0z9!Tpxj(RLؗ!3./c&Pq? VGA`@?k~D`rRLEE9A //-/Te{!q?/Q"\/w/!o3oASenYΖd/oob/t//+/L^ew{ $%ɕq?3OEOWO֯OzX5n(,6e_7D;Mx, dO&N0OKѺ1po/ /2/D///////__o/ ??.?@?R?d?o??!OELO3OEOWOiO{OOOOOOOO_`Ov@qop_ޟoo&8?aK=sOgU*ewMѯ㯏+=} ǎcȴ"ӿhϒ[pѤ_\ω\U@D$ @@69P?@N?t?h`?P68Ruhzߞ߰2aB \sC6L4EV6Ugb?@7`?@?=?P~> *< N`rτϖϒAϒYQ]MѰTOZEooN`r߄ߖߨ߂&7IˑY{$ˑd/p////l)K?]?(-DT! x?Vh?T0.O߷>OZ#*R՝ /+_~'0Պ_ׄfM&_bKϑn@͉/>PbtφϘ*@R:L^p߂ߦ߸GKO]OoO$OOVJ);Mq_h&ϑYo|>obotoohvsv6` Co 1Ug7/OK]/_(OL'WbD't_Ώ?@c7H?@o::@@]O?@x?dGe868R1FXj|̟a$(EVALOACIJbpB??xү䯬п,>P'`rY'aa(6q1CUa"'Y,Ϸ__ lRn?ot $8ݥUhO)OMT_fQݥOYU!?)ÒOT/%^XE_`/AΡ/}aa8Moɟ7I[m#5q߃ߕ}ůׯx tUѿʿܿ$6HZl~ ?5a6qB?`Mg?ϋ??"4?#h#3uFO*H<$O6OHOZO~OO`_8OO/6E/Q_tPq#@M/_/N/OqdG"2(O:OLOhqG60:\ʠQ^:^@U9_eU\%) o;5_LkoZk6Qg\oX*Ue5޾__8863S[pRA[pEGIUJ rp dpI[pUjpCrvݏ ]o*UT!}f?/!i`0XmG D0'"D9!2uAT1U^ !U"#$%U&'()U*+,-U./01U2345t4bz*@fC@ ĽCMNC-$jBU\7 A@DSfMORH<(EDESM R\|ES:\tLL@?DSM.PD ESM.PU1( UO"D&aUAUNj )h"T} +U-\ |ɉ&Q- -H*=(XiwPE!Q//,/feArial UncodeMiS6?/?`4 R$fSymbol$67fWingds*7 fEArial"z@D/ R$fSwimunS$fGPMingLUj (  R$fGMS PGothiqcj (  R$fGDotum"j (  R$fESylaen  $fEstrangeloU dsa@`9$fGVrindqaj (  R$fEShrut1i$&<fEM_angl$$%>fETungaH"@&>fGSendyqaj (  R$fERavi"&5<fGDhenu"j (  R$fELath#&<fEGautmi &<fGCordia Neqwj (  R$fGMS Farsiwj ( _ R$fGulim"j (  R$fETimes NwRoanz@D$T6OEB|T{O.BTO%BlTO5BTP2B\T5P=BTrPCBLTP9BTP7BBTlS8BTTSGBGuideTheDocPage-1$Gestur FomaViso 90Co}nectrVi}so 0Viso 01Viso 02Viso 03Viso 10Vi}so 1Viso 12Viso 13Viso 20Viso 21Vi}so 2Viso 23Viso 50Viso 51Viso 52Viso 53Viso 70Viso 80&Block Hight BlockS_hadw Bl_ockNrma "Do_t Cnwecor&Co}nect_r ArwvisVerion,Concetri lWayr 1ContrlXScaleAntiScaleCentrNorthSouthEastWestInsideNorthInsideSouthInsideEatInsideWst2-D single 2-Dsingle.6"2-D single.10"2-D single.14Row_1"2-D single.2Row_2Box|663LUG3LUG3LUG3jKU%G3@!VA3$@%VA3T)VG3$TBVG3DT\VG3dTuVG3TVG3TVG3ĘTVG3TVG3TVG3$T WG3DT$WG3dT=WG3TVWG3ToWG3ęTWG3TWG3TWG3$TWG3DTWG3dTXG3tHX$G3$kKBX G3LkKbX G3tkKX!G3HX%G3,@XA3TXG3ԾHX+G3TYG3L-YG3ĚT@YG3L\YG34LpYG3LLYG3dLYE3|LYE3kKY!G3kKY!G3TYG3TZG3$T2ZG3kKPZ"G3lKrZ%G3@$$==_888% % VP 4 i 5((A A(i% % $$AA( FEMF+@ )8C|CKC&rC=C&rC=CPBKC>%BKCѪA)8CtB8&CѪA8&C>%BC34CPBC34C&rC8&C&rC)8C|C@$$==%  % VP  # # D  V d Vd D DD #d # %  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % VP  # # D  V d Vd D DD #d # % % $$AA( FEMF+*@$BB`BDDA@0$G>ARIAL6@xLeitziel_>{>D>{>>{>>{>4?{>@!?{>@',?{>@G?{>??   RpAriald)0:w():)ʌwx:w:7w$@Ȗ)@ Xcx.Dw ..twp8wDwp}w:w)P(hOd9z.dO$O *X dv% T|M$9AAM6L\Leitziel   % FEMF++@ *@$BBTBB6@ RichtzielP>>>>>\>>#>>?>%?>x>?>I?>6e?>??   % TIavAAIs L`Richtziel'    % FEMF++@ *@$BB IB C6@xGrobzielL->w>>w>=>w>>w>?w>2?w>=?w>Y?w>??   % T|CAACL\Grobziel  % FEMF++@ *@$BB IBtZRC6@xFeinziel(>k>J>k>>k>>k>@ ?k>#?k>/?k>J?k>??   % T|B~AABL\Feinziel   % FEMF++@ *@$BB\Cp@@0$=ARIAL6@xabstract=>F>>D>>q}>>>>x>>>>>>??   ( RpArialʌwx:w:7w$@Ȗ)@ Xcx.Dw .. w .ww7w`w aw ` ͋ww4w1w aw`8`  3 !%dv% T|AAL\abstract% FEMF++@ *@$BBp@xC6@|pkonkretJ=;>1>;>p>;> >;>}>;>o>;>>;>??   % Tx/ AA L\konkret$% FEMF++@ *@$BBӶ@ T@6@xabstract=>F>>D>>q}>>>>x>>>>>>??   % T| 0AA L\abstract% FEMF++@ *@$BB\CxC6@|pkonkretJ=;>1>;>p>;> >;>}>;>o>;>>;>??   % Tx AA L\konkret% FEMF++@ Ld   )??" FEMF+@ CompObjsObjInfoVisioDocument9=VisioInformation"     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Visio (TM) Drawing 9=O;hRF1AS `@ `P8 !fffMMM333IyFwͩ|oݡHxTJDT5I[P1hXT@U.U U /Ub##bK0zGz?LA\&B1&b%ʕ !$oM $d )P?;$),,J & #& ,i 5&?D#//?M84g? U0A  ~,,,'q/%P6$Y6Q (}k?l)?"   A3#o >S@#B:a_ReUeUeUeUeUeUePONOD`_ReUeUeUeUeUeUeUUb SR;d5OM@%>Qiq;RR*RggRAqh>Qj /#A^F' %pP3|bFp#| J| | vi?=Os<35*x,,,/HRQAmeY q]UH@QvovL__q____O@O_OOYA`,X+?Жب sUΡ̦xΟ$H")ʼ Dͥ*@dUA??ϟJ[D!e:ѵ5ѵ5ѵ5ѵ 0 0DR$#  U  Q##WbCh ͚ 2,00JDNDrqNQNNNENQN&&DNDuc7XXSKvvF4NKAD#KD#-D"#KHGHD HBNzDK%Siz4}1TP,Eu9fdhT,W'0΢U,ܮ50 fI$[OmOC%ߑE#P#HZ  E,U3Y&4Y&5&6<s9Faaj+h8 8?&!%3"DE=T;ܯ?w???8&t",'5UR^LY  Y7akKt//BJhui㠀psĝa.1DTcAcpvOpM K$KuhdX(GNiX I[EEh. yw##E,ah-50zGzpvQbaHGmc/P K{\Hʲ_ hj? pA?%?7? I?[;<t5j! OO*FQ///F/K]SEn%cOOOlE$g\Ey[EO_!_3_E_W_i_{_____VB506,HM.`e^MIa,>PbQaƒ2q? a%oXFIofdoooSEX_O-OF6EDi66Oҟ4m2HŚti;pbӏ_ `,7R[,]<bӤA69sc \Rba2TD^<C=CooErPbtΟ(+m1L^pʯܯ$6+2JbM_qVmӿ -?Qcuχϙϫ3 /ASew߉ߛ6"?# ˕k.bLb,>Pbt+ 7I[mx΀$ͩ:PL^ e1"!3EWi{{//,/>/P/b/t//:m%&///B0?b.Eb??,?>?P?b?t????? ???O{%O7OIO[OmOOOOOOOOO'('_9_K_Xsϒbd sb________o!o3oEoWoio{o:oooooo,>Pbtzq)sPё0dRtؗ!3EWi{ÏՏ%7I[mǟٟ럪*|+(:Pbt-.ž a;^p$6HZm!3EW/0p2-b@bj[3?bDbz6581/!qT=b;bASH+/=/O/a.ms)!4////Fp"bSHaJ// ??1?C?U?g?y???x??\2S?? O/a1#B:Z[xEOWOiN3~O?P?"t??Q_?????__(O:OLO^OpOOOOOO __$_6_H_"l_~__\ Ɉ!!UFDfP h(TPYYBUAm@ ?I?| P? tO@HZZwÒȉHq??6U!B:  0S`$60,degrG eC tailC aK row[*hG aE ,bU sW c!eP^ %  i//X'|'0UK2!0|7u > {?? 6GK@R wkM&LM u l rX ODrag onut he]pe,nqddsblu x < ;hRp <(e#w i7icUtecn ci).ub\??贁N࿐i6S?43HD" # B=h8>T P]]9 AUA?^ ?AZ?P-DT! @Au `u bu  J- &!B/@BAAwwdu`l?Leosyu"H8[oJ9@$e'd"d/%A'-/H$7\#5 Ʒ@#Z R6h,:M? a/ ?Q(>$ )F -;";O$lF#`Qps-8R?{ I@ [Q6@UB\#AD5 `?Copy_rigTtk(c)k2U05P3kM!PcPosPf'RQrPTQa'PiPn}.k AloPU XssReGPePvPdgP/`V!Ps_Sb]P.-Phm!#45'09PPtW)5MC G?9w tN &s[ b l񅿡&)?9:ll*>P>Uha@aa]  "'Qa,1SJ1_(&;!!DbC2ODGa &r#WrM8C\$3Ewy7bers:";tb4pMwaaosn5azpԕwa p bg1V3.*su 5*3AπQ)g19.'.€MwH_;!eK0vNG0=g@he37V1TAlln2k8ƣTl&@SH'+Є Pl۫fH d_F )]FOS#RwB UM]~a,@w0h@C4>a,O rP !t4(\@@ eB AJ-37B@ODRH<(BElO` R(rL@OS?O wRPD4Kma"4( U ` , LSFDTyB uhZn$T R rUA(\@Ao@A?858@?_P ?a/<e @?<sr nu ` "" "uu );! y&eЃ.ؕ.y(sU!&/ e (11 u'!* <# H\1\h4s; h4us;h4@1s;@1d8D1s;D1d8H1s;H1d8L1s;L1d8P1s;P1d8T1s;T5h41s7UP "DF!A /OO __s1E}@1&CH1E @CU D1@D1E0?E{(?@b?@gfa@@O ڝ c?d?P-DT!k!hC&]|Gz@gp= ף?@ Af"[U)nooQ(?P51Jiq n~eQ2eve0BScǨ/5?@}FX@cg0&E[4KҟEGl.hE6T5ÞU(5u0aBiuB)g„eq@btPhDcT!!!!1E 4\z Z?v_S5 G_%D d_ψ______^}a?@**(?Y@baپ /`9f[FoXf֮ׯ?H zk`@oooYpο?Q 2DVhzyr?@63\ùi@Im7ùȑޏ0BS吊[ ЅcR 'ҙѐ(R}<gtI[峯T订 :L^pT&ÿ{,o5j&{/).5OŪA hE% Jɑl?l?@$"U1y5?@ t@5?\4d5?7݀8uz@`?2Su926B3⨵@%L%'CU08`?^xǚU- 3Ǐ29U39AE]6O75O Nf5O _]W1 NG_Ok_\ OO__0G! %Leit+zM`e* M`B%3ɨ(Xsg'28`.'!ԿTA0sf1D/////`/??)?;>(Q0,?@WϊF 货Nu0su???956???O"O4OFOXOjO|O__o_NvY_2&_Vum__% _h(.jhd%RM`cNPobotooooooooW 2DVhz;=L_dc0\Qvc04\Gu0R9r9Oas͏ߏ_qKIΟߛR?T3WIvߟ.o@gGrobȯگ"4FXjͿ߿;=$rc06?i?@I?ƒ_,ռu0k}Ϗϵ9*9" 2DVhKF/C,Y/k/q/ //@U/?y/FKbn=Oas -?Qcu@&?@f@@nqbV+k9nr0.@RdvЍ );M_q@0u1_C_ʟܟS&%7I[mǯ5GYfooaiÿCrg'Fo&Ͻπ);eC Tfxߊߜ߮@(\'PpğI[mY&(:!3?! O0OBO6??O?$OOHOwωϛ"4FXj|U !"t4(\@C@ lL)C-fBU7 A@fETungaH"@&>fGSendyqaj (  R$fERavi"&5<fGDhenu"j (  R$fELath#&<fEGautmi &<fGCordia Neqwj (  R$fGMS Farsiwj ( _ R$fGulim"j (  R$fETimes NwRoanz@D$Sv+EBTS+.BS+%BdS,5BSC,2BtSu,=BS,CBS,9B S.-7BSe-=BS-:BS-'B,S."BS%.#BBS/8B|S/GBGuideTheDocPage-1"Gestur Fom aViso 90Co}nectrVi}so 0Viso 01Viso 02Viso 03Viso 10Vi}so 1Viso 12Viso 13Viso 20Viso 21Vi}so 2Viso 23Viso 50Viso 51Viso 52Viso 53Viso 70Viso 80BasicBasic ShdowvisVerion"60 degretail&60 degretail.1##3L1E3L2G3L$2G3eK92%G3@^2A3$@b2A3djSf2G3jS2G3jS2G3jS2G3jS2G3kS2G3$kS2G3DkS3G3dkS/3G3kSH3G3kSa3G3kSz3G3kS3G3lS3G3$lS3G3DlS3G3dlS3G3lS4G3lS)4G3lSB4G3L[4E3$fKk4"G3,@4A34@4A3<@4A3D@4A3lS4G3LfK4%G3ԾH4)G  !"U^U U UUt4(\@C@ lT.8KC-jBUy7 A%t4 jB_8 A-|@7AJ@TT8OR@T86RH<(H<(JETB: RE4 TO: RUPT/L; C{N } w"4FX ,h($k@(JqPy cK@PB}OX P O| T`VL#<|L CeBuo@_OÊWR$$O!J\:)U^ '}̡g*h}1TҮT+0P2 5" T?T9*j'"DC \:H%a/.l T;6SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8_1182501206 F1A[1A[Ole $`lx Milan MatijeviMilan MatijeviMicrosoft Visio@lk՜.+,D՜.+,X `ht   Page-160 degree tail PagesMasters(`ht_PID_LINKBASE_VPID_ALTERNATENAMESA FMicrosoft Visio DrawingVisio 11.0 ShapesVisio.Drawing.119q EPRINT [CompObj%sObjInfo'VisioDocumentN;cl 8V` EMF[W@F, EMF+@``FpdEMF+0@?@ @ @ @$uCLGApBB!b $$=='% % V0=z<sss% % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<uClBuClBuCLGAuCLGAuClB@$$==_888% % V0<{=ss% % $$AA( FEMF+*@$BBuCLGA@0$=ARIAL6@THAim^>"b>>"b>>"b>??   RpArialN<0:w(_<:N<ʌwx:w:7w$@N< @ Xcx/Dw ///twp8wDwp}w:wTQ a p8wDwp}w:wd9z/$O L* dv% T`R!a.AAR,LTAim% F@4EMF++@ @$(-CQBpBB$$==% % V0r + k k + +% % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<(-CC(iCC(iCQB(-CQB(-CC@$$==_888% % V0q k k + + k % % $$AA( FEMF+*@$BB(-CQB6@\PGoalG>"b>*>"b>ί>"b>q>"b>??   % Td}AALTGoal% F@4EMF++@ @$uCQBpBB$$==% % V0tCS S CC% % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<uC(CuC(CuCQBuCQBuC(C@$$==_888% % V0sS S CCS % % $$AA( FEMF+*@$BBuCQB6@\PGoalG>"R>*>"R>ί>"R>q>"R>??   % Td}AALTGoal% F@4EMF++@ @$QB(KCBA$$==% % V0M   % % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<QB(iC(C(iC(C(KCQB(KCQB(iC@$$==_888% % V0L  % % $$AA( FEMF+*@$BBQB(KC6@ Objective="B>\K>"B>Q>"B>>"B>>"B> >"B>>"B>|>"B>w?"B>??   % TXAAX L`Objective% F@4EMF++@ @$('C(KCBA$$==% % V0s s  s % % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<('C(iC(oC(iC(oC(KC('C(KC('C(iC@$$==_888% % V0s  s s % % $$AA( FEMF+*@$BB('C(KC6@ Objective>"B>\k>"B>Q>"B>>"B>>"B> >"B>>"B>|>"B>w ?"B>??   % TAA L`Objective% F@4EMF++@ @$:D(KCpBA$$==% % V0X! !s%s% ! % % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<:D(iC:D(iC:D(KC:D(KC:D(iC@$$==_888% % V0Y!s%s% ! !% % $$AA( FEMF+*@$BB:D(KC6@ Objective="B>\+>"B>j>"B>>"B>>"B> >"B>>"B>|>"B>>"B>??   % T#LAA# L`Objective% F@4EMF++@ @$uC(KCBA$$==% % V0   % % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<uC(iCuC(iCuC(KCuC(KCuC(iC@$$==_888% % V0  % % $$AA( FEMF+*@$BBuC(KC6@ Objective="B>\K>"B>Q>"B>>"B>>"B> >"B>>"B>|>"B>w?"B>??   % TAA L`Objective% F@4EMF++@ @$uC(KCpBA$$==% % V0gs s33 s % % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<uC(iCuC(iCuC(KCuC(KCuC(iC@$$==_888% % V0fs33 s s% % $$AA( FEMF+*@$BBuC(KC6@ Objective="B>\+>"B>j>"B>>"B>>"B> >"B>>"B>|>"B>>"B>??   % ToAAo L`Objective% F@4EMF++@ @$uC(KCBA$$==% % V0MC C C % % $$AAFEMF+@@4 ף>@H<uC(iCuC(iCuC(KCuC(KCuC(iC@$$==_888% % V0NC C C% % $$AA( FEMF+*@$BBuC(KC6@ Objective>"B>\k>"B>Q>"B>>"B>>"B> >"B>>"B>|>"B>w ?"B>??   % T;AA L`Objective% FEMF++@ @@4 ף>wF@, (KCQB#\CQB@$$==_888Fw% % W$RU 33% % $$AA( F\PEMF+@<0`CBuCQB`CB`CB@wF( $$=='Fw%  % V,OW33n%  % $$AAFEMF+@@4 ף>wF@, (KCQB(KCpB@$$==_888Fw% % W$Rn 3 % % $$AA( F\PEMF+@<0NCB(KCQBzGCBNCB@wF$$==%  % V,ks  +x  %  % $$AAFEMF+@@4u?wF@, uCQBuC3B@$$==_888Fw% % W$Qo333% % $$AA( F\PEMF+@<0kC% BuCQBkC% BkC% B@wF$$==%  % V,kux3Cx%  % $$AAFEMF+@@4 ף>wF@x QB(3C(GC(3C(GC`0C`HC(/C(KC(/Ct^MC(/C(OC`0C(OC(3C(OC(3C(OC(3C(OC(3CuC(3C@$$==_888Fw% % ;3 6s 3 X@ s   3 3 3 3 63 <@j!% % $$AA( FEMF+@@4 ף>wF@4(kC6CuC(3CkCz/C@$$==_888Fw% % W(!n 3  % % $$AA( FEMF+@@4 ף>wF@x uC(3CuC(3CuC`0CC(/CuC(/C:/C(/CuC`0CuC(3CuC(3CuC(3CuC(3C: D(3C@$$==_888Fw% % ;3 63 X@      3 3 3 3 63#3 <@~5% % $$AA( FEMF+@@4 ף>wF@4( D6C: D(3C Dz/C@$$==_888Fw% % W(.5"n 3#3 " % % $$AA( FEMF+@@4 ף>wF@, (KCC(KCFDC@$$==_888Fw% % W$ k L % % $$AA( F\PEMF+@<0NCCC(KC(KCzGCCCNCCC@wF$$==%  % V, = x = = %  % $$AAFEMF+@@4 ף>wF@, uC(CuCFDC@$$==_888Fw% % W$S L % % $$AA( F\PEMF+@<0CCCuC(KCk=CCCCCC@wF$$==%  % V,=  = = %  % $$AAFEMF+@@4 ף>wF@, uC(3CuCFDC@$$==_888Fw% % W$!3 L % % $$AA( F\PEMF+@<0kCCCuC(KCkCCCkCCC@wF$$==%  % V,#.=  = .= %  % $$AAFEMF+@@4 ף>wF@, uC(3CuCFDC@$$==_888Fw% % W$~3 L % % $$AA( F\PEMF+@<0kCCCuC(KCkCCCkCCC@wF$$==%  % V,{.=  = .= %  % $$AAFEMF+@@4 ף>wF@<0: D(3C: D )EC:: D )EC:: D(KC@$$==_888Fw% % W,/53#3 3#S #S # % % $$AA( F\PEMF+@<0% DCC:: D(KCN DCC% DCC@wF$$==%  % V,-5J#= # "= J#= %  % $$AAFEMF+@@4 ף>wF@, uClBuCpB@$$==_888Fw% % W$Z:]N% % $$AA( F\PEMF+@<0kCBuCQBkCBkCB@wF$$==%  % V,WK_T3x%  % $$AAFEMF+@@4 ף>wF@, :D2A:DF\C@$$==_888Fw% % W$b e3&3& % % $$AA( F\PEMF+@<0D[C:D(cCD[CD[C@wF$$==%  % V,_gn& 3&3% n& %  % $$AAFEMF+*@$BB:D2A6@Nation or State ==f==5>=U>=n>=>=>=>='>=>=s?=@l?=@S?=%/?= 7?=??   % Tg AAgLlNation or State% FEMF++@ *@$BB:D(B6@ School or/>={>=9>=ܹ>=>=#>=?= ?=@?=??   % TtvAAt L`School or% F EMF++@ *@$BB:D(B6@School DistrictQ=Ic>U>Ic>99>Ic>x>Ic>>Ic>>Ic>*>Ic>>Ic>?Ic>?Ic>?Ic>?Ic>q&?Ic>,?Ic>:?Ic>??   % ThAAhLlSchool District% FEMF++@ *@$BBDFC6@|pSubjecth=4=>4=0E>4=;>4=ߎ>4=>4=>4=??   % TxnAAnL\Subject% FtEMF++@ *@$BBDFC6@@4/>4=??   % TTAALP/% FEMF++@ *@$BBDFC6@h\Grade>4=@h ?4=@?4=$?4=4?4=??   % TlAALXGrade% FEMF++@ *@$BBDFC6@ Unit Plan>>"r>>"r>'>"r>ʴ>"r>>"r>f>"r>X>"r>}?"r>O?"r>??   % TzAAz L`Unit Plan% FEMF++@ *@$BBDFC6@Or Lesson Plan(=U>>U>;>U>z>U>>U>>U>>U>>U> ?U>?U>}%?U>+?U>@;?U>??   % TkAAkLhOr Lesson Plan% FEMF++@ @@4 ף>wF@, TCT-BLC[KBLC@wF$$==%  % V,+3. D  . %  % $$AAFEMF+*@$BBAB6@|pGeneral===>=}>='>=˽>=>=`>=??   % Tx!@.AA,L\General% FEMF++@ *@$BB2A?SC6@xSpecific8>=X>=>=>=>=>=>=@?=??   % T|?AAL\Specific% FEMF++@ @@4 ף>wF@, QB(3CQBFDC@$$==_888Fw% % W$jm3 L % % $$AA( F\PEMF+@<0BCCQB(KCBCCBCC@wF$$==%  % V,go=  x= = %  % $$AALd  )??" FEMF+@ Visio (TM) Drawing ;cOaiRF1AS `@ `P7 !fffMMM333Fwͩ}|kݝHxU#J:DT5I[1hXT@. /UbW##_b0zGz? L\&B1r&b%U& !oM $d ) P?;H$,Q, & #&J , 5& ?D#/8/?M84? U0CA  ~,,,'q/%P6$Y6 (}k?l)?"U   U%A3# o >S@#B:_a_ReUUeUeUeUeUeUePONODN`_ReUUeUeUeUeUUeUeUU/b SR%;5OM%>Qiq;RRRRgg Rqh>Qj /A^F' %p3:|bFpT#| | | vi?=Os<3T5x,,A,/R QmeY Bq]U@QvovL__q____OO_OOY*A`X,X?ЖYبsUΡ̦xΟ@$"Jʼ& ͥ*@d2A??ϟJ[D!e:ѵ5ѵ5ѵ5ѵ 0 0D$#    Q##bChh  ,A00J DNrqN㊐NN(NNN&"&NDuc7XXKvvFN KD"#KD#-D#KHGHDHBNzIDK%iz4}1T,Eu9fdhT,W'0f΢Uܮ50 fI$[OmOC%ߑE##HZ * E,3Y&4Y&5&6<s9FaajP+h8 ,8?&!3"DE=T;ܯ?w???8&t,'5UAR^LY  Y7akKt//BJhuipsĝa.1DTcAcpvOp M KKuhdX(GNiX I[EEh.yw##QE,ah-50zGzpvbaBHGmc/P K{\Hʲ_ hj? pA?%?7?I?[;<t5j! OO*FQ///F/K]SEn%cOOOlE$g\Ey[EO_!_3_E_W_i_{_____VB506,HM.`e^MIa,>PbQaƒ27q? 0a%oXIofd oooSEX_O-OF6ED@i66Oҟm2HŚi;pbӏ_ ,7R[,<b Ӥ69sc Rba"2T^"<C=C(oorPbt!3#ͩpu1R2,>Pbt (/%/7/I/[/m////////m$%?(?:?GRf0?bX>Ebm?????????O!O3OEOWOiO(OOOOOOO__,_>_P_b_&'í___sbd sb__oo,o>oPobotooooooo%7I[mq&( )60R[=btΏ(:L^xҟ,>P)|*{xkbFjb[ٯ!3EWi{ ÿ,>PbtφϪϼ-+, ߞ:qb["ub>Pbt߆ߪ߼(:+[m!3--íotbW /ASew,>Pbt./B-b@b[3?bDb,/>/z58Y,0l/!T=b;bAӸH///.m)NB// ??"TOaN?`?r????????OO&O1eSMO_OqOa1B[OON2OH@Ib__+_=_O_a_s____%o___ oo0oBoTofoxoooo3np!oooR 9zE2B0BTb#hrC&8ݳcuϏ);45fx٣)pPؽϟ֯);M_q˯ݯ);M_qЧ˿#q+Fw ${JBQcNwF// !3E.?}ߏ߳ p1CUg6Hxz.|MG [0BTfߜPb@5I $%)RF!(_/}c3DO?贁Nk~FF!t6ҶFGA  !z2q@?O.F4? K@0A<&3.F2~L~L~GO'}E/+/=/F2VҲjOOXbX{W?603RiuX? Qn<@6C?0b|;6^Ocou!o -?t@54iugyP> ADq1FOojO|@qEJIIbOUogoO__(_:_L_^_3v//ni|/J\n>)?;?_?AN?{AKHFCK-E?O.uMLEEß՟ /l_o too7%IhGYk}( =)|*??8(:L^p߂n$+@ N 玲Xj čPc޿Ƃy'9 -fʯܯz-n4zGz?FwY6<",?'%7I?mpO$aoo`FnMOo/////$/-a"YƁ]O3/E/W/i/OO__6H_~?b &?8?J?A``?r?????y?OzUFDfP h>$/T 6D UUA@ ?I?43P? ȅH?BT ?2~  03`pProces,funtuintaUkBi,Ulwhr#,d,pjie*,si-"Ab!L!6-Sux6$gm1"uI O90"$e^ % ;Bo//f2`i / `2 ?2u D(2OVhz~ Drag thuesapWonodwipe+.cs*Wfuci: oObl-=l)cka!dh-1 H D  # =h4>TB]]9 U͍UA@ ??P6 u` )u .A 2D+,2Y<sTMJ5 LJֵI5 `?CopyrigTt (c) 20 3 M c osf"r5!a inY AlP (sT"e( e vf dY/`V s_SFBYcTm!#%5$2v!eD~ 0%-M M?9 phK@E&(?L7 ql>!Uhh 5MJT N :1bJB"F6E ~2sABMaM$O[A%gOO'IAWEjK FM#MI5!_>rA cRiS e  'he_j(__!k<_1oq(b5j řFD3 G?ff1A CaMROolSodd5` g%ko!z a,CmZoan+TeMr  "Ja #a]  \D0"`s w "`D1 1aǃDu<*㈱% C1W` Rf"o*cf"$7&MI^A!MJaa$G#{# %PU0%!pj"A!cRb  flo,b¯B 1e 7֨Beqg "4ğ֝"M"1(cSR&@a3mb?ؿ贁N8i6??54 _ Q);M_>m w =_H'+ !v͗)uOBGFlOBw#PMB S'{a@o@Oo1C?4aTlI p'UFDfP h>$KT 6D U?@ ?-I?3P _ KȅH ZЧ?CN  0D!`Dynamicu,oneUtrru e,l,BsF& o+whr"")!f"mt,\T ?#,d\"ap "cs4 ,j)#!3!s"i\*b 5!#}-Sx6$gZ",I O90H"o^( 5f2u` C `s2 y?2e ?? IC ^   -}|5 p`I`V?}`xa833ސ]3σ3u 33?, ?Gxpx^& Drag onut he]pe,nqddsblu x < ;hRp <(e#w i7icUtecn c]i).lu eb?2jZ/0? HD # =h <>T$]]9 #zFAU@? nP6 u `u bA@u * E:/*PA@mu ` Uht~SuZaJ=@)-?nD$xK'nU-t'( 2rqǿ?@I ϵ?$%? @S  2*ALA- br ]lj 2<2u.  2284 2u9hLH/M֒#AD5 /`Vis_SFB.cTm!#50S@54%`?CopyL0igTt U(G@)x@2SB3x@M9@cL0o;@oIfvBgArj@Aav@ih@nE@ x@AUl@ nHsBe;@eL0v@dE@\@1BF0  A G?9#Cf G03A0E +4z'e8&g_K8 @?lUh5 _A\YJ0ZA 14AbC2$4hb(Bk[kT ljaiAeE9 ]UjTg'2&"qV!QQ !E m&pO2WB81ej e/}@~?!gPhek%TA"t"81ap&@DQRHu+} L0M%)_C6(FA>A uk 4 A J!!T!A#HA\D K DKDuKD}AK}AHAKAHAKAH1K5DAKAH AKAHK AHAKDAKAHAKAH!KAHAK!HAKAHAKAHKAHAKAH!KHAK!HKAHAKHAKAHAKAH>AKPEDAGPAuu16 78u9ā}A#сA1A%1&A'A: A#;ƝA=9A>FA!!BDAmmA88ABACyy!EAuӟAe}u\uE Le}A(e UuE' @@(.@j.?c\5c%*<AJ zLbA4Bt005--\&  ~2i>A &X-'2q:.!(\ jkXmDϨq+T=\J !!!!n4 A9RR\1 es@A+e!AٰEm@lDAs ݁AUiOW2!A$Ugo߁ߥ"e\z?MqDu S9A DIU l~I d V  ASS]NEDUU & Z!ldZ%?Qcu Ϭ@@02&A%7S-L:a&D"b ᔃ&Efxҿ,>Pbtϼ8OOnO(:L^ߜOOO߸dO|_8u Goa,>PbtwXo8o(oL^_._@_t/&8J\o$Z/2ÏL0p/4>rA0u/./@/ϦL. b/ t%}.Ə//BBqNBq??'?9?K?]?o????????O#OYO5ϏO#OOOOQu:U_g_1ߋ_______ ooooQoCuoKoUoo+DVBu-i4mz+׃|^N_fxϝfDpۉU@,%b{MIOO O_,_.߽/t//v?g9ߜ1Ͽ{oQBOu,$濎vd돈Qvr0Tfx_+=Oas_ߏ'_/'/9/K/Cɟg_//#///?#?5?G?OO}? Pbt\v +~=~"4FXj|8oo0TOf4O^p=O,>bt//ȏV/n/U/g/y/O/////? ??-?ζV}?V?Z?~? O2SOeOT$oO!U$OOL?QL֓?Qp Q_!S_apGU4EgDarTqWiTq~q$?UYV @@02&\ЭƿؤvZEamƀA[Eau'``u`t&Ϩ}?? )EbqpTpP'@z3JPbަ?Q_b eo,`10eQTqt5_sSQӟZ=^RtttWvؤ@l[u#`u?P FhL.W g>_bҚ#Dwқ, &1CN`r웑'99TaYk!U  Ky7E<N`rBO(:Lտ0k8@JCpCffBoߝՔg./@/R/vb#/'J//up??X1?C?U?g?T=??Q?????O5uOOOOIYOcOO_"_>PX_tx_؂ _ֿ____X %YЧoood/v-Y#B//GYy׏M{Gz!-TtASew ׿߾#5ITftߘΟZN`drWM,^F,' ?a %)< v-ъ#Ugy%w~ĿC?@ҿ0?"4O贁Nk?RAZnҿѭ, A|af;,OL4FШR裌BԬ@Ub\bOj|ߠFyy/(:L^p#H"c8*y@GVhz2ysFku@yw~G0Cن0RdvR&Ty_\y+=Oas/N*//$/6/Z/l/~/!/$!///>30w}1A@5(? WH?5xu=?Qcu?a$`+䲛p?)rp99[@އ; 0@z3؂ޏppq+a10Bʣqԩ)O;OMOaAgO.} s rE rOB@OO9ѩqO_U,_>_P__Tw__{Ͽ3EWi{9 k0ΆC1'O$6F1o7pJ%$bOtJ1C6BT1O7M11CUgyE?OFYy151R_vϬ(//*/oPobotoooPfY-lo(:}3x]oIU۷&pU{ÏՏ /ASewӟ -?U@L. [Zut焈n.g O-)4 2DV:}3u>h ?ٽu"4FXlЗ ,m`7D(E@k)Ug=NN`ߖߨSG!y/V(:L^p @@02&\cD@0&a@ 7e7fG!i7N`r:}G!2FuG!~G(?=2QcuTG!*_M]G!ϻπ'9O]_V3NA#%0 //0/i QA>g}I\iQihyXGg'2Bq|Fle!CU!R tDfURf15aq/"Qgyr[U%kWCbz__U)z@@?ph0S?@Ucڪ V6aϿ2uP` S?d"uPB2f12jX#30zG'z|DV _@UAUORqLy5cQ%#uR`/7  _U_QWc$> MT]k |@Kž۟@k*NUkԟdUQ&hNat`oWn 4r8S0/e aQoooooo$Bq`BTfx0t25 88G1CUg=an+փˏݏ%7I[ɯۯǟCBgΜﭯheO.WleSc o:l8 D`s0r`c0K]o ɿۿ,{ 2DVhzόϞ~RoBAp䲛p? @\S ^n&DVhzߌߞ߰ vP?hqET "ٔQ+= s.@@?@U¢?//+/=/O/a/s////////_OqOOOK?0/?Sϟ?w¥ϠCO?;AMO @I߭eUG@ n@Al_ _2_D_V_h_z___ '9K]oh0$7$ѠFFү)6HZl~ƿؿ|ߎߠ߲h(p(4IX%ߑm߀=ߪGSHp.Bifc#5GYk}hUvU !"U#$%&U'678U9:;?@UABCDEFt4\vN@.2&|C@ PGGbC-thBU7 A@LCSGORH<(ECS4H R\CS:(L6G@?CSH.PDCSAH.PU1( UO"D&aUAUNj )h"T} AU- | | + &Q- -H*=(XEBQ/0/B/feArial UncodeMiS6?/?`4 R$fSymbol$67fWingds*7 fEArial"z@D/ R$fSwimunS$fGPMingLUj (  R$fGMS PGothiqcj (  R$fGDotum"j (  R$fESylaen  $fEstrangeloU dsa@`9$fGVrindqaj (  R$fEShrut1i$&<fEM_angl$$%>fETungaH"@&>fGSendyqaj (  R$fERavi"&5<fGDhenu"j (  R$fELath#&<fEGautmi &<fGCordia Neqwj (  R$fGMS Farsiwj ( _ R$fGulim"j (  R$fETimes NwRoanz@D$DTIEB̊TI.BTTJ%B܉T'J5BdT\J2BTJ=BtTJCBTK9BTGK7B T~K=BTK:BTK'BTL"B,T>L#BTaL;BBlTM8BTMGBGuideTheDocPage-1"Gestur Fom aProcesViso 90Co}nectrVi}so 0Viso 01Viso 02Viso 03Viso 10Vi}so 1Viso 12Viso 13Viso 20Viso 21Vi}so 2Viso 23Viso 50Viso 51Viso 52Viso 53Viso 70Viso 80Flow NrmaHairlne,Flow C}nectrTx CostDurationResour cRow_1visVerionProces.6Proces.7Proces.8Proces.9(Dynamic onetrBasic(Borde Anota inDBorde Txtransprn C>Borde TxtranspUrn Lf Borde Dak*Notepad Bckgru nProces.2Proces.3Proces.4Proces.5.Dynamic onUetr1.Dynamic onetr12.Dynamic onetr13.Dynamic onetr14.Dynamic onetr15.Dynamic onetr16.Dynamic onetr17.Dynamic onetr19.Dynamic onetr20.Dynamic onetr21.Dynamic onUetr2.Dynamic onetr26.Dynamic onetr186GG3 LPE3$L(PG3<L=PG3iKRP%G3TLwPG3@PA3DTPG3dTPG3TPG3TPG3TPG3TQG3T*QG3$TCQG3DT\QG3dTuQG3TQG3TQG3TQG3TQG3TQG3$T RG3DT$RG3dT=RG3TVRG3ToRG3TRG3TRG3UR,G3@RA3lLRE3TRG3$TSG3L2SE3DTBSG3dT_SG3TzSG3TSG3TSG3 US)G3LSE3@TA34 UT)G3||U1T9G3|UjT:G3TTG3d UT.G3@TA3@TA3@TA3Đ@TA3̐@UA3Ԑ@UA3ܐ@UA3T UG3$T'UG3DTBUG3dT]UG3xSxU/G3ySU/G3TySU/G3ySV/G3yS4V/G3yScV/G34zSV/G3lzSV/G3zSV/G3zSW/G3{SNW/G3L{S}W/G3{SW/G  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFUzU U UUUU(*+,-.t4\vN@.2&|C@ P^bC-qBU{7 A%t4 rB_^ A-O@7AJ@{S^OR@,|S^5RH<(H<(JE|SC` RE|SP` RUPT/La C{N } w"4FX ,h(H@(wジP\y cK_@PBOT P Ox}S`L#<<L5CfBu<@tO'cR$4BS!Zl ()𕤡/ }ܡsHh11vSҮ؋xSDNP2 W:T?{S_*'"Dd|S]@J#a/. 5a6VisioInformation"(SummaryInformation() DocumentSummaryInformation8.1TableOh+'0 X`lx Milan MatijeviMilan MatijeviMicrosoft Visio@`4՜.+,D՜.+,h$ `ht   Page-1ProcessDynamic connectorN PagesMasters(`ht_PID_LINKBASE_VPID_ALTERNATENAMESAOh+'0 ,Jwk $@|P|{uBc*{gzGҹsTd'xqε5j?ޝנ?nee0;%G 4Y\QY\O|;\Tt/7~Eȣ#|譛 #^|}$5np AŢwD]M4u/$=gDd _60  # A"2 KkAJMod &@= KkAJMod {i((xXklTE>s-eHKyy)݇"HCAya KĀ  D+AA (&U^E`B۠V93B[$73s|sΜ53J4)8gF @J?&0h :GAc QP4nCT,'(u^zmg}5Ң>@wX'NAF,KvL}Os|_nE*^]".|' AN9xj' ,v@rٟ.;b5'DdL BI480O7C9Ўҧ!:n)B7>V!EHCuB=4Y}l53 :\w()JfTBܑI700ڔ'P{RȖ{GzJ}" zdR ~Q^d&mA]$U1 \Sbם7ӰFz בdpвUy׵ ]59A~E)9&]e:CQC+6:?_IF_ fl/Pm*q^+7/V/p,߇=e=ʢ}ri8%] w!]]:{cfpu =w 9&;;Og^%pD{(kP> ہXъm1k#>LQ:)EZ%Η!4B6d9(Wøwʜ6Z PG!hU?o.A)(^hB^m9k.P Qb׾GsmY$w8w|ЬB}Eg2G}hOL@ /MnmrξBKyh ?<Ǝ>Tn6e i Q+)_'Oid/4 <Z\4CNJgۛ~l-[IsU;O3M8 yFE+&C=R:'#Q}3tW'\]ы^?8 oT96[ \~P[)>s33{qֶ[#VN~V_=.L$_dFީSNx\}F^s_wp}(};PKaDfXk!;ע֒ )?QfqDd c)X0  # A"BD(rl;OIw+@=BD(rl;OIw+[zfM*$x\ XTU> 8b"@*0%E-EWwsK' IZ,,r)j]"1}5-W34uu\aܹ?=g032vyn%c32 cS;ۄ0?l00fW;Usb`6?nqԨCQ6 ]6aWvΌ~fˉvbq`?uٙ:^Xo8qSXA?vk&g@ \Gdzz.S*vGueؿd#p4`(XmPE~6 >+xsԝ[ܐ`p;S6Om*}Nmaԁ\n*_(,}׍ȭX3EQVqw/TEƦ{[23UWa4!@-}+C'`&`ŷvxQU:ǪV59g6eV;s-dqG{V ԭiHX)[I$uoէ,p#%yȟO%'NXG4OV=֎)|+"cYDNJLxj !m53'/z4`+K_k:HvZ-= EA>C1r4A ;ӭ.U>%N+/ɛFVO;Cku2iu2iu2iuߵ"zLXYZlMa3 8!|2׆D6ae Z=5̓ٚMV1jнUOI[ZVZq0e!/`BU$ȶ!:'=Α54xN?\/p!Q>`G}utMLֺJJ\Tq`ϠVO:\]$?|fk7D^o`3/L#t<#-,?*鿂؇+X5,E~*?]5ev (,审-&NٚM{BR=;C˽L!BW)#&.?dUz/X_XZGQ+:'@%DCrпgVXz^ٚM;CE;bc_ߥ/% zXgI7]Otw08?N>zߥ2^}}Bӿ2kQ%;bѰEn!xN>zcH|?&|_F-5"^a Hq#jj`m4:f +~*g-XBGa4<<~L{i\aܖ-ܭ+Nr$_ݣ>Hxdl4:>!DKhUP,N?)Ⓥr1Nwei t?0Q[=:ؿ|,v_qzcb``{xi0W]!a1A{gW-` IXyKbMc06)Gsu{AB:βĭFKgqlgڨk jg6Tz-kob{XX4G_PF8*։` e`&E}:͝f6Q͍&F7--L1Zo4N^ES)W܌c`k3/OŹ!Xxνϕ]et^Dc%2OmB_܈z|)Q4GsVWkc|K'ĨM;FEZZܟ%ٷ^8Qz8z~z0uY9)/’lhN^5k1YAŷgyyFn7y3wi4puygr3f[68~o .Psa;sH | >z;kl-ze{ bR<1x>jޑ2?.4ND  ED8Fl]#bs<=1@11Vsc\m5c 1\xΈ((,,`/xx^;Š/^j^y U1tN8$瘯 xlV입1(9=9LE/jrˏ[[' g"8QU\Wܮ7\wUlD Nl[Ϟ\%*g ]5֭y&AwG5 خσBSCSfky]"SUxAU-,cٟ1]kE^kJD6gyl1-:B3l޷hTuycD=# B2  4,ЯQ6o"b= $>.ea\צtSdܯ0|YyYi)_hm Qù糅t T+U L{󋭢Lԓ/}GoP`2F l#A; |E /oU;W5\F@Zlmػ`o^Ϊ<{wmƯPoe#kPrt*#Du?Ԉvb4`:KgƷ7XoS-8L7Z*sU m qV⃳5ę gw͇~-oGO'=X,6|\]yϏe,G溎cc#3긔x{o[h+MoqB!w@t~Rө0XF fcIm'8Eme;'XrM^-oo|\o5Gm1lGҷ lIrőo~ƨF]˶@T>ڱ|`[o=gLպo|gW5*6Err@̗se iլ^39_qK/qM!ocA9y`[jļxUsWy QE6oqR@kuQ؇xokum-ޫdc}i^;sn"|rp>\Ǔ <>g{nLN/L(/l}XW ,>^bh0}#t[^cWUu)CebP[\Wkׯ1Z"\?C<΁cgګM{x]"KyyV2/IJ-9-|A(U;˾P?cHQU8r DyK http://pisa-sq.acer.edu.au/yK 8http://pisa-sq.acer.edu.au/s$$If!vh5E5h5 #vE#vh#v :Vl tZ'65E5h5$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5555E55\#vE#vh#v#v#v#vE#v#v\:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5Q$$If!vh5E5h5;555E5Q5Q#vE#vh#v;#v#v#vE#vQ:Vl tZ'65E5h5;555E5QDyK http://pisa-sq.acer.edu.au/yK 8http://pisa-sq.acer.edu.au/DyK http://www.eurydice.org/yK 2http://www.eurydice.org/DyK http://www.eric.ed.gov/yK 0http://www.eric.ed.gov/SummaryInformation(!6DocumentSummaryInformation8>CompObjOq8 X d p |$EVALUACIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJUMilan MatijeviNormal KORISNIK12Microsoft Office Word@F#@x6@I&A[@I&A[)2՜.+,D՜.+,L hp|   "EVALUACIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU Title 8@ _PID_HLINKSAt$e|http://www.eric.ed.gov/#XHhttp://www.eurydice.org/#<ahttp://pisa-sq.acer.edu.au/#<ahttp://pisa-sq.acer.edu.au/#e|http://www.eric.ed.gov/#XHhttp://www.eurydice.org/#  FMicrosoft Office Word Document @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List6U@6 ] * Hyperlink >*B*ph>@> y Footnote TextCJaJ@&@@ yFootnote ReferenceH*j@#j  Table Grid7:V04 @24 '&Footer  p#.)@A. '& Page Number ~(7A7 "#$4I_`^&! = 5wcf 7!U!V!s!t!""""L$s% 's),,,,@-A-./1r35p6~88888899c:::;Q;;;;<=>FNHILLLLMyOPS!VkXYZ[]:_cjekeleeegAkklnprstvx{`~PQRYlʀ̀ $&13FGHIJQmrtŁԁՁց)+@BVWXhtz͂ς #+6@ABCNW_ekt˃ۃ ,4:ATYZ[\]hxÄńЄ҄؄ڄ !*02NPxyzɆۆ܆݆ކ߆'()f=H̎ F^wy‘ΑϑБёؑޑ,5@HIJKbhpy’ʒВђҒӒ#6?ISTUVfsu~ÓēΓܓޓ-./>DFNP[]cejlqrs|”˔͔ؔڔ %'-./0?EGOQ\^dfoq|}~•˕ѕە  )+678B01deJФOqroٯ²Ӵ JE;JKLYv/6*jklIu, ~, !"-.45?@uvAstFGqr_ `   * +     ^ _   a b     w x   01rsmnQRZ[zGH&'(34800000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 0 00 00 00 0 0 0 0 00 0 00 00 00 00 00 0 0 00 00 00 00 00 00 00 0 0 00 000 00 00 00 00 0 0 0 00 000 0 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0 0 0 0 0 0 00 000 0 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 00 0 000 0 00 00 00 00 00 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 00 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 0 00 00 00 00 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 0 00 00 00 00 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00I00l=>I00I00@0@0I00  $$$'%:JZlexޫ  b| =pvTexz|~fJt~   t v       fh`bHJ̙.0"$248:rt`bl0QuLUVWXYZ[\]^_`abcdfghijklmnopqrstuvwy{}  7!Q!S!,,,~888QQRz-E7XX:::XXXX  '!!8@0(  B S  ?[\./<=%&2312OPtuݓޓ”͔̔ٔڔ &'FGPQ]^efpq  *+H%(258!$34HI^`]^%& ! <=  45vwbce f 6!V!r!t!""""K$L$r%s% ' 'r)s),,,,?-A-..//11q3r355o6p6}88889999b:c:::::;;P;Q;;;;;;;;=<=>>FFMHNHIILLLLMMxOyOPPSS V!VjXkXYYZZ[[]]9_:_ccieleeegg@kAkkkllnnpprrssttvvxx{{_~`~ORXYkl~ɀʀ̀̀߀ #$01EJPQlmqrāŁӁց()?@UXghstyẑ͂ "#*+56?CMNVWdejkst~ʃ˃ڃۃ +,9:@ASTX]ghwx„ÄτЄׄ؄  !)*/0MNwzȆɆچ߆ &)ef<=GHˎ̎ EF]_vy‘͑ёבؑݑޑ+,45?@GKabghopxy’ɒʒϒӒ "#56>?HIRWefrs}~“œ͓Γۓܓ,/=>CDMNZ[bcijps{|ʔ˔הؔߔ $%,0>?DENO[\cdno{~•ʕ˕Еѕڕە ()58AB/1ceIJϤФNOprnoدٯ²ҴӴ ~IJDE:;ILXYuv./56)*ilHItu+, }~+,",.35>@tv@BrtEGpr^ `   ) +     ] _   ` b     v x   /1qslnPRY[y.FHK%(258RJm Nz߆y"8G9zH5858BA @(O. R utWpV  r ;8 Y]`@B]'&(W-}]F yEy{p!"B?#F#&$Xg%?&\|'.s(W)\)j)x)*] *i6*8'+;+v+=,,-iw.+ 0 0:0(1 B2xy2 ~2Z4Zb4l7af8';%<={=w>&?L?TR?Dd?h?|p@A7A~CDDDFFH$HzI8L`*L-LUpN\PDQJZQS8S8CV^XY Y|YFZ}ZeA[2n[]6]U^y^,_"`G`c`Da}KaQcd'dmwnK?o`q/qsJqKq}qs=sN vmWv yayHz]b{v{G};f}^U~  :61=$-1Q\mJ` ,T,:ml ~BzV#6(@jp?@[Tfr9)I5[h5aFxucyKc_J`0-no afB{-6;J2swsoSTuXw0 7@fx\~$D,/4%N6Y9L)f h5dF'kWhPu'"qsb"Ba'j=AF|Sl)kLfGj EHoaoj#gzWq-H=AZ8Jii!6y{:Ba il lH^K,?O wm Gh+nu}*WLBws_N}SRYlʀ $1FGHIJmrԁՁց)@VWXt͂ #+6@ABCWektۃ ,:ATYZ[\]xÄЄ؄ *0NxyzɆۆ܆݆ކ߆y‘ΑϑБёؑޑ,5@HIJKbhpy’ʒВђҒӒ#6?ISTUVfs~ÓēΓܓ-./>DN[cjqrs|˔ؔ %-./0?EO\do|}~•˕ѕە )678"8@L-@{   !$+,-/12348;>ACEFMNRSUVWXYZ_`bghkmnpsu7 ,@"*,028:@FJP^`bfjlnpx~  UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1RERE%Z)2)2!4d 2QHX ?] *2!EVALUACIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJUMilan Matijevi KORISNIK1MSWordDocWord.Document.89q