ࡱ> 6bjbjVV <<u""104[7[7[74777h7 97^L999(99S=m= y=HHHHHHH$NPH][7=<<^==H6699L====696l9H==H==QG/7,]H90Q$87=GhH.L0^LIHQ=Q(]HQ[7]H$========HH=(===^L====Q=========" .:Bratovatina i hospital sv. Duha u Splitu u srednjem i ranom novom vijeku Irena Benyovsky  Tatjana Buklijaa Adresa za dopisivanje: Irena Benyovsky Hrvatski institut za povijest Opati ka 10, 10 000 Zagreb E-mail: irenabenyovsky@hotmail com Institucije autora: Dr. sc. Irena Benyovsky Hrvatski institut za povijest Opati ka 10, 10 000 Zagreb Mr. sc. Tatjana Buklijaa, dr. med. Department of History and Philosophy of Science Cambridge University Free School Lane, Cambridge CB2 3RH, UK Odsjek za povijest medicinskih znanosti Institut za povijest i filozofiju znanosti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Gundulieva 24, 10 000 Zagreb Kratki naslov: Bratovatina i hospital Sv. Duha u Splitu Sa~etak Na osnovi grae iz dosad neistra~enog fonda  Arhiv crkve i bratovatine sv. Duha u Nadbiskupskom arhivu u Splitu prikazat e se povijest crkve, bratovatine i hospitala sv. Duha od po etaka do 17. stoljea kad je hospital pretvoren u instituciju za skrb mleta ke vojske. Vrijeme osnutka crkve i bratovatine smjeata se u prvu polovicu 14., a hospitala u 15. stoljee. Razmatra se mogui utjecaj hospitalskog reda te posebice bratovatina sv. Duha, koje su se tijekom 14. stoljeu iz Rima proairile Europom te prema uzoru na rimski Santo Spirito in Sassia ustanovljavale i odr~avale hospitale, na osnutak splitske bratovatine sv. Duha. Potom se prikazuje organizacija, tradicije, imovina i djelovanje splitske bratovatine Sv. Duha. Ona se usporeuje s drugim bratovatinama, posebice onima istoga titulara, koje u isto vrijeme djeluju u dalmatinskim gradovima i Dubrovniku. Na koncu se naglaaava va~nost prou avanja karitativnih djelatnosti bratovatina, poput hospitala, ne samo za vjersku i kulturnu povijest ve i kao izvora za istra~ivanje odnosa bratovatina i centralne vlasti posebice u razdobljima gospodarske i politi ke nestabilnosti kakvo je bilo 17. stoljee na isto noj obali Jadrana. Klju ne rije i Bratovatine; Hospitali; Sv. Duh; Split; Dalmacija Abstract Researching the yet uninvestigated archival fund 'Archives of the Church and Confraternity of Santo Spirito' in the Archbishopric archives in Split provides a basis to reconstruct the history of the church, confraternity and hospital of Santo Spirito in Split from its beginnings to the 17th century when the hospital was converted into an institution for medical care of the Venetian military. The first mention of the confraternity and the church is situated in the early 14th and of the hospital in the 15th century. The influence of the hospital order and confraternities of Santo Spirito, which in the 14th century spread from Rome across Europe, to the foundation of the Split confraternity is discussed. An emphasis is placed on the importance of hospital Santo Spirito in Sassia that in the medieval and early modern Europe became a model for the establishment and management of hospitals. Next, the organisation, tradition, property and activities of the confraternity of Santo Spirito in Split are examined and compared with other confraternities of the period in Dalmatia and Dubrovnik, in particular those bearing the same name of Santo Spirito. Finally, the significance of studying charitable activities of confraternities such as hospitals is stressed not only as an important source for religious and cultural history, but also for research into the relationship between confraternities and central authorities, in particular in the politically and economically instable periods such as the 17th century at the Eastern Adriatic Coast. Keywords Confraternities; Hospitals; Santo Spirito; Split; Dalmatia Uvod Tema ovog rada su bratovatina i hospital sv. Duha u Splitu u razdoblju kasnog srednjeg i ranog novog vijeka, od osnutka bratovatine do prenamjene hospitala iz civilne u vojnu instituciju. Bratovatine, kao udruge ija je svrha meusobno pomaganje, pojavljuju se na isto noj obali Jadrana u 12. stoljeu, otprilike istodobno kao i u susjednoj Italiji. Prema svrsi i lanstvu ih mo~emo podijeliti na vjersko-strukovne, koje su okupljale ljude istog zanimanja odnosno zanata, te vjerske, koje su bivale utemeljene uz odreenu crkvu ili samostan, uglavnom djelovale na ograni enom teritoriju, te uz socijalni imale i naglaaeniji vjersko-dobrotvorni karakter. I jedne i druge nazivane su prema svecima-zaatitnicima. Prema svojoj organizaciji, bratovatine su bile samostalne lokalne organizacije ili podru~nice mati ne nadbratovatine (archiconfraternitas), koja je obi no imala srediate u Rimu. Zadaa bratovatina se prvenstveno odnosila na potporu lanovima i njihovim obiteljima poput nov ane pomoi kod bolesti u obitelji, pomoi pri ukopu, osiguranja miraza i sl. U razvijenom i kasnom srednjem vijeku ta se socijalna uloga bratovatina institucionalizirala i proairila u nekim slu ajevima na cijelu zajednicu pa su bratovatine esto upravljale skloniatima za siromahe i napuatenu djecu te osnivale hospitale za bolesne, stare i nemone. Djelovanje bratovatina se stoga u nekim aspektima po elo pribli~avati pa i preklapati s djelovanjem komunalnih vlasti. Tako je i splitska bratovatina Sv. Duha, koja je nastala vjerojatno u prvoj polovici 14. stoljea, u 15. stoljeu osnovala te upravljala hospitalom koji je sve do 17. stoljea bio jedina ustanova za skrb bolesnih, starih i nemonih siromaha u gradu Splitu. U naaem radu pokuaat emo rekonstruirati vrijeme osnutka crkve, bratovatine i hospitala sv. Duha na temelju njihova prvog spomena u bratovatinskim i gradskim spisima, te razmotriti mogui utjecaj reda i bratovatina pod titularom Santo Spirito koje se u 14. stoljeu iz Rima aire Europom s ciljem osnutka hospitala. Prikazat emo organizaciju, tradicije, imovinu i djelovanje splitske bratovatine sv. Duha te je usporediti s odgovarajuim zna ajkama drugih bratovatina u istom razdoblju, posebice onih s titularom sv. Duha. Na koncu, pozvat emo na istra~ivanje dobrotvornih djelatnosti bratovatina poput osnivanja i odr~avanja hospitala kao dragocjenih izvora ne samo za vjersku i kulturnu proalost, ve i za uvid u odnos snaga izmeu bratovatina i centralne gradske vlasti, posebice u ekonomski i politi ki nestabilnim razdobljima kakvo je bilo 17. stoljee na isto noj obali Jadrana. Izvori Temeljni izvori za naae istra~ivanje nalaze se u Nadbiskupskom arhivu u Splitu, u fondu  Arhiv crkve i bratovatine Sv. Duha . Fond sadr~i dokumente o organizaciji, imovini i djelatnostima crkve, bratovatine i hospitala rasporeene u nekoliko cjelina. Za naae istra~ivanje va~ne su knjige pod brojevima 1-8 koje sadr~e najstarije dokumente: pravne i financijske spise, razne spise o bratovatinskim zemljama u distriktu, o grobnicama koje su zape aene godine 1786. u vrijeme kuge itd. Treba istaknuti nevezanu knjigu pod brojem 8 koja sadr~i odredbe i ra une bratovatine; popise bratima iz 16. stoljea, oficijala, grobova u crkvi, kapelana, sveenika; Zajedno s popisom pokretnina i nekretnina u vlasniatvu crkve i bratovatine, ova je knjiga naslovljena Quaderno dele intrade de Sancto Spirito, a obnovio ju je Iacomo de Abaco del MDXXV a di primo novenbrio. Stariji Quaderno nije sa uvan. Na koncu, za naae istra~ivanje bila je va~na i knjiga br. 10, u kojoj se nalazi prijepis najstarijih oporuka i dokumenata sv. Duha, napravljen u razdoblju 1781.-1801. godine, a koji je sastavio bratim sv. Duha Francesco Antonio Corir, u suradnji sa ser Pierom Boghetichem i ser Pierom Corirom koji su regeste oporuka preveli na talijanski. Pored Arhiva crkve i bratovatine sv. Duha, koristile smo i dokumente koji se uvaju u Dr~avnom arhivu u Splitu i Dr~avnom arhivu u Zadru. O najranijoj karitativnoj i hospitalskoj djelatnosti bratovatine, najviae je podataka sadr~ano u apostolskoj vizitaciji iz 1579. godine, Agostina Valiera, Congregatione del Concilio; Visita apostolica: Dalmazia C. 57, koja se uva u Vatikanskom Tajnom Arhivu. Takoer smo koristile i dvije vizitacije koje se uvaju u Dr~avnom arhivu u Splitu: Visitatio prima generalis Stephano Cosmi Archiepiscopo Spalatensi (1682.-1683.), te Visitatio Generali Archiaepiscopi Stephani Cupilli iz 1714. godine. Kona no, za uvid o opu povijest reda, bratovatina i hospitala Sv. Duha, od velike je va~nosti bila knjiga De capite sacri ordinis Sancti Spiritus. Dissertatio in qua ortus, progressusque ordinis totius, ac speciatim Romanae Domus amplitudo, praerogatiuum Ius et Oeconomia differuntur, autora Petrusa Saulniera iz 1649. Red, bratovatine i hospitali sv. Duha openito `tovanje nekog sveca upuuje na utjecaj odreenog duhovnog kruga. Titular sv. Duha pojavljuje se u ju~noj Europi vrlo rano, primjerice u Raveni ve u 6. stoljeu. Na isto noj obali Jadrana titulari sv. Duha takoer se pojavljuju u ranom srednjem vijeku. Meutim, funkcija i zna aj sakralnih objekata promijenila se od ranog do razvijenog srednjeg vijeka pa su tako primjerice prigradske crkve memorijalno-grobnog karaktera u nekim slu ajevima postale gradske s liturgijskom namjenom. Na~alost, nedostatak ranosrednjovjekovnih pisanih i arheoloakih izvora onemoguuje preciznu rekonstrukciju ovakvih procesa. Tako je i crkva sv. Duha u Splitu o kojoj e biti rije i u ovom radu pregraena u 14. stoljea od starije ranosrednjovjekovne crkve, mogue istog titulara. Uskoro je uz crkvu osnovana bratovatina, a neato kasnije i hospital koji se razvio u kontekstu airenja novog vala hospitalstva u Europi. Naaa je pretpostavka da se osnutak bratovatine sv. Duha u Splitu dogaa pod utjecajem prvoosnovane rimske hospitalske bratovatine Santo Spirito in Sassia i njezine bolnice. Ova najpoznatija srednjovjekovna bolnica, nastala je pod direktnim utjecajem reda sv. Duha (Ordine di Santo Spirito) koji je osnovao Guy de Montpellier vjerojatno oko 1175. godine u Montpellieru u Francuskoj. Bulom Hiis praecipue od 22. travnja 1198., papa Inocent III je definirao red Sv. Duha kao zajednicu ija su zadae karitativne djelatnosti a posebice hospitalstvo. Temelj reda su bila pravila sv. Augustina te s hospitalstvom osobito povezani pojmovi caritas, communio i gratia. Starija literatura, poput radova poznatog povjesni ara reda i bratovatine Petrusa Saulniera iz 1649. godine i Pietra de Angelisa iz 1960-tih, datira osnivanje bratovatina sv. Duha po cijeloj Europi ve u 13. stoljee, odnosno ubrzo nakon osnutka hospitalskog reda. Prema najnovijim istra~ivanjima Andreasa Rehberga, bratovatine sv. Duha pojavile su se meutim tek u drugoj polovici 14. stoljea, kada datira poznatu Liber regulae fraternitatis Santo Spirito. Pravi procvat ovih bratovatina smjeata se u razdoblje od 15. stoljea nadalje. Ponovni uzlet bratovatina, a osobito hospitala sv. Duha, dogaa se nakon Tridentskog koncila kada njihovo djelovanje bulama poti u pape Julije II 1506., Leon X 1514. i Klement VII 1528. godine. Meutim, nisu sve bratovatine sv. Duha bile direktno, institucionalno osnivane iz mati ne rimske. Mo~emo pretpostaviti da su mnoge osnivane i samoinicijativno, pod utjecajem novog duhovnog vala te su, uz iznimku osnutka hospitala, esto bile vrlo sli ne ostalim gradskim bratovatinama. ini se da je to bio slu aj i u Dalmaciji, iako je teako donositi zaklju ke zbog slabe istra~enosti ovog reda i bratovatine i u europskoj i u hrvatskoj historiografiji. Pojava i airenje bratovatina i hospitala sv. Duha u Dalmaciji vremenski odgovara dataciji koju je predlo~io Rehberg. Naime, iako su datumi osnutka gotovo bez iznimke nepoznati, bratovatine sv. Duha se na isto noj obali Jadrana se u izvorima po inju pojavljivati u 14. stoljeu, a hospitali neato kasnije to jest u od druge polovice 14. stoljea nadalje. Njihova je djelatnost esto odgovarala ciljevima koje propisuju papinske bule, to jest karitativnim i hospitalskim djelatnostima, i to mnogo izrazitije od drugih bratovatina. Od dalmatinskih bratovatina sv. Duha mo~da je najpoznatija trogirska ija je matrikula iz 1428.-1429. najbolje istra~ena i sa uvana od sviju matrikula sv. Duha na isto nom Jadranu. Ova je bratovatina je ve 1357. preuzela gradnju i odr~avanje gradskog hospitala Sv. Duha, koji je slu~io kao uto iate za siromaane i bolesne. O bratovatini crkve sv. Duha u `ibeniku podaci postoje od 15. stoljea, od kada je sa uvan i arhiv sv. Duha, s matrikulom. `ibenska bratovatina nije osnovala hospital, iako se uz crkvu sv. Duha, in contrada Sancti Spiritus nalazio hospital osnovan od bratovatine Gospe od Kaatela. I u Omiau je postojala crkva sv. Duha, sagraena u 16. stoljeu, koja je imala i bratovatinu, a crkva sv. Duha spominje se i u `kripu na Bra u. Bratovatina sv. Duha u Dubrovniku spominje se samo 1348. godine kada se bratovatina sv. Duha pripojila bratovatini sv. Spasitelja. Godine 1399. spominju se bratovatina i hospital sv. Duha u Kotoru. O djelovanju bratovatina sv. Duha u Istri i podru jima sjevernog Jadrana imamo malo podataka. Sa uvano znakovlje dalmatinskih bratovatina sv. Duha nije identi no sa znakovljem bratovatine Santo Spirito in Sassia ili hospitalskog reda Santo Spirito iji je znak bio dvostruki kri~ (croce doppia). Habiti su bili duga ki do poda, crvene boje za klerike, a azurne za svjetovnjake. Najdetaljniju informaciju o znakovlju jedne dalmatinske bratovatine sv. Duha pru~a minijatura na matrikuli sv. Duha u Trogiru koju je naslikao trogirski slikar i lan te bratovatine, Bla~ Jurjev. Tu je ~upan naslikan u svjetloplavoj kabanici s kukuljicom sa ~utim krznom oko vrata, a bratimi iza njega nose bijele tunike (tunicha, toniga ili tuniga). Pavao Andreis ih takoer spominje kao bijele, opasane pasom, s (jednostrukim!) crvenim kri~em na vrhu kukuljice i na prsima. Trogirska minijatura Bla~a Jurjeva, izmeu ostalog, prikazuje barjaktara sa crvenom zastavom na kojoj je crnom bojom naslikan mleta ki lav. Osnovni razlog isticanja znakovlja u dalmatinskoj komuni bilo je naglaaavanje zajedniatva i gospodarske snage bratovatine, kao i odreenje spram drugih sli nih grupa, a ato se izra~avalo atovanjem tradicija i kultova. To se najizra~ajnije vidjelo tijekom procesija na blagdane, posebice na dan zaatitnika bratovatine, kad su bratimi obla ili bratovatinske habite i nosili zastave sa svojim znakovljem. Znakovlje trogirskog svetog Duha, uklju ujui boju habita, se meutim razlikovalo od rimske bratovatine istog titulara. Treba ipak rei da i splitska vizitacija iz 1579. godine spominje bijele habite bratima sv. Duha, a da se i napuljska Compagnia dello Santo Spirito esto nazivala i Compagnia dei Bianchi prema boji odore. Ovo zapa~anje valja nadopuniti tvrdnjom Andreasa Rehberga da je poznati opis bratima Santo Spirito in Sassia sporan, odnosno da postoje razli iti i meusobno suprotni prikazi. No ipak, u nedostatku vrstih dokaza o direktnoj vezi izmeu rimske i splitske bratovatine, naaa je pretpostavka da je Santo Spirito in Sassia bio tek model institucije i srediate airenja novog kulta. Kao takav je prihvaen i u naaim obalnim gradovima gdje se pod titularom sv. Duha osnivaju institucije sli nih aktivnosti, ali poneato modificirane i prilagoene lokalnim okolnostima i potrebama druatva. Prvi spomen bratovatine, crkve i hospitala sv. Duha u Splitu Pojava bratovatina u Splitu dogaa se u razdoblju komunalnog uzleta u razvijenom srednjem vijeku. Iz 13. stoljea potje u najranije bratovatine, sv. Ivana Krstitelja u Splitu i Bla~ene Djevice Marije u Splitskoj na Bra u. Iz 14. stoljea potje u poznate bratovatina svetih Anela, sv. Duje, sv. Luke i sv. Petra de Magnis Lapidibus u gradu, sv. Nikole de Serra pri istoimenoj crkvi na Marjanu. Kao jedina obrtni ka bratovatina u tom razdoblju spominje se ona mornarska sv. Nikole od Sdorije iz 1349. godine. Do 15. stoljea u Splitu je djelovalo najmanje dvanaest bratovatina, a godine 1683. ih je postojalo najmanje osamnaest. Kako to nih podataka o osnutku Sv. Duha nemamo, u ovoj sekciji emo prikazati grau iz koje se mo~e zaklju iti u kojem razdoblju je pregraena crkva te osnovani bratovatina i hospital sv. Duha u Splitu. Grga Novak prvi spomen bratovatine sv. Duha u Splitu smjeata najkasnije u 1369. godinu i to na temelju dokumenta iz godine 1370. u kome se bratovatina spominje u ispravi od 13. svibnja o diobi izmeu Dujma i Nikole, sinova Mihe Madija. Novak pronalazi i spomen iz 20.-23. velja e 1373. godine, u inventaru dobara pokojnog Novaka Sladinovia. Meutim, u arhivu bratovatine sv. Duha sa uvan je prijepis oporuke ve od 21. svibnja 1340. kojom Dujam Tumtievi bratovatini oporu no ostavlja 10 lira. U notarskim se spisima splitske komune, bratovtina prvi put spominje 16. studenog 1343. godine. Prema tom dokumentu, Nikola ser Teodozija i Krestol Nikole Kuteja (Nicola ser Theodosii procurator et Chrestolus Nichole Cuthey guastaldus fraternitatis sancti Spiritus), zastupnici bratovatine sv. Duha, daju na obraivanje Radelji `purjaniu pola zemlje s ledinom na Visokom, ad Turellam za 3/5 prihoda, a 7. velja e sljedee godine spominju se zemljiata bratovatine sv. Duha posita ad Lacculi. Iz ovog ranog razdoblja sa uvano je u prijepisu iz 18. stoljea nekoliko oporuka iz 1347. i 1348. kojima se bratovatini ostavljaju zemlje. U prilog naaoj tvrdnji da je bratovatina osnovana u prvoj polovici 14. stoljea, indirektno govore i podaci o crkvi sv. Duha odnosno o promjeni imena gradske etvrti gdje se i danas nalazi crkva sv. Duha. Tako statut iz 1312. godine spominje da su se vijenici u gradsko vijee birali iz svake od etvrti: sv. Dujma, sv. Martina, sv. Klare i sv. Marije. No prema ulomku zapisnika vijea iz 1348. godine, grad Split bio je razdijeljen na etvrti koje su se zvale sv. Dujma, Sv. Martina, Sv. Klare i Sv. Duha. Godine 1357. godine se ponovno umjesto sv. Duha spominje etvrt sv. Marije. Kako u dokumentima nalazimo spomen i etvrti sv. Mihovila (umjesto Klare), i sv. Petra (umjesto sv. Martina), ini se da su neke etvrti imale dva imena, odnosno da nova imena nisu nu~no ili barem ne odmah u potpunosti zamjenjivala stara. To sigurno nisu bila imena gradskih ~upa, jer je Split imao samo jednu gradsku ~upu u srednjem vijeku. Ime sv. Marije je o ito bilo staro ime za sjeverozapadnu splitsku etvrt, vjerojatno prema crkvi sv. Marije de Taurello iz 11. stoljea, uz koju je kasnije nastao i ~enski samostan istog imena, a koja se nalazi u blizini i ju~no od crkve sv. Duha. Tomislav Marasovi analizirao je granice pojedinih faza u razvitku splitskog zapadnog predgraa, te zaklju io da se grani na linija iz 11. stoljea mo~e rekonstruirati upravo prema polo~ajima crkava sv. Duha, sv. Marije de Taurello, sv. Martina i Gospe od Dobria, koje su bile izvan naselja, a ulaze u prostor grada ozidavanjem u 14. stoljeu. Prema Marasoviu, na mjestu srednjovjekovne bratovatinske crkve sv. Duha, nalazila se starija, predromani ka graevina. Od starije jednobrodne graevine s apsidom iz predromani ke faze sa uvan je zapadni pro elni zid i ulomak zabata oltarne ograde ukraaen pleterom. U 14. stoljeu crkva se pregrauje te ukraaava freskama goti kog i kasnije renesansnog stila. Bratovatinski spisi spominju i razli ite relikvije poput monika sv. Jakova koja se i danas nalazi u crkvi sv. Duha. Vizitacija iz 1625. godine opisuje crkvu s tri oltara, kapelom sv. Jeronima i obiteljskim grobnicama. Prvi je sa uvani pisani spomen crkve s titularom sv. Duha iz 1341. godine kupoprodajni dokument iz te godine spominje da su kroja  Krisan i njegova ~ena Obrada prodali Julijanu Stjepanovom kamardu, koja se nalazila na terenu kapitula kraj crkve sv. Duha, a blizu komunalnih zidina, i to uz cijenu od 16 libara. Instrument datiran 9. studenim 1386. godine spominje kupnju 5000 pietre per la chiesa. U oporuci od 29. lipnja 1390. Marin Petrachia ostavlja sredstva per la Fabricha della Chiesa, koja se o ito pregrauje u to vrijeme. I dvije godine kasnije, 20. lipnja 1392. Nikola Mazzolich oporu no ostavlja 10 malih libara per fare la Chiesa. Crkva se potom spominje 1397. godine u popisu biskupskih dobara. Fabricha se spominje i kasnije, kao primjerice 1403. godine, kada Dujam Orese lascia per la fabrica della chiesa di San Spirito libre 10. Oltar crkve se spominje u oporuci od 20. sije nja 1411. godine, u kojoj Tomaso sartor da Tra ostavlja (nakon smrti supruge) svoju kuu per far diver le cose all'altar di S. Spirito. I tijekom 16. stoljea ostavljaju se vea sredstva za crkvu, a i dalje se spominje fabrica della Chiesa, koja je skupljala sredstva za izgradnju i ukraaavanje crkve. Knjiga bratovatine sv. Duha sadr~i popis grobnica iz 1525. godine koje su se nalazile u crkvi te veinom pripadale istaknutim lanovima bratovatine ili uglednim Splianima. Uz crkvu i bratovatinu, nalazio se i hospital sv. Duha koji je vjerojatno osnovan dosta kasnije od bratovatine. U dosadaanjoj je literaturi prevladalo mialjenje da Split nije imao niti jedan hospital u srednjem vijeku. To se mialjenje zasnivalo na dokumentu iz 1604. godine, u kojem se splitsko Veliko vijee tu~ilo mleta koj vladi da zbog siromaatva grada ne mo~e uzdr~avati hospital. Meutim, u oporuci Nicole de Albertija iz 1438. spominju se 'poveri de l'ospedal' iako se ne navodi i ime tog hospitala. U sa uvanim spisima bratovatine sv. Duha hospital se prvi put spominje 1488. godine. Takoer, vei broj dokumenata iz 16. stoljea pokazuje da je hospital u tom razdoblju bio u punoj funkciji. Prema izvoru iz 1504. znamo da se nalazio uz crkvu (L ospitale destinato a poveri di questa citt, attaccato alla chiesa), te da se ve iste godine tra~ila izgradnja nove kue koja bi imala bolje uvjete. Potom se u dokumentu od 30. studenog 1564. spominje se da se tra~i oslobaanje od desetine za samostane svetog Arnira, sv. Marije, sv. Klare i hospitala sv. Duha (hospedal di San Spirito). U zaklju ku, osnutak bratovatine i crkve Sv. Duha na temelju prikazanih podataka smjeatamo u razdoblje polovice 14. stoljea, po svemu sudei prije 1340. godine. Prema tome, pojava ove bratovatine u Splitu odgovara s jedne strane airenju bratovatine sv. Duha Europom, a s druge, valu osnutka novih bratovatina u Splitu oko polovice 14. stoljea. ini se, meutim, da karitativna djelatnost bratovatine u po etku nije bila institucionalizirana, jer je hospital, prema dosad poznatim podacima, osnovan tek u 15. stoljeu. Organizacija bratovatine sv. Duha u Splitu Pri osnutku su bratovatine redovito su donosile svoje statute ili matrikule, temeljne dokumente kojima se ureivala njihova organizacija, podru je i vrsta djelovanja, te donosila specifi na pravila koja su se odnosila na lokalne obi aje ili strukovne potrebe te koja su se prilagoavala sastavu i osobitostima odreene bratovatine i sredine, baa kao i gradski statuti. Najstariji sa uvani bratovatinski statuti dalmatinskih gradova potje u s kraja 13. i po etka 14. stoljea, kao primjerice statuti bratovatine sv. Mihovila u Gru~u iz 1290. ili sv. Kri~a u Kotoru iz 1298. godine. Ve u najstarijoj matrikuli, sv. Mihovila, utvruju se du~nosti i prava bratima koja su njegovala vjerska i humanitarna na ela srednjovjekovnog druatva, usklaujui se sa komunalnim zakonima gradske zajednice. Stoga je razumljivo da o bratovatini te donekle i hospitalu sv. Duha u Splitu saznajemo najviae iz sa uvane, do danas neistra~ene, Matrikule sv. Duha (1524/1525), uz pomo ostalih spisa sa uvanih u Knjizi bratovatine sv. Duha, veinom oporuka, donacija, popisa nekretnina i sl. Prema Matrikuli i ostalim spisima pokuaat emo konstruirati prikaz '~ivota' bratovatine u Splitu kasnog srednjeg i ranog novog vijeka: njezinu organizaciju, prava i du~nosti bratima, vjerske i svjetovne djelatnosti, te imovinski status. Kako o organizaciji i djelovanju bratovatine prije donoaenja Matrikule iz 1525. godine znamo malo te nam oporuke i pojedini sporadi ni dokumenti iz ranog razdoblja daju tek slabi uvid u po etni razvoj ove institucije, u sljedeim emo se odlomcima usredoto iti na organizaciju i djelovanje bratovatine oko i nakon 1525. godine. Ustrojstvo i lanovi bratovatine Abecedni popis lanova bratovatine sv. Duha u Splitu iz 1525. godine, s nekoliko naknadnih unosa i promjena kojima su zabilje~eni novi i umrli lanovi, zabilje~io je 107 lanova od ega 6 naknadnih lanova i 29 ~ena. Bratimi su uglavnom bili pu ani, no u popisu se nalazi i nekoliko plemia. Takoer, iako su lanovi veinom bili Spliani, bilo ih je i iz drugih mjesta poput Ankone, Bra a, Krete ili Venecija. Popis je doraen 1528. godine, s velikim izmjenama, koje su upisivane do 1539. godine. Uo ljivo je da su lanovi razdijeljeni u one koji su u bratovatini ostali (54) i umrle bratime (33), pri emu je ostatak mo~da pobjegao iz grada. Ovaj nagli pad broja lanova je vjerojatno bio posljedica velike kuge koja je pogodila jadransku obalu 1526./1527. godine. Prvi sa uvani popis oficijala bratovatine datira iz 1524. godine, nakon kojeg slijede popisi koji su izvraavani svake ili barem svake druge godine. Sa uvani su popisi napravljeni do 1561. godine. Popisi su redovito raeni u studenom ili prosincu, dakle krajem godine. Bratimi Sv. Duha bavili su se raznovrsnim zanimanjima: bili su kova i, bojadisari, mornari, kroja i, postolari, itd. Birale su se tri grupe slu~benika: dva prokuratora, dva ~upana i etiri (osim u godini kuge 1527. kada ih je bilo samo 2) gastalda. Takoer se biralo i 9 lanova za Li tredise ( Vijee trinaestorice ), neku vrst bratovatinskog  malog vijea koje je odlu ivalo na skupovima uz veinsko lanstvo. Preostala 4 lana do potrebnih 13 inili bratovatinski oficijali, najvjerojatnije 2 ~upana i 2 prokuratora (gastaldi su uglavnom bili pomonici ~upanima). Zamjetno je, uostalom, da su prokuratori i ~upani, baa kao i preostala devetorica u  Vijeu trinaestorice uglavnom majstori i plemii. Ista imena ovih o ito najzna ajnijih oficijala, nalazimo i u popisima zakupa kua i zemalja. Pravila za primanje novih lanova u bratovatinu, kao i podatke o odlu ivanju i ponaaanju pri bratovatinskim sastancima nalazimo u dokumentu od 11. studenog 1528. godine O primitku novih lanova glasalo se tajno, kuglicama (balota; SI-NO), te se novi lan smio primiti samo uz suglasnost svih bratima koji se nalaze u zemlji u tom trenutku. Ostale su se odluke bratovatinskog vijea donosile ako je na sastanku (congregation)  vijee Trinaestorice i veina bratima (mazor parte) glasala pozitivno. Na sastancima bratovatine, bratimi su se morali javljati za rije  i govoriti jedino ako im je bilo dozvoljeno, a u protivnom su plaali 2 solda kazne. Sastanci su se odr~avali u velikoj dvorani (sala mazor) koja se nije smjela koristiti nou per che non e licito ne onesto. Tako su se o ito pokuaali sprije iti tajni sastanci bratima. Takoer, bilo je zabranjeno iznajmljivati dvoranu drugima bez dozvole kongrege bratovatine. Primjerice bratovatina sv. Katarine, koja je iznajmljivala kuu u vlasniatvu sv. Duha, s posebnom je dozvolom mogla odr~avati svoje sastanke u dvorani sv. Duha. Pravila bratovatine su takoer regulirala i vjersko ponaaanje bratovatine. Misa za mrtve morala se 1515. godine pjevati ogni primo luni del mese za duae umrlih bratima, a oni koji bi odbili su morali platiti 2 solda. Mnogi Spliani, koji nisu nu~no bili lanovi bratovatine, su ostavljali legate bratovatini i hospitalu uz uvjet da im se pjevaju mise pro anima ... in gessia de Santo Spirito. Misu su slu~ili sveenici sv. Duha (preti di San Spirito), kojih se 1535. spominje desetorica i koji su se morali pridr~avati istih odredbi kao i bratimi i kapelan. Iz te grupe sveenika birali su se kapelani bratovatine. U knjizi bratovatine upisana su imena kapelana tijekom 16. stoljea, te pravila vezana uz njihov izbor i vraenje slu~be. Godine 1524. na sastanku bratovatinske skupatine, u velikoj sali, u prisutnosti 50 bratima, novi je kapelan postao Zorzi Celidonio, prethodno jedan od sveenika sv. Duha. Odredili su mu se i posebni uvjeti: morao se strogo pridr~avati svih pravila iz bratovatinske matrikule; imao je iste obveze kao i bratimi, primjerice pjevati odreene mise ili u slu aju izostanka platiti 2 solda, te svetkovati dane koje slavi bratovatina: dan sv. Duha, sv. Andrije i druge, secondo ha fato i altri precedenti capelani. Kona no, kapelan je mogao produ~iti svoju slu~bu u bratovatini sljedee godine, ali samo ako su bratimi bili zadovoljni njegovim slu~enjem, a za ato su mu godianje plaali 75 lira. Kako vidimo iz sa uvanih izvora, splitska je bratovatina sv. Duha okupljala izrazito aarolik skup lanova: plemie i pu ane, razli ita zanimanja, muakarce i ~ene. Iako se iz u estalosti izbora na bratovatinske slu~be mo~e zaklju iti da su neki bratimi u~ivali vei ugled, od sviju se o ekivalo jednako poatovanje strogih pravila. Imovina bratovatine Posjedovanje imovine davalo je bratovatinama odreenu pravnu i gospodarsku samostalnost unutar komunalnog ureenja. Iako su karitativne djelatnosti, odnosno pomaganje bratima, odr~avanje hospitala, odr~avanje crkava i hospitala te prireivanje svetkovina iziskivale razmjerno velika sredstva koja su se troaila iz zajedni ke blagajne, neprekidni priliv imovine omoguavao je bratovatini gospodarsku stabilnost. O poslovanju bratovatine mo~e se saznati iz svea ia Conto e Saldo, u kojem su prokuratori na kraju godine donosili izvjeaa o sredstvima. bratovatine sv. Duha, te iz Knjige bratovatine sv. Duha koja sadr~i podatke o zemljiatima i kuama koji su bili u posjedu bratovatine, o pokretnom inventaru crkve i bratovatine, te popis oporuka u kojima se ostavljaju nekretnine i novac bratovatini i hospitalu. Ovi izvori omoguavaju uvid u dinami no poslovanje bratovatine u kojem se imutak nije samo dobivao, kupovao, ili prodavao, ve i iznajmljivao - neke je nekretnine bratovatina iznajmljivala ak i u Dubrovniku - te koristio za davanje zajmova bratimima. Ve u najranijem razdoblju mo~emo pratiti posudbe sredstava bratimima, a iz 1525. postoji popis zaloga (Pegni), novaca i stvari. Va~an izvor prihoda bili su oporu ni legati kojima se ostavljalo ponajviae samoj bratovatini koja je upravljala i crkvom i hospitalom, a ponekad crkvi ili hospitalu zasebno, vezano uz odreene ad hoc potrebe kao ato su bili izgradnja i ureenje; najzaslu~niji i najdare~ljiviji dobivali su mjesto za vje ni po inak unutar crkve. Ve 1394. godine, spominje se oporuka kojom se ostavlja casa dietro Santo Spirito contigua alla casa delle Pizocare di San Francesco. Legati sv. Duhu su esto ostavljani uz ostale legate u karitativne svrhe pa se tako, primjerice, godine 1508. daje legat ali poveri de ospitale in santo Spirito, kao i ali poveri di san Lazaro i a spaticali poveri mendicanti. Bratovatini su se ostavljali i novci ili pokretnine. Tako je 4. velja e 1407. Nikola Kalini ostavio doppier di cera od tri lire i una galedra di vino bratovatini, odnosno svim bratimima koji e na njegovom sprovodu zapaliti svijeu. Tri godine kasnije, 7. kolovoza 1410., Pervin Giadrichievich da Solta Villa Superior prodaje Mattiji Bubaniu (vjerojatno prokuratoru) unam barcam di planche per la scolla di San Spirito. Najvrijedniji legati bile su naravno nekretnine, kue i estice u gradu i zemlje u distriktu, koje su bile osnovni temelj gospodarske snage bratovatine. Legate su ostavljale i crkvene osobe, kao primjerice kanonik Girolamo Bosicovich koji je ostavio bratovatini dvije kue, a sam je stanovao u kui bratovatine. S po etka 16. stoljea datira oporuka poznatog kipara i graditelja Andrije Alessija iz Dra a, koji je u Splitu radio viae od 30 godina. Zbog ~enidbe sa Spliankom Maruaom iz obitelji Balestrisa i zasluga u graditeljstvu Splita i okolice, postaje splitski graanin. Takoer je bio lan bratovatine sv Duha, te se njegov nadgrobni spomenik i danas nalazi u crkvi sv. Duha. Alessi je 30. kolovoza 1504. godine ostavio bratovatini sv. Duha u Spitu svoja dobra: teren na lokalitetu Jame veli ine 15 vretena, teren na Marjanu od 7 vretena i teren na lokalitetu Smrde ac od 4 vretena. Takoer, ostavlja nekretnine u gradu u predjelu Sdorija, koje je on dao u trajni zakup (livello perpetuo), te popisuje ljude koji i ubudue trebaju ostati u zakupu ali ga plaati bratovatini: potomci Mihovila Favra i potomci pok Martina njegovog brata, tri zakupa pok. Luke de Balestrisa. Uvid u pokretnine u posjedu bratovatine mo~emo dobiti iz sa uvanih inventara iz godina 1525. i 1531. koji spominju crkvene predmete poput relikvija i monika, razli ite liturgijske, uglavnom srebrne, predmete, pokriva e za oltare i sl. Takoer je popisan i inventar bratovatinske kuhinje, s razli itim uporabnim kuhinjskim predmetima i namjeatajem. Iz 16. stoljea potje e nekoliko sa uvanih popisa kua i zemljiata bratovatine sv. Duha. Tako inventar bratovatine iz 1525. godine spominje case de San Spirito, njihove najmoprimce i cijene najma u gradu. Kako sli an popis postoji i za 1553. godinu mo~e se pratiti dinamika stjecanja nekretnina i trajanje najmova u tome razdoblju.  Znamo da je 1525. godine bar jedna kua u zakupu bila u blizini samog sv. Duha. Katarina Chauadaricha iznajmljivala je od bratovatine konobu preko puta sv. Duha. Godine 1553. spominju se pak dvije kue u najmu preko puta bratovatine. Barem tri kue (case) u vlasniatvu sv. Duha su u prvoj polovici 16. stoljea bile smjeatene in le Grote, na ju~noj strani grada. Na primjeru jedne nekretnine mo~emo vidjeti kako je najam mogao biti nasljedan: lan bratovatine Marin Domganouich u zakupu je imao kuu u predjelu Grote i to preko puta kue Andrije Papalia. Prema popisu iz 1553. godine, istu kuu u zakupu su imali nasljednici (heredi) majstora Marina Domianouicha te za nju plaali istu sumu. Nekoliko se estica u vlasniatvu bratovatine sv. Duha (logo de casa) spominje  Ale Franche porte , odnosno Madona del campanil, kod zapadnih vrata Dioklecijanove pala e. Dvije od te tri estice spominju se u popisima iz i 1525. i 1553. i to kao nasljedni zakup, a trea samo u popisu iz 1525. Vei broj nekretnina u posjedu sv. Duha u gradu (casa, logo de casa) se nalazio u predjelu Sdoria. Pet kua i jedan kat s potkrovljem spominju se u popisu iz 1525. Iste nekretnine ali samo djelomi no s istim zakupnicima ili njihovim nasljednicima, spominju se i godine 1553. Samo je jedan zakupnik iz 1525. zadr~ao polovicu kue i 1553. godine na predjelu Sdoria. Iako najam nekretnina bratovatine sv. Duha, tipi no za institucije tog tipa, uglavnom nije bio vremenski ograni en odnosno je esto bio nasljedan ato je osobito vrijedilo u slu aju lanova bratovatine, nasljedni kontinuitet nije se mogao nastaviti u slu aju pomora velikog dijela stanovniatva pa je razumljivo da su se zakupnici izmeu 1525 i 1553 izmijenili (kuga 1527.).Popisi spominju i kue koje nisu locirane gradskim predjelom ve samo susjednim nekretninama: jednu je prostoriju je iznajmljivao majstor Polo Zako evi 1525. za 6 lira godianje. Istu su prostoriju dr~ali su potomci istog za istu sumu. Spominju se i dva kata u zakupu (solerij). Popis nekretnina u gradu pokazuje koliko je bratovatina ubirala godianje od kua i terena u gradu 1525. i 1553. godine. Godine 1525. bratovatina je od kua (casa) u gradu  njih devet, estica (logo de casa)  njih aest, katova (solarij) i prostorija (camara), pobirala prihod od oko 105 lira i 50 solida. Kue su u prosjeku davane u zakup za oko 10 lira godianje, a vei ili manji iznosi vjerojatno predstavljaju razlike u veli ini kua i materijalu, mo~da i dijelu grada odnosno duljini zakupa. estica u gradu plaala se 1-2 lire na Sdoriji, a uvijek 5 lira alle Franche porte. Opet, nemamo zapis veli ine i kvalitete estica. Kat je u prosjeku koatao 3 lire godianje. Pored estica u gradu, ve od ranog razdoblja mo~emo pratiti kako bratovatina akumulira zemljiata u distriktu. Ova zemljiata, izmeu ostalih, i u 16. stoljeu donosila su iznajmljivanjem ili obraivanjem najvee dohotke bratovatini. Tako se u jednom dokumentu opisuje zemljiate u trajnom zakupu fuori della Mura citt sopra il lido del mare vicino la strada publica; da due parti et presso il muro del Barbacan del Comun. Godine 1525. godine popisani su i posjedi izvan grada - Livelli delli terreni de S. Spirito. Spominju se zemlje (terren  njih 15, horto - 1, terra - 1) na toponimima Marjan, Visoka, Bol, Glavicine itd. Uglavnom se radilo o malim esticama od 2-3 vretena. Za ove zakupe bratovtina je pobirala oko 115 lira godinje. Popis zemalja je ponovljen i 1581. godine (Un libro catastico de jussi li terreni, case e livelli delle Chiese e frateglie, conveni e monasteri della citta di Spalato, essisiente apresso di m'infrasevisse et questa per li Confraternita di San Spirito). U popisu se nalaze ponajviae isti tereni, kao i neki novi, na lokalitetima Marjan, Visoka, }gnjan, Kozja Stopa, Smrde ac itd. Zbog na ina stjecanja nekretnina putem legata, nekretnine bratovatine bile su raspraene po raznim dijelovima grada i predgraa, kao i u bli~em distriktu ili daljem zemljiatima podalje od grada ali unutar opine. Zbog istog razloga, i vrste nekretnina su razli ite, od kua (casa) do estice u gradu (loco) ili zemljiata/vinograda u distriktu (terren, vignea). Unutar grada mogu se ipak pratiti neke lokacije gdje je bratovatina imala viae nekretnina na okupu koje je uglavnom davala u trajni zakup. Hospital sv. Duha Iako, kao ato je ve spomenuto, prvi izri iti spomen hospitala sv. Duha u Splitu datira iz 1488. godine, te veina podataka koje nalazimo jest iz 16. stoljea, zbog neistra~enosti i gubitka dijela grae te na osnovu spomena hospitala iz 1438. godine ne mo~emo isklju iti da je hospital postojao i ranije. U ovom odlomku emo pomou aturih podataka, ponajviae iz apostolskih vizitacija i bratovatinske matrikule, nastojati rekonstruirati povijest hospitala sv. Duha od 15. do 17. stoljea. Prema vizitaciji iz 1579. godine, u hospital su primani  muakarci i ~ene, slijepi, kljasti, siromaani i bolesni, ak i stranci kojima je bila potrebna pomo . Vodila su ga dva ~upana, koji su bili nadreeni dvojici prokuratora i dvojici gastalda. Oficijali hospitala su mogli biti pu ani ili plemii no svakako lanovi bratovatine te su se birali su se svake godine. Godine 1535. odlu eno je na sjednici bratovatinskog vijea uz suglasnost deli mazor parte deli fradelli da se izabere upravitelj (oficial) hospitala, koji je trebao poateno rukovoditi donacijama za hospital i dr~ati klju  blagajne. Iz izvora ne mo~emo razabrati je li on bio iz redova bratovatinskih oficijala i u kojem odnosu na prokuratore i ~upane bratovatine sv. Duha. O primitku u hospital, meutim, nisu odlu ivali oficijali ve se kao i u drugim bratovatinskim odlukama tra~ila suglasnost veine bratima koji su glasali kuglicama o svakom pojedina nom slu aju. Tako je primjerice u 16. stoljeu odlu eno veinom glasova da se Lucija Salamunovi, picora, smjesti u bolnicu i da je obeala da e ~ivjeti poateno. Pravila su bratovatine strogo branila bratimima (posebice oficijalima) da prime nekoga u hospital bez znanja i pristanka ostalih lanova. U poglavlju Matrikule s nazivom Termination, spominju se du~nosti bratima vezane za hospital sv. Duha i njegove atienike, odnosno njihov odnos prema ~enama i muakarcima smjeatenim u hospitalu: hospitalstvo i karitativnost trebali su pokazati time da s njima jedu i piju za istim stolom, da im slu~e i poma~u kad god trebaju. Spominje se nabava vina, kruha, smokava, drva pa i novaca za potrebe bolesnika. }enama se posebno odreuje da da budu pobo~ne, kako to dolikuje instituciji sv. Duha. Odreuje se da prokuratori i ~upani bratovatine podr~avaju ovaj hospital dohocima i donacijama, te da se ponaaaju prema bolesnima s posebnom brigom (chome il nostro Signore chomanda che debiamo amar il nostro proximo chome nostri medesimi). Donacije hospitalu bile su jedan su od glavnih elemenata djelovanja sv. Duha. U slu aju potrebe, medicinsku je uslugu, prema vizitaciji iz 1579., pru~ao komunalni lije nik. Kako je u to vrijeme lije nik u Splitu bio }idov iz Kalabrije, papinski legat koji je pisao vizitaciju pokuaao je kod mleta kih vlasti intervenirati da lije nik bude kraanin, ali mu je odgovoreno da je grad zadovoljan upravo s ovim lije nikom. Legat je ipak provjerio jesu li atienici hospitala bili ispovijeeni prije ulaska. Potkraj 16. stoljea hospital je bio renoviran. No, ini se da je od tada po eo slu~iti prvenstveno za potrebe mleta ke vojske koja je tu smjeatala ranjenike u ratovima 17. stoljea. U nedatiranom pismu koje je bratovatina uputila mleta koj vlasti, bratimi su se ~alili da zbog smjeataja vojnika u hospitalu viae nisu u mogunosti ispunjavati svoje osnovne du~nosti spram siromaha. ini se da je polovicom 17. stoljea i slu~beno hospital sv. Duha pretvoren u vojna bolnicu: Ljubomir Kraljevi navodi da je vojna bolnica, koja je osnovana po nareenju mleta kog generalnog providura za Dalmaciju, Albaniju i susjedne otoke, Antonija Bernarda, 13.4.1657. i imala slu~iti kao regionalna bolnica za potrebe Splita, Trogira, Klisa i Omiaa, bila smjeatena  u blizini crkve sv. Duha'. Za priora ove Vojne bolnice postavljen je iste godine Alviso Meletti, a za glavnog lije nika Juda Lambroso. Kraljevi dalje navodi da je 1667. godine generalni providur za Dalmaciju Antonio Priuli premjestio bolnicu na  zdravije , nenazna eno, mjesto. Grgo Novak navodi da je Priuli za prijaanju bolnicu, dakle sv. Duh, smatrao da se nalazila na mjestu 'vla~nom, tamnom i bez dovoljno zraka' te da je 'viae atete no oporavka donosila jadnim bolesnicima'. No prema vizitaciji splitskog nadbiskupa Stjepana Cosmija iz 1682. godine, vojna bolnica se jo uvijek nalazila u hospitalu Santo Spirito jer on spominje hospital koji se nalazio uz crkvu u kome su bili smjeteni milites infirmi. Spominje se da je bilo ranjenika nakon rata, a i da je zgrada hospitala oateena. Za bolesne vojnike brinuli su se, prema odredbi nadbiskupa Cosmija, kapucini. Tek nakon viae intervencija nadbiskupa Cosmija, mleta ka vlada je vratila hospital sv. Duha na upotrebu bratimima. Nadbiskup Cosmi pobrinuo se da se bratovatini vrate i zemljiata i prihodi koji su joj izgubljeni u vrijeme ratova s Turcima. Hospital Svetog Duha nastavio je postojati i kroz 18. stoljee iako mu je zna aj opao. Prema vizitaciji Stephana Cupillija iz 1714. godine u Santo Spirito hospitalu je ~ivjelo 6 siromaanih ~ena i 2 djevoj ice. Vizitacija iz 1720. opisala je hospital kao drevnu i nekada bogatu instituciju, a danas skromnu graevinu. Gdje je pak Vojna bolnica bila smjeatena nakon iseljenja iz Sv. Duha krajem 17. stoljea te koji joj je odnos bio sa Sv. Duhom nije poznato: Novak navodi da su je vodili kapucini pozvani od nadbiskupa Cosmija te da je 1712. godine bila ureena i u funkciji. Godine 1775. se spominje 'hospicij za ranjene vojnike' u kojemu su radili kapucini, no ne navodi se mjesto. Braa Ercegovac osnovali su 1794. zakladu za novu bolnicu i podigla zgradu za nju, usred Kronarovog bastiona. Zvala se Hospital Sv.Lazara i slu~ila je kao bolnica vrlo kratko jer je ubrzo pretvorena u Vojnu bolnicu, koja je u njoj ostala do 1817. godine kada je preselila u Benediktinski samostan. Povijest hospitala sv. Duha zaklju no mo~emo podijeliti na tri dijela: od osnutka od potkraj 16. stoljea, kada je njime upravljala isklju ivo bratovatina i kada se koristio, shodno odlukama bratima, za smjeataj siromaanih i nemonih; 17. stoljee, kada ga je mleta ka vlast upotrebljavala za brigu o ranjenim i oboljelim vojnicima; te 18. stoljee kada ponovno dolazi pod upravu bratovatine te polako gubi na va~nosti u gradskom ~ivotu. Rasprava Bratovatina sv. Duha osniva se u Splitu negdje krajem prve polovice 14. stoljea pod utjecajem airenja hospitalsko-karitativnog vala iz Rima Europom. To je istodobno i vrijeme porasta broja stanovnika i gospodarskog uzleta na isto nojadranskog obali prije no ato su turska osvajanja odsjekla gradove od zalea. Prema poznatim podacima, ini se da je splitska bratovatina Sv. Duha brojem i sastavom lanstva, uvjetima primitka, organizacijom, pravima i du~nostima bratima otprilike odgovarala uvrije~enim standardima toga vremena. U pogledu brojnosti, zabilje~enih stotinjak lanova 1525. godine odgovara broju lanova uobi ajenom i u drugim dalmatinskim bratovatinama, koji je esto bio reguliran pravilima bratovatine ili pak odredbama gradske vlasti. Primjerice, prema pravilima aibenske Gospine bratovatine, broj lanova nije smio prelaziti brojku od 110. Prema matrikuli aibenske bratovatine sv. Duha tuniku je posjedovalo 63 starija i 27 nova bratima, te 32 sestre. Primjerice, trogirsko veliko vijee zabranilo je trogirskoj bratovatini sv. Duha da joj broj lanova poraste iznad 81, no prema matrikuli iz 1429. broj bratima je bio 137, a u 16. stoljeu 360. To je vjerojatno posljedica i poveanja broja stanovnika te gospodarske snage bratovatine. No, svakako treba naglasiti da su u ovom razdoblju bratovatine sv. Duha spadale meu brojnije bratovatine te da je veina imala manji broj lanova, primjerice, splitska bratovatina sv. Staaa 1442. godine imala 32, isklju ivo muaka, lana, a 1550. ih je bilo 64. No brojnost i popularnost pojedine bratovatine se mijenjala s vremenom pa je tako po etkom 18. stoljea bratovatina sv. Staaa imala i dalje 60 lanova, a sv. Duh samo 50. Zanatskih je udruga u Splitu, kako je ve spomenuto bilo malo i veinom su osnivane tek potkraj 17. i u 18. stoljeu. No zato je vjersko-dobrotvornih bratovatina u kakve je spadao Sv. Duh bilo mnogo. Po svome lanstvu veina je bratovatina okupljala isklju ivo puk. Sv. Duh je svojim raznolikim lanstvom vjerno odra~avao stanovniatvo Splita u tom vremenu: plemie i pu ane, ~ene i muakarce, domae i strance. Time ato je u svojem lanstvu imala i plemie, bratovatina Sv. Duha je pripadala u red elitnih bratovatina koje su imale i izrazitiji vjerski karakter te odreenu ulogu u zajednici  u ovom slu aju, organizaciju hospitala. Sli no je vrijedilo i za trogirski Sv. Duh iji su bratimi bili raznih zanimanja: ribari, drvodjeljci, konopljari, kamenari, postolari, mesari, kova i, zlatari, slikari, vojnici itd; muakarci i ~ene: u 15. stoljeu navodi se i 13 ~enskih lanova, sestrima; te ponekad i graani drugih gradova primjerice `ibenika i Trogira te plemii. Stranci, iako su bivali primani u bratovatine, nisu uvijek imali jednaka prava kao i domai. Tako su u bratovatini sv. Nikole u Stonu stranci mogli postati lanovi bratovatine ako su stanovali u Stonu sa svojom obitelji i plaali opinske pristojbe, no nisu mogli biti gastaldi. Za primitak u splitski Sv. Duh bila je potrebna suglasnost svih lanova; u ostalim splitskim bratovatinama tra~io se pristanak ili natpolovi ne veine ili svih bratima. Ponekad su razli ita pravila vrijedila za razli ite kategorije potencijalnih lanova: za primitak u bratovatinu svih Svetih u Trogiru trebala je natpolovi na veina osim ako je kandidat bio sin bratima, u kojem je slu aju bila nu~na dvotreinska veina te da sin ~ivi s ocem do njegove smrti. Vjerske su bratovatine u talijanskim gradovima esto poatovale instituciju novicijata, nastalu po uzoru na prosja ke redove, gdje se potencijalni lan bratovatine stavljao 'pod promatranje' tijekom koga se procjenjivao njegov karakter i moral te kompatibilnost s bratovatinom. No, nije nam poznato da je neato sli no postojalo i u Dalmaciji. O pristojbama pri ulasku i godianjim lanarinama u splitskom sv. Duhu nemamo podataka. U mnogima se pristupanje u zajednicu uvjetovalo kupnjom bratimske odore. U drugim splitskim bratovatinama, bratimi su plaali godianju lanarinu koja se nazivala luminarij ili napoj, a u nekim se bratovatinama mogla plaati u naturi. Za usporedbu, bratim je pri ulasku u aibensku Gospinu bratovatinu plaao dukat i kupovao bijeli habit s Gospinim znakom. Bratovatinom sv. Duha upravljala je upravljala grupa oficijala koja je uklju ivala prokuratore (nadzornike financijskih poslova), ~upane i gastalde. Sli nu podjelu du~nosti nalazimo i u drugim bratovatinama: na elu bratovatina u Dubrovniku stajao je gastald s dva oficijala, a ponekad i dva suca. Neke su bratovatine imale i tzv. Malu skupatinu u sastavu od 15-30 lanova iji su sastanci ponekad zamjenjivali ope sastanke skupatine, emu bi odgovarali spomenuti Tredisi u splitskom Sv. Duhu. Odbijanje izbora na bratovatinsku du~nost strogo se ka~njavalo pa je tako izabrani ~upan u splitskoj bratovatini sv. Staaa koji nije htio prihvatiti du~nost morao platiti 40 dukata. Okupljajui prete~ito pu ane i posjedujui esto znatnu financijsku snagu  zajedni ku imovinu bratovatine no i osobni imutak lanova - bratovatine su nerijetko predstavljale protute~u plemstvu i komunalnim vlastima jer su se u njihovom okrilju javljale ideje za isticanje prava pu ana. Kako nije postojalo niti jedno organizirano politi ko tijelo pu ana na komunalnoj razini, bratovatinski sastanci su zapravo bili jedini skupovi gdje se mogao uti glas pu ana, no to ih je s druge strane inilo ranjivima spram kontrole i nasrtaja vlasti. Plemii koje nalazimo kao lanove u pojedinim bratovatinama su im u nekim slu ajevima pristupali radi njihova religioznog karaktera, no ponekad su bivali postavljeni kao gastaldi i suci od strane komune kako bi kontrolirali poslove bratovatine. Oprez, pa i otvoreno nepovjerenje vlasti spram bratovatina znalo se o itovati poja anim kontrolama i zabranama pa su tako u Trogiru, nakon dolaska Ludovika, godine 1365. ukinute sve bratovatine "jer su bile sjediata pu ana nezadovoljnika". Jedina bratovatina koja nije bila ukinuta jest bratovatina Sv. Duha, koja je imala preveliku potporu crkvenih vlasti i nekih pripadnika patricijskih rodova. U Dubrovniku je vladajua plemika oligarhija aktivno nastojala oslabiti polo~aj bratovatina kako bi zadr~ala pu ane u podreenom polo~aju. Pri tome su se vlasti koristile razli itim metodama, od strogog financijskog nadzora do zabrane okupljanja na glas zvona i glasanja kuglicama u odlu ivanju jer su smatrale da time bratovatine simboli ki podra~avaju obi aje gradskih vijea. S dolaskom mleta ke vlasti u Dalmaciju situacija se za bratovatine bitno mijenja jer su mleta ke vlasti nastojale oja ati pu ke udruge kako bi oslabila gradsko plemstvo i odr~ala ravnote~u izmeu plemia i pu ana. Sloj pu ana koji je po etkom 15. stoljea do~ivio gospodarski uspon, no nije imao udjela u upravljanju komunom tako dobiva prostor za djelovanje, a Venecija sebi osigurava politi ku stabilnost i kontrolu. Tako ve od prve polovice 15. stoljea, neke bratovatine, poput trogirskih Sv. Duha i Sv. Mihovila, dobivaju dozvole okupljanja. Ipak, ta sloboda nije bila neograni ena: tako po etkom 17. stoljea, knez i kapetan `ibenika ne dozvoljava istovremeno okupljanje etiri najvee gradske bratovatine, uklju ujui sv. Duh. Splitski Sv. Duh, kao ato smo vidjeli, je stekao imutak koji mu je omoguivao da izdr~ava sna~nu bratovatinu i hospital bez zna ajnijeg uplitanja vlasti u njihove poslove. Prema Grgi Novaku, Split je krajem 15. i po etkom 16. stoljea joa uvijek bio razmjerno ~iv i velik grad iako ne viae onako bogat kao kada je odlu ivao o vlastitoj ekonomskoj sudbini. No, udarac kakva je bila velika epidemija kuge 1526-7 grad viae nije mogao podnijeti. Epidemija je stanovniatvo od pribli~no 5000 smanjilo na oko 2000, dakle za oko 60%; broj ljudi sposobnih za oru~je je pao s 1200 pred epidemiju na svega 500 u godini 1534. Vidjeli smo da je broj bratima Sv. Duha pao na polovicu, sa 102 na 54. Stanovnic *   @  * dz$. L#N#$$"%$%^-x-{iZZh()6CJ]aJmHsH#jh()0JCJUaJmHsHh()0J"CJaJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsH(h()56B*CJ]aJmHphsHh()5CJaJh()>*CJaJmHsHh()56>*CJaJh()56CJaJmHsHh()CJaJh()56CJaJh()CJaJmHsH# * f   @ | Z ( ~   & FdJJ$a$  dfhz$.02222;CCCJPXY$xa$$a$Ad & Fdx-2233|888N9b9r9;;==P>> ?"??N@t@@A6CHC|C~CC&E(EEEGGIIKLLLLLLL˾ڬsh()5CJaJmHsHh()CJ\aJmHsHh()6CJaJmHsH#jh()0JCJUaJmHsH"h()56CJ\]aJmHsHh()CJ]aJmHsHh()6CJ]aJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsHh()CJaJh()CJaJmHsH,LLMNOOOOOPPPRRJSSSS>T@T^^````aa:bgBgDgggggritirjjjjŔ h()0Jh()CJ]aJmHsH#jh()0JCJUaJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsHh()6CJ]aJmHsHh()6CJaJmHsHh()CJaJmHsH#jh()0J'CJUaJmHsH8XYelw w ww~,`$Ȯʮ"2<NA $ & Fda$ Mdx` & Fd$a$Ax$xa$jjjkkllooqr(rRrvrxr$sRssstt wwy"zLz\zzz{{v|x|vZ[ڄȅʅ̅{h()CJ\aJmHsHh()CJaJh()6CJ]aJmHsH#jh()0JCJUaJmHsHh()6CJaJmHsH#jh()0J#CJUaJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsH#jh()0J'CJUaJmHsHh()CJaJmHsH0ފxz&(֑ΒВҒZ\Fxz|6BfhjprtF Ġ أڣ#jh()0JCJUaJmHsHh()0J'CJaJmHsHh()6CJ]aJmHsH#jh()0J'CJUaJmHsHh()CJaJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsH=ʥ68:ʮ"PR\^2fh4´~o`Rh()56CJ\]aJh()56CJaJmHsHh()5CJ\aJmHsHh()CJ\aJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsHh()CJaJh()6CJ]aJmHsHh()0J'CJaJmHsH#jh()0J'CJUaJmHsH#jh()0JCJUaJmHsHh()CJaJmHsHh()6CJaJmHsH46RTVbd<Rb :@*,.xxzRpᗂ)jh()0J"CJU\]aJmHsHh()CJ\]aJmHsHh()CJ\aJmHsHh()CJ]aJmHsHh()6CJ]aJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsHh()CJaJmHsH#jh()0J CJUaJmHsH0 lj( ""#&x0(:HPSSST*X$a$ & Fd$xa$ Rdx` Rd` $ & Fda$ df bd8Bhjp N^ @B*Z$&(*먞Ğh()0J'CJH*aJh()0J'CJaJjh()0J'CJUaJjh()0J CJUaJjh()0J"CJUaJjh()0JCJUaJh()6CJ]aJh()CJaJh()56CJ]aJ:df"$@fTjbn 2     < H J Ȱȧ||h()6CJ]aJmHsHh()CJaJmHsHjh()0J"CJU]aJh()CJ]aJjh()0J'CJUaJh()0J"CJaJh()6CJaJjh()0J CJUaJjh()0J"CJUaJh()6CJ]aJh()CJaJ0J L R ^ ` b ftxzJXx ,4FuDF&!.!Z!b!!!!!"""#''(Ҫh()CJaJh()CJ]aJmHsHh()6CJaJmHsHh()0J'CJaJmHsHh()6CJ]aJmHsHh()CJaJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsH=( ())V****2.4...`/b/0033|5.666":$:::&=(=B@D@CCDDDFFFFFIIlJnJDKFKJMLM$N&NOO|P~PSSTᖎh()CJaJh()56CJaJ#jh()0J"CJUaJmHsHh()6CJaJmHsH#jh()0JCJUaJmHsHh()6CJ]aJmHsHh()CJaJmHsH#jh()0J'CJUaJmHsH6TrV[[ ]"]__a.b0b6f8fkkppsstt~xx$z&z*zf|h|j|NPFlnjƇȇ·Їއ{{sssh()CJaJ#jh()0J'CJUaJmHsH&jh()0J"CJU\aJmHsHh()6CJ]aJmHsH#jh()0J CJUaJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsH#jh()0JCJUaJmHsHh()CJaJmHsHh()CJ\aJmHsH-*XDa kVqt*z.RdVXlnLNPRd~ $x^a$$ & Fx^`a$ $dhxa$$da$$xa$  *,* LNHJL6|h()6CJaJmHsHh()0J"CJaJmHsHh()6CJ]aJmHsHU#jh()0JCJUaJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsH#jh()0J'CJUaJmHsHh()CJaJmHsHh()CJaJ6i su napuatali gradsko podru je; a Veliko se vijee u tom razdoblju nije moglo sastati zbog toga ato su plemii napustili grad (depopulatio civitatis). Nakon epidemije kuge zajednica se teakom mukom mogla oduprijeti Turcima koji su u istom razdoblju osvojili gotovo sav teritorij do Solina, uklju ujui dakle poljoprivredna podru ja s kojih je grad ubirao prihod. Grad koji je tijekom 15. stoljea redovito upoaljavao komunalnog lije nika, 1530-tih to viae nije mogao priuatiti pa je nekoliko godina bio bez lije nika. U to je vrijeme uveden porez na izvoz ~ivotinja ija je svrha bila plaanje lije nika sve dok grad, petnaestak godina kasnije, nije ponovno preuzeo tu obvezu. U uvjetima gdje grad nije mogao plaati lije nika, sposobnost jedne bratovatine da izdr~ava hospital nikako nije zanemariva. U gornjem dijelu teksta vidjeli smo da je oporu nim legatima, bilo bratovatini bilo direktno hospitalu, bratovatina stekla znatan broj nekretnina u gradu i distriktu, ijim je davanjem u najam uspjela u godini pred kugu zaraditi oko 220 lira: 105 lira i 50 solida za najam kua, 115 za terene. Nemamo odgovarajue podatke za usporedbu s drugim bratovatinama jer sa uvani popis imovine bratovatine sv. Duha u Trogiru koji govori o 51 zemlji u trogirskom distriktu i 5 kua u gradu koje su se davale u najam izvraen 1442. godine, dakle mnogo ranije od splitskog. Najmoprimci su bili graani no i druge bratovatine, kao ato smo vidjeli na primjeru sv. Katarine koja je iznajmljivala dvoranu za sastanke sv. Duha. Stoga, iako se veli inom i obi ajima nije isticao od drugih bratovatina, ini se da je utjecajem i imutkom splitski sv. Duh bio jedna od vodeih udruga. Kao bratovatinu usporedne snage i vrste djelatnosti treba spomenuti splitsku bratovatinu sv. Sakramenta koju osnovali su franjevci, sa srediatem u katedrali i sa ciljem airenja u svaku ~upu kako bi sudjelovala pri noaenju Euharistije bolesnicima te openito u poativanju sv. Sakramenta.  Potkraj 17. stoljea, na poticaj nadbiskupa Cosmija, bratovatina je po ela uzdr~avati skloniate za napuatenu djecu (pro infantibus derelictis et expositis). Na koncu, iako ve izvan promatranog razdoblja, treba spomenuti i bratovatinu sv. Josipa 'za ispokoj duaa iz istiliata' osnovanu 1700. godine u katedrali, koja je po etkom 18. stoljea s nadbiskupom Laghijem otvorila hospicij za putujue prosjake (pro mendicis vagis). Bratovatina sv. Josipa ujedinila se 1829. sa sv. Duhom u bratovatinu pod naslovom sv. Duha. Vjerojatno je bratovatina najbli~a splitskom sv. Duhu po lanstvu i vrsti djelatnosti bio njezin trogirski ekvivalent. Ova bratovatina se prvi put spominje ve u prvoj polovici 14. stoljea. Posjed joj se tijekom 14. stoljea znatno poveao, ato ostavatinama bratima, a ato legatima ostalih graana. Djelatnost bratovatine se prakti ki otpo etka odnosila na cjelokupno gradsko stanovniatvo: njezini su bratimi sudjelovali pri ukopu siromaha, vojnika i osuenih na smrt te na Duhove dijelili milostinju gradskoj sirotinji i predstavnicima sv. Lazara, zajednice gubavaca na iovu. Te su se karitativne aktivnosti na neki na in institucionalizirale kada su, nakon ku~nih epidemija u 15. stoljeu, gradske vlasti obeale ~upanu trogirskog Sv. Duha da e svim bratimima koji e se baviti  samilosnom slu~bom ukopavanja umrlih od kuge i siromaanih , davati plau od 15 dukata. Posebno va~nu ulogu je tu imao hospital, osnovan 1357, koji se u toj mjeri nametnuo u gradu da su od 1428. svi graani bili obavezni u svojim oporukama ostavljati male legate za popravak zidina i za odr~avanje hospitala. Hospital je tako od bratovatinske inicijative postao obveza grada, pa je tako u reformaciji iz 1428. stajalo da je du~nost komunalnih upravitelja  ne samo da se brinu o odr~avanju grada ve i o odr~avanju crkava i ubo~nica u koje se smjeataju ljudi radi spasa (svojih) duaa i radi odr~avanja ~ivota.  Graani Trogira, uz obveznih 10 solida oporu no, ostavljali su legate i za ureenje hospitala Sv. Duha te ukrase za bratovatinu, pokriva e za hospital, te darove za ureenje oltara crkve. U slu aju da je oporu itelj izostavio taj legat u svojoj posljednjoj volji, povjerenici za izvraenje oporuke bili su du~ni isplatiti ovu svotu iz imovine pokojnika. Ponavljanje ove odredbe zabilje~eno je u Valierovoj vizitaciji iz 1579. No hospital je uspio pre~ivjeti i spominjao se joa u 18.stoljeu u dokumentu koji govori o bratovatina sv. Duha i Ospedal per poveri e casa ad uso degli stessi. Splitska je situacija, kao ato smo vidjeli, bila druga ija. Nemamo dokaza da je grad financijski pomagao ili pak obvezao stanovnike da podupiru hospital. Prema dostupnim izvorima, hospital je bio u potpunosti obveza bratovatine; dapa e ini se da je desetljeima, a mo~da i itavo stoljee, bratovatina bila prisiljena izdr~avati vojnu bolnicu. Mleta ka vlast nije se obazirala na opetovane primjedbe bratima i crkvenih vlasti; vjerojatno je da je hospital preseljen iz sv. Duha u novu zgradu vojne bolnice tek kad je stari smjeataj postao neadekvatan. Jedan je mogui razlog zaato se Split razlikovao od Trogira po ovom pitanju to ato je hospital osnovan u Splitu u razdoblju ekonomskog pada, a ne uspona. Iako u ovom trenutku ne mo~emo dati odgovor na pitanje zaato u Trogiru komuna jest sudjelovala u financiranju hospitala, a u Splitu nije, vjerujemo da detaljnije istra~ivanje odnosa bratovatina i komunalnih vlasti u razdoblju mleta ke vlasti posebice u pogledu hospitala i drugih vjersko-dobrotvornih djelatnosti koje iz bratovatinskih sve viae prelaze u djelokrug grada/dr~ava, mo~e rezultirati u saznanjima zanimljivima ne samo za povijest hospitala ili bratovatina, nego i openitije. Primjerice, mogue je da bismo dobili sliku raspodjele moi u gradu kompleksniju od uobi ajenog trokuta puk-komunalne vlasti-plemstvo. Zaklju ak Godine 1985. graa bratovatine i hospitala sv. Duha u Splitu doala je u posjed Nadbiskupskog arhiva u Splitu. Iako je stoljea postojanja bratovatine pre~ivio tek fragment izvorne grae, ovaj nam je neveliki snop spisa poslu~io kao temelj za rekonstrukciju djelatnosti ove bratovatine u njezinom najranijem i najaktivnijem razdoblju, od 14. do kraja 17. stoljea. Kasni srednji vijek, razdoblje nastanka Sv. Duha, vrijeme je cvata bratovatina unutar konteksta komunalnog ~ivota. Ove su udruge joa uvijek premalo istra~ene, iako su bile  najrazvijeniji institucionalni oblik okupljanja ljudi u srednjovjekovnim druatvima . Bratovatina sv. Duha u Splitu prema svojim karakteristikama predstavlja vrlo va~nu i gospodarski jaku instituciju, koja se ne mo~e ignorirati u istra~ivanjima druatvene i kulturne povijesti srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog Splita. Ovaj rad ~eli potai i na daljnja istra~ivanja o zna aju ove bratovatine u Splitu, te u kontekstu airenja hospitalskog vala u onovremenoj Europi. DODATAK: 1. Popis bratima iz 1525. godine, NAS, ABSD, knj. 8, fol. 58'-61. 2. Katastarski plan Splita, 1831, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, Split. Crkva sv. Duha u Splitu, danaanje stanje (fotografija: Joako urkovi). Faksimil dokumenta (djelomi ni popis terena), NAS, ABSD, knj. 8, fol. 42 (fotografija: Joako urkovi). Frataia de San Spirito A Antonio Masarich Antonio Suogtinich Antonio Fauro Antonio Rudicich Antonio Chochosich Arner Milinouich Andrea Blagageuich Andrea Lelouinof Arner Domganouich Antonia Obadichia B Bernardin Tentor Bernic Chogneuich Benedeto de Lorencin Bartan Mantelic C Ciprian Tentor Catarina Iuranoua Catarina Petranzuloua (naknadno upisano): Catiza de sancti Arner Catusa Butiroua Catilena Zoranoua D Domenigo Tuarcouic Doimo Filipouic Doimo Dragicheuic Doimo Dmischouic Domeniga Zachocheuicha Dobriza Chlugnichia F Francescho Orese (naknadno upisano:) Filipa Zachocheuichia G Gregor Zuuicic I (naknadno upisano:) In luogo del suo marido Gasperina Agustina Ser Ieronymo De Matio prete Ser Ieronymo De Sestan Ieronymo Ifchouich Ieronymo Zmignanouic Ieronymo Faurotouic prete Ser Ieronymo Iugouic Iacomo de Abaco Ieronymo Trunbetin Iulia Nadalichia Iacomo Batouina Ielina Radmilouichia Iuana Trauicichia Ielina Drasina Iacoviza Chriuosina Iercha Demonzia Iuana Sinchouichia L Luca Domgnauic Luca de Zuane Luca Iucoine Iucouic Lorenzo Trauaric Lucia Tomina M Marin Domicio Marco de Zorzi Marco Dancona Marin Domgnauic Matio Radouicic Matio Radiucic Matio de Marchusin Michel Biloseuic Michel Paic Michel Valentin Marin Halic Margarita Zotina Maruniza Sestriniza Mandalina Radouanoua (dodano:) cantata per tre mese suo marido Simon ala letera S. N Nicolo Grego (dodano:) Nicollo Aquila Nicolo Tuardicic Nicolo perlabeta Nicolo Baicic Nicolo Da Zeta Nunzarelo Da Pisenza Nicolota Zripouicia (naknadno upisano:) morta sul viazi da Roma P Piero Cannbio Piero Bonzorno Polo Zachocheuic Piero Lipota Piero Batiuela Piero Zudieuic Piero Sargo Piero Dragnic Piero Chiachin R Radouan Calafao RadiMariner Rocho Doglodouic S Sipio de Florio Simon Vrmanic Stefano Detrentic Stas Martinouic Simon Zenero de Radouan Simunita Chlugnichia Stana Sestriniza T Tomaso Sumiza Tomaso Buratouic Tomaso Mariner Tamiza Hudobichia Tomiza Faurotoua V Valenta Buter Vintura Mihanouic Z Zan De Arner Zan Rudicic Zan Mlagnasouic Zan Zotic Zan Deuetinic Zan Babic Zorzi Chocosic / Zan Filipouich Zorzi Mihaceuic Zorzi Zuitic Zan Pribinic Zuana Zescouichia Zabeta Tarzagouichia Zaneto Lucaferouich Literatura Guerrino, Pellicia - Rocca, Giancarlo (ur.), Dizionario degli istituti di perfezione, VI (Monachesimo urbano  Pinzoni), Roma: Edizioni Paoline (1969), 994. Bazala, Vladimir,  Prolegomenon historiji zdravstvene kulture naroda Jugoslavije , Acta historiae medicinae, 1 (1961) 1, 17-45. Belas, Ante,  Braaina sv. Duha u Trogiru , Jadranski dnevnik sv. 183 (1938), 9-10. Benyovsky, Irena,  Bratovatine u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima , Croatica Christiana periodica, sv. 41, god. 22, (1998.), 137-160. Black, Christopher, Italian Confraternities in the Sixteenth Century, Cambridge: Cambridge University Press, (1989). Boloni, Mihovil, Bratovatina sv. Ivana Krstitelja u Vrbniku, Kapari (1323-1979) i druge bratovatine na otoku Krku, Zagreb: Kraanska sadaanjost (1975). Boyd, Catherine E., Tithes and Parishes in Medieval Italy: the historical roots of a modern problem, Ithaca, NY: Cornell University Press for the American Historical Association (1952). orali, Lovorka,  Izbori i literatura o bratovatinama u Dalmaciji od srednjeg vijeka do pada Mleta ke Republike , Croatica Christiana periodica 27 (1991), 88-96. orali, Lovorka,  Legati hrvatskih iseljenika u Veneciji vjerskim ustanovama u domovini , Croatica Christiana Periodica 31 (1993), 49-128. De Angelis, Pietro, L'Archiconfraternita ospitaliera di Santo Spirito in Saxia, Rim, (1950). Delalle, Ivo, Trogir; vodi  po njegovoj historiji, umjetnosti i ~ivotu, Split: Hrvatska atamparija (1936). Diana, Deaa,  Liturgijski predmeti splitskih crkava u 'Bogatstvu i uboatvu Jerolima Kavanjanina' , Graa i prilozi za povijest Dalmacije 12 (1996), 361-368. Duplan i, Arsen.  Ulomci arhiva splitskih bratovatina u Arheoloakom muzeju u Splitu , Croatica Christiana periodica 27 (1991), 107-116. Farlati, Daniele, Illyricum sacrum III-IV, Venetiis: Apud Sebastianum Coleti (1765, 1769). Fiskovi, Cvito,  Histori ki i umjetni ki spomenici u `kripu na Bra u , Jadranski dnevnik 95 (1938), 9-10. Fiskovi, Cvito,  Aleai, Firentinac i Duknovi u Trogiru , Bulletin JAZU VII/1 (1959), 20-45. Fiskovi, Cvito,  Neobjavljeno djelo Bla~a Jurjeva u Stonu , Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13 (1961), 114-132. 18. Fiskovi, Cvito,  Splitski lazareti i leprozoriji , Acta historica medicinae, pharmaciae et veterinae 3/1-2 (1963), 5-26. Fiskovi, Cvito,  Dva pravilnika trogirskih bratovatina na hrvatskom jeziku , akavska ri  1 (1971), 103-111. Fiskovi, Cvito,  Dva pravilnika splitskih bratovatina na hrvatskom jeziku , akavska ri  2 ( 1971), 117-135. Fiskovi, Igor,  Povijesno i umjetni ko zna enje Bla~a Jurjeva Trogiranina , Bla~ Jurjev Trogiranin, katalog izlo~be, Split: Muzej hrvatskih arheoloakih spomenika (1986), 18-28. Fiskovi, Igor,  Srednjovjekovna izgradnja i identitet grada Splita , Kulturna baatina 19 (1989), 28-49. Fiskovi, Igor,  Goti ka kultura Trogira , Mogunosti 10-11 (1980), 1036-1066. Grah, Ivan,  Izvjeataji pulskih biskupa Svetoj Stolici (nastavak i kraj) , Croatica Christiana Periodica 21 (1988), 63-106. Lexicon des Mittelalters, Quelle, CD-ROM-Ausgabe, Verlag J. B. Metzler 2000, LexMA 4, 2028-2029. Henderson, John,  The parish and the poor in Florence at the time of the Black Death: the case of S. Frediano , Continuity and Change 3 (1988), 247-272. Henderson, John Piety and Charity in Late Medieval Florence, Oxford: Clarendon Press (1994). Ivan evi, Radovan, Rana renesansa u Trogiru, Split: Knji~evni krug (1997). Ivaniaevi, Milan.  Pravila bratovatine svetoga Staaa u Splitu , Graa i prilozi za povijest Dalmacije, (Zbornik radova posveenih sedamdesetgodianjici ~ivota Danice Bo~i-Bu~an i) 12 (1996), 281-293. Janekovi-Rmer, Zdenka. Okvir slobode. Dubrova ka vlastela izmeu srednjevjekovlja i humanizma. Zagreb-Dubrovnik: HAZU (1999). Jedin, Hubert (ur.), Velika povijest crkve III/2, Zagreb: Kraanska sadaanjost (1993). Karbi, Damir,  Marginalne grupe u hrvatskim srednjovjekovnim druatvima od druge polovine 13. do po etka 16. stoljea , Historijski zbornik 44/1 (1991), 43-76. Karbi, Marija - Ladi, Zoran,  Oporuke stanovnika grada Trogira u Arhivu HAZU , Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 43 (2001), 161-254. Kati, Lovre,  Prilog poznavanju crkvenog namjeataja u Dalmaciji , Vjesnik Arheoloakog druatva Hrvatske 56-59/II (1954-1957). Kempers, Bram,  Icons, Altarpices, and Civic Ritual in Siena Cathedral, 1100-1530 , u: Hanawalt, Barbara A., Reyerson Kathryn L (ur.) City and Spectacle in Medieval Europe, Minneapolis-London: University of Minnesota Press (1994), 89-137. Klai, Nada, Povijest grada Trogira. Javni ~ivot grada i njegovih ljudi, Trogir: Muzej grada Trogira (1985). Kova i, Slavko,  Kancelarija i arhivska graa splitske nadbiskupije od 1506. do 1833 , Graa i prilozi za povijest Dalmacije (Zbornik radova posveenih sedamdesetgodianjici ~ivota Danice Bo~i-Bu~an i) 12 (1996), 301-326. Marasovi Tomislav, Prva stoljea grada Splita, Split: Mala splitska biblioteka (1998). Mcree, Benjamin R,  Unity or Division? The Social meaning of Guild Ceremony in Urban Communities , u: Hanawalt, Barbara A., Reyerson Kathryn L (ur.) City and Spectacle in Medieval Europe, Minneapolis-London: University of Minnesota Press (1994), 189-208. Migotti, Branka, Ranokraanska topografija na podru ju izmeu Krke i Cetine, Zagreb: JAZU (1990). Miloaevi, Miloa,  Bratovatina sv. Duha u Kotoru i njeni lanovi pomorci (XIV-XVI) stoljee , Godianjak pomorskog muzeja 11 (1963), 115. Mogorovi Crljenko, Marija, Hospitali u Istri u srednjem i ranom novom vijeku, Povijesni prilozi 23 (2002), 105-117. Novak, Grga, "Gradski bedemi, javne zgrade i ulice u sredovjekovnom Splitu", Starohrvatska prosvjeta 3/1 (1949), 103-114. Novak, Grga, Povijest Splita I-III, Split: Knji~evni krug (1957-1961). Novak, Grga,  Dalmacija god. 1775/6 gledana o ima jednog suvremenika , Starine JAZU 49 (1959). Ostoji, Ivan, Metropolitanski kaptol u Splitu, Zagreb: Kraanska sadaanjost (1975). Pecarski, Branka.  Jedna trogirska minijatura 15. stoljea , Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 12 (1960), 147-148. Peri, Perislav.  Splitski kaatel i novi prilozi topografiji samostana sv. Klare u Splitu , Graa i prilozi za povijest Dalmacije (Zbornik radova posveenih sedamdesetogodianjici ~ivota Danice Bo~i-Bu~an i) 12 (1996), 171-207. Petric, Stjepan,  Bratovatine u `ibeniku , Croatica christiana periodica, 39 (1997), 97-136. Petri, Nikaa,  Sukob plemia i pu ana kroz izgradnju grada Hvara , Radovi zavoda za hrvatsku povijest (Matij Ivania i njegovo doba) 10 (1977), 447-453. Prijatelj, Kruno,  Andrija Aleai u Splitu , u: (ur.) Cvito Fiskovi - Kruno Prijatelj, Albanski umjetnik Andrija Aleai u Splitu i Rabu, Split : Izdanje Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu (1948). Prijatelj, Kruno,  Pala 'Silaska Duha' Palme Mlaeg u Omiau , Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 66-69 (1954-1957), 202-204 Prijatelj, Kruno,  Umjetni ki profil slikara Bla~a Jurjeva , Bla~ Jurjev Trogiranin, katalog izlo~be. Split: Muzej hrvatskih arheoloakih spomenika (1986), 9-18. Pullan, Brian,  Support and redeem: charity and poor relief in Italian cities from the fourteenth to the seventeenth century , Continuity and Change, sv. 5 (1990), 177-207. Raukar, Tomislav,  Komunalna druatva u Dalmaciji u 14. stoljeu , Historijski zbornik 33-34 (1982), 139-209, Raukar, Tomislav,  Komunalna druatva u Dalmaciji u 15. st. i prvoj polovini 16. stoljea , Historijski zbornik 35 (1982), 43-118. Raukar, Tomislav.  Druatveni razvoj u Hrvatskoj u 15. stoljeu , Historijski zbornik 38 (1985), 75-94. Raukar, Tomislav,  Srednjovjekovni grad na ju~nom Jadranu: prostor i druatvo , Spomenica Ljube Bobana, 1933.-1994. Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest filozofskog fakulteta (1996), 43-50. Raukar, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje. Zagreb: `kolska knjiga; Zavod za hrvatsku povijest filozofskog fakulteta (1997). Rehberg, Andreas,  Nuntii, Questuarii, Falsarii; L'ospedale di S. Spirito in Sassia e la raccolta delle elemosine nel periodo avignonese , Mlanges de l'ole franaise de Rome; Moyen ge 115, (2003) 41-132. Reynolds, Susan. Kingdoms and Communities in Western Europe 900-1300, Oxford: Clarendon Press (1986). Rismondo, Vladimir, Statut grada Splita, Split: Knji~evni krug (1987). Rismondo, Vladimir, Povijest grada Trogira 1-2, Split: Knji~evni krug (1978). Risse, Guenther B, Mending Bodies, Saving Souls. A History of Hospitals, Oxford: Oxford University Press (1991). Roller, Dragan, Dubrova ki zanati u XV. i XVI. stoljeu, Zagreb: JAZU (1951). Saulnier, Petrus, De capite sacri ordinis Sancti Spiritus. Dissertatio in qua ortus, progressusque ordinis totius, ac speciatim Romanae Domus amplitudo, praerogatiuum Ius et Oeconomia differuntur, Romae: Typographum Regium (1649). 68. Stipiai, Jakov (ur.), Splitski spomenici, Spisi splitskog bilje~nika Ivana pok. ove iz Ankone od 1341. do 1344., Zagreb: HAZU (2002). 69. Stoai, Krsto,  Crkvica i bratovatina sv. Duha u `ibeniku , Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku L/1928-29 (1932), 400-414. 70. `unji, Marko, Dalmacija u XV stoljeu, Sarajevo: Svjetlost (1967). `tokovi, Vjekoslav,  Poslovne knjige istarskih bratovatina  zna ajni izvori za prou avanje druatvene i gospodarske povijesti (jedan primjer iz Tara na Poreatini) , Vjesnik Istarskog Arhiva 1 ( 1991), 85-95. Terpstra, Nicholas, Lay confraternities and civic religion in Renaissance Bologna. Cambridge: Cambridge University Press (1995). Zlatna knjiga grada Splita, (ur.): Frangea, Ivo, Split: Knji~evni krug (1996). Vojnovi, Kosta, Bratovatine i obrtne korporacije u Republici dubrova koj od 13. do konca 18. vijeka 1, Zagreb: MHJSM (1899). Zeli, Danko,  `ibenske crkve, postanak grada i utemeljenje aibenske biskupije , u: (ur.) uzela Josip i dr., Sedam stoljea aibenske biskupije (Zbornik radova sa znanstvenog skupa `ibenska biskupija od 1298. do 1998., `ibenik (2001), 791-802.  Literatura o bratovatinama u talijanskom srednjem i ranom novom vijeku je mnogobrojna. Vidi primjerice: Christopher Black, Italian Confraternities in the Sixteenth Century, Cambridge: Cambridge University Press 1989; John Henderson, Piety and Charity in late medieval Florence, Oxford: Clarendon Press, 1994; Nicholas Terpstra. Lay confraternities and civic religion in Renaissance Bologna. Cambridge: Cambridge University Press, 1995.  Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: `kolska knjiga 1997, 237; Tomislav Raukar,  Komunalna druatva u Dalmaciji u 14. stoljeu , Historijski zbornik 33-34 (1982), 139-209, 195-197; Tomislav Raukar,  Srednjovjekovni grad na ju~nom Jadranu: prostor i druatvo , u: Spomenica Ljube Bobana, 1933.-1994. Danko Zeli,  `ibenske crkve, postanak grada i utemeljenje aibenske biskupije , Josip uzela i dr (ur.) Zbornik radova sa znanstvenog skupa `ibenska biskupija od 1298.-1998., `ibenik: Gradska knji~nica  Juraj `i~gori 2001, 791-802, 797-798. Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest filozofskog fakulteta, 1996, 43-50.  Lovorka orali,  Izbori i literatura o bratovatinama u Dalmaciji od srednjeg vijeka do pada Mleta ke Republike , Croatica Christiana periodica 27 (1991), 88-96; Vjekoslav `tokovi,  Poslovne knjige istarskih bratovatina  zna ajni izvori za prou avanje druatvene i gospodarske povijesti (jedan primjer iz Tara na Poreatini) , Vjesnik Istarskog Arhiva 1 (1991), 85-95; Irena Benyovsky,  Bratovatine u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima , Croatica Christiana periodica 41 (1998), 137-160, 157.  O Nadbiskupskom arhivu i njegovim fondovima: Slavko Kova i,  Kancelarija i arhivska graa splitske nadbiskupije od 1506. do 1833 , Graa i prilozi za povijest Dalmacije (Zbornik radova posveenih sedamdesetgodianjici ~ivota Danice Bo~i-Bu~an i) 12 (1996), 301-326. Voditelj Nadbiskupskog arhiva (dalje: NAS), don Slavko Kova i, prenio je 13. svibnja 1985.  Arhiv crkve i bratovatine Svetog Duha (dalje: ABSD) iz crkve sv. Duha u NAS gdje se danas nalazi pod inventarskim brojem 430/100/3. Ovom prilikom ~elimo mu se zahvaliti na velikoj susretljivosti i pomoi pri istra~ivanju.  Neke od tih oporuka o uvane su i u originalu, te se uglavnom podudaraju s prijepisom i potvruju mu vjerodostojnost. Ipak, treba biti oprezan jer je prva oporuka, Andrije Alessija, a iji je original sa uvan, datirana u prijepisu 1304. umjesto 1504. godinom.  Dr~avni arhivu u Splitu, Split (dalje DAS), Testamenti e Codicilli uperti e pubblicati nel 1541. (dalje TC), sv. 22, sva. 1, passim.  Apostolsku vizitaciju Agostina Valiera koja se uva u Tajnom vatikanskom arhivu transkribirala je i ljubazno nam ustupila na koriatenje kolegica Jadranka Nerali kojoj ovom prilikom zahvaljujemo.  Lexicon fr Theologie und Kirche, Freiburg-Basel-Rom-Wien: Hereder 1995, 1315-1316; Petrus Saulnier, De capite sacri ordinis Sancti Spiritus. Dissertatio in qua ortus, progressusque ordinis totius, ac speciatim Romanae Domus amplitudo, praerogatiuum Ius et Oeconomia differuntur, Romae: Typographum Regium 1649.  Branka Migotti, Ranokraanska topografija na podru ju izmeu Krke i Cetine, Zagreb: JAZU 1990, 9.  B. Migotti, Rankokraanska topografija, 37.  B. Migotti, Ranokraanska topografija, 66.  U pravilu jednom uspostavljena posveta nije mijenjala niti ako je privremeno prestao kultni kontinuitet. Dvostruka posveta esto upuuje na dva razli ita horizonta, od kojih jedan mo~e biti kasnoanti ki koji nastavlja kontinuitet, a drugi srednjovjekovni. B. Migotti, Ranokraanska topografija, 68.   Heilig-Geist-Orde , Lexicon des Mittelalters, Quelle, CD-ROM-Ausgabe, Verlag J. B. Metzler 2000, LexMA 4, 2028-2029; Guerrino Pellicia  Giancarlo Rocca (ur.), Dizionario degli istituti di perfezione, Roma: Edizioni Paoline 1969, 994.  Pellicia-Rocca, Dizionario degli istituti, 996. Ve 23. travnja 1198. uslijedila je bula Religiosam vitam eligentibus kojom je Inocent III potvrdio osnivanje prvih hospitala u Europi pa je godine 1204. sagraen hospital sv. Marije in Sassia u Rimu, ubrzo preimenovan u Santo Spirito de Sassia, koji se pod papinim pokroviteljstvom pretvorio u najslavniju bolnicu na svijetu. Andreas Rehberg,  Nuntii, Questuarii, Falsarii; L'ospedale di S. Spirito in Sassia e la raccolta delle elemosine nel periodo avignonese , Mlanges de l'ole franaise de Rome; Moyen ge 115 (2003) 1: 41-132; 41. Catholic Encyclopedia HYPERLINK "http://www.newadvent.org/cathen/07415a.htm"http://www.newadvent.org/cathen/07415a.htmHYPERLINK "http://www.newadvent.org/cathen/07415a.htm" (zadnji put mijenjano 15. rujna 2003).  Pietro De Angelis, L'ospedale di S. Spirito in Sassia II, Rim, 1960-1962, 218.  Andreas Rehberg je upozorio da se su de Angelis i Saulnier svoje tuma enje temeljili na papinskim bulama falsificiranim u avinjonskom razdoblju, koje su smatrali originalima. Prema njemu, u kriznim su se avinjonskim vremenima stvarali falsifikati papinskih bula iz 13. stoljea kako bi se regulirale indulgencije. A. Rehberg, Nuntii, 129.  Da bi privukao donacije i  vratio sjaj originalnim idejama reda Santo Spirito, papa Eugenio IV 1446. godine daje bratovatini sv. Duha pravno-religioznu osnovu za djelovanje, pozivajui se na  starije dokumente o njezinu postojanju joa u 13. stoljeu; Piero de Angelis, L'Archiconfraternita ospitaliera di Santo Spirito in Saxia, Rim, 1950, 349. Diskutabilne bule su iz predavinjonskog razdoblja, odnosno iz razdoblja pape Klementa IV (Gratum Deo credimus 1267.), Nikole IV (Cum dilectis filiis 1289.) i Bonifacija VIII (Deo credimus 1302.), ali se pretpostavlja da su falsifikat iz vremena pape Eugenija IV. Idui papa, Siksto IV, godine 1478. potvruje djelovanje bratovatine, reorganizira je, te dozvoljava bratimima izbor prokuratora - laika ili religioznih osoba.; Rehberg, Nuntii, 123-124.  Cvito Fiskovi,  Dva pravilnika trogirskih bratovatina na hrvatskom jeziku , akavska ri  1 (1971), 103-111, 99; Branka Pecarski, "Jedna trogirska minijatura 15. stoljea", Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 12 (1960), 146-147.  Marija Karbi, Zoran Ladi,  Oporuke stanovnika grada Trogira u arhivu HAZU , Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 43 (2001), 161-254, 172-228; Ante Belas, "Braaina sv. Duha u Trogiru", Jadranski dnevnik 183 (1938), 9; Pavao Andreis, Povijest grada Trogira 1, Vladimir Rismondo (prev.), Split: akavski sabor (1978), 89-90,  Krsto Stoai,  Crkvica i bratovatina sv. Duha u `ibeniku , Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku L/1928-29 (1932), 400-414.; Zeli,  `ibenske crkve , 791-802. Petric smatra da je bratovatina sv. Duha u `ibeniku osnovana prije 1220. godine;  Stjepan Petric, Bratovatine u `ibeniku, Croatica Christiana Periodica 39 (1997), 97-135, 98.  Omiaka crkva sv. Duha je poznata po oltarnoj pali Palme Mlaeg s prikazom Silaska Duha Svetoga; Kruno Prijatelj,  Pala 'Silaska Duha' Palme Mlaeg u Omiau , Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 66-69 (1954-1957) 2, 202-204; Lovorka orali,  Legati hrvatskih iseljenika u Veneciji vjerskim ustanovama u domovini , Croatica Christiana Periodica 31 (1993), 49-128, 81, 87; Cvito Fiskovi,  Histori ki i umjetni ki spomenici u `kripu na Bra u , Jadranski dnevnik 95 (1938), 9-10.  Bratovatina sv. Spasitelja se 1432. godine zajedno s bratovatinom sv. Petra Apostola pripojila poznatoj trgova koj bratovatini sv. Antuna opata, popularno nazivanoj Antunini. Ovaj podatak nalazi se u Matrikuli bratovatine Antunina u Dr~avnom arhivu Dubrovnik, a za njega se zahvaljujemo kolegici Zrinki Peaordi.  Damir Karbi,  Marginalne grupe u hrvatskim srednjovjekovnim druatvima od druge polovine 13. do po etka 16. stoljea , Historijski zbornik, 44 (1991), 43-76, 70; Miloa Miloaevi, Bratovatina sv. Duha u Kotoru i njeni lanovi pomorci (XIV-XVI) stoljee, Godianjak pomorskog muzeja 11 (1963), 115.  Mihovil Boloni, Bratovatina sv. Ivana Krstitelja u Vrbniku, Kapari (1323-1979) i druge bratovatine na otoku Krku, Zagreb: Kraanska sadaanjost (1975), 10; Marija Mogorovi Crljenko,  Hospitali u Istri u srednjem i ranom novom vijeku , Povijesni prilozi 23 (2002), 105-117; Primjerice, u Novoj Vasi postojala je ~upna crkva sv. Duha. Vidi Ivan Grah,  Izvjeataji pulskih biskupa Svetoj Stolici (nastavak i kraj) , Croatica Christiana Periodica 21 (1988), 63-106, 69.  Agostino da Fivizzano, predstojnik reda od 1591. do 1594. godine, objasnio je kako taj dvostruki kri~ ozna ava ~elju za slu~enjem siromaanima i bolesnima. Isto objaanjava i kroni ar Santo Spirito iz 17. stoljea, Saulnier, koji opisuje da su taj znak pripadnici reda su nosili i na svojim habitima (capae, mantella).  P. Saulnier, De capite, 90; Dizionario degli istituti, 1008.  A. Belas, Braaina Sv. Duha, 9-10.; B. Pecarski, Jedna trogirska, 149. U oporuci iz 1448., sastavljenoj u Zadru, Bla~ Jurjev je ostavio jednu kuu bratimima Sv. Duha te novac za hospital i hodo asnike, kao i novac za izgradnju gradskih bedema; Igor Fiskovi, "Goti ka kultura Trogira", Mogunosti 10-11 (1980), 1036-1066, 1059. Igor Fiskovi,  Povijesno i umjetni ko zna enje Bla~a Jurjeva Trogiranina , Bla~ Jurjev Trogiranin, katalog izlo~be, Split: Muzej hrvatskih arheoloakih spomenika (1986), 18-28.  B. Pecarski, Jedna trogirska, 147-148. Trogirsku je minijaturu Cvito Fiskovi datirao 1428. godinom, budui da je tada ~upan bio bojadisar Marko Stjepanov, a koji je i zapisan u najstarijem popisu bratima iz 1429. godine; Cvito Fiskovi, Neobjavljeno djelo Bla~a Jurjeva u Stonu, Prilozi povijesti umjetnosti u Splitu 13 (1961), 114-132, 128-129.  P. Andreis, Povijest, 307.  Dva lika na minijaturi u crnom s crvenim kri~em su, prema Cviti Fiskoviu, oficijali ili  stariscine od Banke koje spominje matrikula; C. Fiskovi, Neobjavljeno djelo, 129; Kruno Prijatelj,  Umjetni ki profil slikara Bla~a Jurjeva , Bla~ Jurjev Trogiranin, Split: Muzej hrvatskih arheoloakih spomenika (1986), 9-18.  Benjamin Mcree,  Unity or Division? The Social meaning of Guild Ceremony in Urban Communities , u: Hanawalt, Barbara A., Reyerson Kathryn L (ur.) City and Spectacle in Medieval Europe, Minneapolis-London: University of Minnesota Press (1994), 189-208; Bram Kempers,  Icons, Altarpices, and Civic Ritual in Siena Cathedral, 1100-1530 , City and Spectacle in Medieval Europe, Minneapolis-London: University of Minnesota Press (1994), 89-137.  Black, Italian confraternities, 51.  A. Rehberg, Nuntii, 129  Grga Novak, Povijest Splita I, Split: Splitski knji~evni krug (1957), 393.  G. Novak, Povijest Splita I, 394; I. Benyovsky, Bratovatine, 141-142.  Perislav Peri,  Splitski kaatel i novi prilozi topografiji samostana sv. Klare u Splitu , Graa i prilozi za povijest Dalmacije (Zbornik radova posveenih sedamdesetogodianjici ~ivota Danice Bo~i-Bu~an i) 12 (1996), 171-207; 189-180.  G. Novak, Povijest Splita II, 846-847.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 1.  Splitski spomenici, Spisi splitskog bilje~nika Ivana pok. ove iz Ankone od 1341. do 1344. I, (ur.) Jakov Stipiai Zagreb: HAZU (2002), 221-222.  J. Stipiai, Splitski spomenici, 286.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 1.  Statut grada Splita, (ur.) Vladimir Rismondo, Split, Splitski knji~evni krug (1987), L. I, c. XXXI.  G. Novak, Povijest Splita II, 846.  G. Novak, Povijest Splita II, 846.  Daniel Farlati, Illyricum sacrum IV, Venetiis: Apud Sebastianum Coleti (1769), 15. U talijanskim gradovima ~upe su na polju dobrotvornog rada bile zasjenjene aktivnoau bratovatina. U 16. stoljeu institucija ~upe je bila u vraena, ali bratovatine ne gube na utjecaju; Brian Pullan,  Support and redeem: charity and poor relief in Italian cities from the fourteenth to the seventeenth century , Continuity and Change 5 (1990), 177-207, 184.  G. Novak, Povijest Splita II, 846.  Tomislav Marasovi, Prva stoljea grada Splita, Split: Mala splitska biblioteka (1998), 37; G. Novak , Povijest Splita II, 850.  T. Marasovi, Prva stoljea, 37.  NAS, ABSD, Knj. 10, 98'; Deaa Diana.  Liturgijski predmeti splitskih crkava u 'Bogatstvu i uboatvu Jerolima Kavanjanina' , Graa i prilozi za povijest Dalmacije 12 (1996), 361-368.  DAS, Visitatio prima generalis Stephano Cosmi archiepiscopo spalatensis (1682-1683), fol. 15-15', 28. (Visitavit ecclesiam sti Spiritus cuius cultui assistit tertia ex societatibus civitatis, modo constans ex 50 fratribus quae processionibus cum cappis albis laneis solet interesse. Ecclesia habet 3 altaria, quorum cura ad confratres incubit. Est item capella divo Hieronymo dicata, haeredum ut dicitur, familiae bucardellae, quasi detecta et penitus nuda: super quod donatio sua illma. se reservavit. Interimiussit statim eam a sor di B. expurgari, vidit digitum quem ferunt esse sti Jacobi fratris domini, argento inclusum (de quo tamen nullum est documentum) illumque jussit reponi decenter in antiquo sacello exciso in petra duabus clavibus muniendo. Sacra ecclesiae supellex est satis sufficiens. Redditus ducatorum 50 circiter, praeter 3 quaedam parva terrena, licet olim pluribus dotata fuisse dicatur. Opera missarum nulla. Sed confratrum pecunia missae dieb. omnib. festivis celebrantur. Et alia quaedam onera ut in visitate Bondumeri a a. 1652. ).  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 2.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 1.  Takoer: 1398 li 18 Maggio Punto di testamento di Giacomo Nocio lascia L. 60 alla chiesa di Santo Spirito; NAS, ABSD, knj. 10, fol 1.  Daniele Farlati, Illyricum sacrum III, Venetiis: Apud Sebastianum Coleti (1765), 344.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 2.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 2v.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 3, 4v (1502 li ... Punto del Testamento di Niccol Babanich lascia per la chiesa Ducatti no. 25 da lire 6 l'uno e f sentenziato li 22 febrario 1535; 1536 li 3 ottobre sentenza di lire 4 lasciate per legato per la chiesa1539 li 2 Gennaro Sentenza contro Nicol Lucich di lire 25 per la chiesa; 1590 li 16 Gennaro Sentenza di Lire 25 per la chiesa).  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 4v (1549 li 10 novembre Punto del testamento di Francesco Umerich lascia alla fabrica della chiesa Lire 4; 1577 li 17 lugno punto del testamento di Zuanne Bessich Citadino di Spalato di Lire 200 per la fabrica della Chiesa).  Unutar kapele sv. Jerolima spominju se tri: jedna grobnica majstora Petra Kako evia zlatara za njega i potomke; te grobnica ser Jeronima Franciscusa te jedna zajedni ka za bratime sv. Duha. Pet praznih grobnica te je godine (sepultra vachua) pripadalo bratovatini sv. Duha. Spominje se i oltar sv. Stjepana; NAS, ABSD, knj. 8, fol. 21'-23.  G. Novak, Povijest Splita III, 1532-1533; D. Karbi,  Marginalne grupe , 43-76; Bazala,  Prolegomenon .  Oporuku Nicole de Albertija donosi Cvito Fiskovi u lanku  Splitski lazareti i leprozoriji , Acta historica medicinae pharmaciae et veterinae 3 (1963) 1-2, 5-26.  NAS, ABSD, fol. 147, 1504 (...Scuola debbano propentar li fondanti, come possedono l'Ospitale destinato a Poveri di questa citta, attaccato alla Chiesa; Oggi in altro sito e stato traspostata il loco Ospitale, ne s'atrova in dicta casa, e pochi...parti...).  Ivo Frangea (ur.), Zlatna knjiga grada Splita, Split: Knji~evni krug (1996), 481.  I. Benyovsky, Bratovatine, 157.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 58-60.  T. Rukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, 174.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 120'.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 153 (...nela congregation de XIII et dela mazor parte deli fradeli ...).  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 144'.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 145'.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 144'.  NAS, ABSD, knj. 2, fol. 5.  To je, primjerice, 1506. godine naru ila za svoga pokojnog mu~a, Radoslava, udovica Jakova Ivana Zako evia marangona, koji je bio lan bratovatine. DAS, TC, fol. 116; NAS, ABSD, knj. 10, fol. 4.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 98'.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 89'.  Pored sv. Duha i Andrije slavili su se i drugi blagdani: tako je godine 1432. odreeno da 1. svibnja, na dan sv. Filipa i Jakova, sveenici i kapelan crkve sv. Duha odr~e veliku misu, uz procesiju. NAS, ABSD, knj. 2, fol. 5.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 90.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 67'-68, 71'.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 2': 1487 li 30 ottobre affitanza di casa in Ragusi da Giacomo quondam Paolo detto Corli d Ragusi Radosadocovich caligher...  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 1': 1410 li 8 giugno Instrumento d'affitanza de beni della scolla Niccol Ruscovich lire 210 all'anno; 1478. li 15 luglio Instromento di Procura della scolla per scoder li crediti della medesima Giacomo Zilandini; f. 1, 1393. li 8 Giugno. Instrumento d'affitanza de beni della scolla Doimo Miletini per lire 171...  NAS, ABSD, knj. 10, passim.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 81'.  Primjerice: NAS, ABSD, knj. 10, fol. 1: 1404 li 10 ottobre sentenza di Ducati sei d'oro dovi alla scola di san Spirito...  Pizocare su o ito imale kuu u blizini sv. Duha, iako im je samostan bio na drugom mjestu, ali i poslije su klarise iznajmljivale dvoranu; NAS, ABSD, knj. 10, fol. 1.  DAS, TC, fol. 28.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 2': 1420 li 3 febrario Instrumento di confessione di Martin Crincelich di lire 185 che deve dare alla scolla di san Spirito...  DAS, TC, fol. 113.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 2  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 2'.  NAS, ABSD, knj.10, fol. 3: 1482, li ... Punto del testamento di dum Girolamo canonico Bosicovich di Spalato lascia le case due ove presentemente abbita alla scolla...  U Splitu je izradio oltar sv. Katarine u dominikanskoj crkvi, reljef u crkvi sv. Jere na Marjanu, a takoer je radio na gradskim bedemima i katedrali; G. Novak, Povijest Splita III, 1553-1555; Kruno Prijatelj,  Andrija Aleai u Splitu , u (ur.) Cvito Fiskovi, Kruno Prijatelj, Albanski umjetnik Andrija Aleai u Splitu i Rabu, Split : Izdanje Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu (1948). Fiskovi,  Aleai, Firentinac i Duknovi u Trogiru Bulletin JAZU 7 (1959), 20-45.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 1.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 43-44; Lovre Kati.  Prilog poznavanju crkvenog namjeataja u Dalmaciji , Vjesnik Arheoloakog druatva Hrvatske 56-59/II (1954-1957).  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 5'  NAS, ABSD, knj. 2, fol. 12.  Grga Novak, "Gradski bedemi, javne zgrade i ulice u sredovjekovnom Splitu", Starohrvatska prosvjeta III/1 (1949), 103-114, 105.  Vidi popis bratima iz 1525. u Dodatku; NAS, ABSD, knj. 10, fol. 58'-61.  To je prostor kod zapadnih vrata Dioklecijanove pala e (nekadaanja porta ferreae); G. Novak, Povijest Splita, 856; D. Farlati, III; 388 Dokument iz 28. XII 1675. spominje prostor Franche porte koji se nalazio sotto la Madona del campanil.  Bratovatina je imala kod crkve sv. Marije od Kampanela kuu koju je u zakup uzela ~ena bratima i jedno vrijeme prokuratora `imuna Urmania za 5 lira godianje. Ista se spominje i 1553. godine. U ovom predjelu bila je i estica s kuom u posjedu bratovatine za iji je najam Magdalena, ker pok. Luke de Balistisa, plaala je 1525. godine 5 lira godianje. Najam je naslijedila Simoneta de Batistis koja 1553. imala istu esticu u zakupu za istu sumu. U predjelu ale Franche porte spominje se 1525. parcela s kuom (uno logo coe casa) koja je grani ila s Gaaparom iz Klisa zvanim Chiehla, iznajmljena za 5 lira godianje.  U ovim dokumentima stari dio Splita unutar pala e esto se naziva stara zemlja, terra vetus. Marasovi, Prva, 29; NAS, ABSD, knj. 10, fol. 3.  Uz kuu Pedanovia, joa je 1553. godine estica na predjelu Sdorija bila je u zakupu za 12 lira i 10 soldi; u istom predjelu bila je estica koju je jednu polovicu u zakup uzeo Petar Bottussich a pola potomci Staaa za 2 lire i 10 soldi. Takoer je esticu na Sdoriji imala obitelj Goimilouicha za 2 lire i 5 soldi godianje. U istom predjelu obitelj Pedanouicich godianje je za kuu plaala 15 lira.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 5-19, 73'-74, 83', 91', 96-98.  Radi se o procjeni a ne to nom iznosu jer se za jednu kuu ale Grote ne vidi to an iznos, pa smo pretpostavile da se iznajmljivala za oko 10 lira.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 3: 1529 7 ottobre Instrumento di Colonia di un terren a Smardechiaz, confina con le Monache di san Maria di Taurello...  NAS, ABSD, knj. 10, passim.  NAS, ABSD, knj. 10, fol. 3.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 13-14.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 48.  NAS, ABSD, knj. 2, fol. 48. Iz godine 1766., sa uvan je katastik s popisima i crte~ima bratovatinskih zemalja koje su se nalazile na lokacijama splitskog distrikta (Margian, Kman, Giame, Pigliat, Glavicine, Crisiz, Sgnian, Mvrtoviac, Zizichia Glaviza, Smvrdechiaz, Pugianca, In Primorie, Soto vela Viscoca; Catastico de terreni della veneranda confraternita di San Spirito formato da me sotoscrito ad instanza deli capi della medema e cio con la presenza di Paolo Liguticj quondam Tadia e Piero Sinovcich procuratori. objavio u Splitu Alessandro Barbieri u 18. stoljeu; NAS, ABSD, knj. 15.  I u Trogiru imamo primjere najma nekretnina u vlasniatvu bratovatine. Primjerice, kova  Milgost Gojai, gastald Sv. Duha, iznajmio je na godinu dana Mihovilu Ivanovom kuu, koja se nalazila blizu posjeda `imuna Sobote. DAZd, knj. 67, sv. 2, fol. 148 .  A. Valier, Visitatio Spalatensis, f. 67-67': Si accettano in esso poveri huomini e donne, ciechi, stroppiati, vecchi, infermi, et che non si possono aguitare de loro fatiche, et anco s accettano forastieri bisognosi...  A. Valier, Visitatio Spalatensis: f. 67-67': L Hospitale e governato da duoi zupani, che sono I capi dei procuratori et duoi gastaldi, chi sono eletti tutti dalla schola di S. Spirito o nobili o no, ma sono tutti della schola cioe de fratelli et non ponno esser altri fuori della schola et si mutano ogni anno.  NAS, ABSD, knj. 2, fol. 34.  NAS, ABSD, knj.2, fol. 36.  NAS, ABSD, knj. 8, fol. 146.  Donacije su mogle biti u novcu, nekretninama, ali i pokretninama pa tako primjerice ~ena pok. Boncija Marola ostavlja una schiavina ad ogni letto d'ospitale; NAS, ABSD, knj. 10, fol. 3'.  A. Valier, Visitatio Spalatensis, fol. 4': Il medico di questa citt condotto dal publico un hebreo, salvo il vero, Calabrese. Io ho fatto molte volte instanza con ma magifica communit che ritrovino un medico christiano, ma pare, che esi si contentino di questo, il quale tuttavia avertito da me non continua la terza volta a visitare gli infermi, seno sono confessati.  Bazala spominje da je 1577. godine po ela, a 1592. godine zavraila 'gradnja bolnice u Splitu' ali da se ta poslije uope ne spominje. Pretpostavljama da se nije radilo o gradnji novog hospitala nego o popravku Santo Spirita. Vladimir Bazala  Prolegomenon historiji zdravstvene kulture naroda Jugoslavije , Acta historiae medicinae stomatologiae pharmaciae medicinae veterinae (dalje: AHMSPMV)1 (1961),17-45.  NAS, ABSD, knj. 12, fol. 23.  Ljubomir Kraljevi i sur.,  Tristodeset godina od osnivanja Vojne bolnice u Splitu za potrebe Splita, Trogira, Klisa i Omiaa , AHMSPMV 28 (1988) 53-62.  G. Novak, Povijest Splita III, 1532.  DAS, Visitatio Cosmi, fol. 28; Occasione huius visitationis intellexit donato sua illma. praedictum societatem gessisse olim curam domus hospitalis proximae pauperum civitatis usui destinatae, in qua modo milites infirmi detinentur. Bello autem praeterito jussu publice nonnullas eiusdem hospitalis domus fuisse dirutas ad monit. es construendas: plures redditus amisisse temporum et turcarum injuria. Quo cognito S.D. Illma. consideravit optimum factu, si serenissimi principis charitas locum redderet pauperib. Et redditus deperdites aliquo modo compensaret. Iussit quamprimum quaeri documenta de hac re, si quae exstant, sibi q. afferri, ut opportune iis ad pauperum subsidium, nunc, si unquam alias, necessarium, uti queat.  G. Novak, Povijest Splita III, 1532.  DAS, Visitatio Generali Archiaepiscopi Stephani Cupilli II (1714), fol. 18-19. Visitato Hospitali invenit in illo sex mulieres pauperes comorantes cum duabus puellis. In ingressu quo fecit dixit Psalmum Benedixisti q cum oratione Visita quaesumus Domine q et aspersit domum aqua benedicta ibi pariter decrevit: Ut mulieres et puellae ibi comorantes sero antequam ad dormiendum accedant et mane postquam e lecto surexerint Deum unanimiter devote et clara voce orent. Puellae ne otientur sed in eis quae spectant ad mulieres operibus exerceantur.  DAS, Prijepis Rukopisa iz Salonitana et Spalatensia Varia IV Dr~avnog arkiva u Zagrebu o crkvicama u Splitu i okolici circa 1720 (Prepisao u Splitu dne 7. kolovoza 1943. dr. Urban Krisomalj). S. Spirito: Fu un antico e ricco ospedale: ora tenuissimo benefizio semplice. Suol servire agl infermi soldati in tempo di guerra. Da questa chiesa nome uno de quattro rioni, ne quali anticamente distingueasi la citt, detto di s. Spirito, e gli altri di s. Lorenzo, s. Chiara... Ivi una confraternita, che mantiene la chiesa.  G. Novak, Povijest Splita III, 1533.  Grga Novak,  Dalmacija god. 1775/6 gledana o ima jednog suvremenika , Starine JAZU 49 (1959), 9.  V. Bazala,  Prolegomenon , passim.  Lj. Kraljevi,  Tristo deset godina , 53-62.  K. Stoai,  Crkvica , 405-406.  A. Belas,  Braaina sv. Duha , 9.  Milan Ivaniaevi,  Pravila bratovatine svetoga Staaa u Splitu , Graa i prilozi za povijest Dalmacije (Zbornik radova posveenih sedamdesetgodianjici ~ivota Danice Bo~i-Bu~an i) 12 (1996), 281-293, 286, 287.  Takoer, bratovatina sv. Dujma ih je imala 100, sv. Roka 70, Gospe Dobria 25, sv. Karla 28, Gospe Seoca 70; G. Novak, Povijest Splita III, 1512.  G. Novak, Povijest Splita III, 1547-8.  Ostale bratovatine koje su u lanstvo imale i plemie su bile bratovatine sv. Sakramenta i Josipa, te sv. Dujma, sveeni ka bratovatina. Jedina bratovatina koja je imala specifi nu vjersko-dobrotvornu ulogu u zajednici a za koju nam nije poznato je li u lanstvu imala i plemie je bratovatina Dobre Smrti koja se brinula o pokopu siromaha. Vidi: G. Novak, Povijest Splita III, 1511.  P. Andreis, Povijest, 333.  Nicholas Terpstra, Lay confraternities and civic religion in Renaissance Bologna, Cambridge: Cambridge University Press (1995), 84-85.  G. Novak, Povijest Splita II, 375.  I. Benyovsky,  Bratovatine , 149, 153; S. Petric,  Bratovatine, 97-136.  Dragan Roller, Dubrova ki zanati u XV. i XVI. stoljeu, Zagreb: JAZU, (1951), 2; M. Ivaniaevi,  Pravila bratovatine , 281-293.  Nikaa Petri,  Sukob plemia i pu ana kroz izgradnju grada Hvara Radovi zavoda za hrvatsku povijest (Matija Ivania i njegovo doba). 10 (1977), 447-453.; Tomislav Raukar,  Druatveni razvoj u Hrvatskoj u 15. stoljeu , Historijski zbornik 38 (1985), 75-94; Tomislav Raukar, T.,  Komunalna druatva u Dalmaciji u 15. st. i prvoj polovini 16. stoljea , Historijski zbornik 35 (1982), 43-118.  I. Benyovsky,  Bratovatine , 147.  Nada Klai, Povijest grada Trogira. Javni ~ivot grada i njegovih ljudi, Trogir: Muzej grada Trogira (1985), 305.  Zdenka Janekovi-Roemer, Okvir slobode: dubrova ka vlastela izmeu srednjevjekovlja i humanizma, Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (1999), 96.  T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, 224-225.  ZKZ, Rukopisi, MS 305, fol. 8 .  S. Petric,  Bratovatine , 103.  G. Novak, Povijest Splita II, 966-970.  T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, 174.  Spliani 1455. plaaju egregio artium et medicine doctori Marino de Napoli, medico phisico 165 dukata, a njegovom nasljedniku exemio aertium medicine doctori ... Johani Danieli de Padua 180 dukata; Marko `unji, Marko, Dalmacija u XV stoljeu, Sarajevo: Svjetlost (1967), 275.  G. Novak, Povijest Splita II, 966-970. Treba rei da plaa lije nika nije bila zanemariva svota: Novak navodi da je potkraj 16. stoljea lije nik bio tek neato slabije plaen od kneza  zapravo, da je bio drugi po redu najbolje plaeni komunalni slu~benik u Splitu; G. Novak, Povijest Splita III, 1530-1.  G. Novak, Povijest Splita II, 374.  G. Novak, Povijest Splita III, 1533-4.  G. Novak, Povijest Splita III, 1510, 1533-4.  NAS, ABSD, knj. 14, Pravilnik bratovatine 1829.  Karbi-Ladi,  Oporuke , 1-15.  A. Belas, "Braaina sv. Duha", 9; P. Andreis, Povijest, 89-90.  Pregledamo li knjigu oporuka iz tog razdoblja, uo avamo da gotovo svaka oporuka sadr~i obavezno dva legata: na prvom mjestu svaki oporu itelj ostavlja in opere muri Civitatis Nove Tragurii 10 solida i isto toliko in opere hospitali sancti Spiritus de Tragurio; DAZd, fond Arhiv Trogira, kut. 46 (Jacobus de Viviano), passim.  Statut grada Trogira, (ur.) Vladimir Rismondo, Split: Splitski knji~evni krug (1988), R. II, c. 18.  M. Karbi  Z. Ladi,  Oporuke , 172-228; Primjerice, Stanislava ~ena pokojnog Stjepana Kokote iz Prigraa, koja je ostavila 3 zlatna dukata za ukraaavanje oltara u hospitalu (pro ornamento altaris). Arhiv HAZU u Zagrebu, fond Testamenta Tragurii , fol. 3- 3 , 5.  Trogirski hospital sv. Duha se nalazio u ulici koja je iala prema trgu Obrov i Sv. Roku; DAS, Fond Fanfogna Garanin: Trogirska opina I/IIa, Podaci o mjerenju i procjeni nekretnina pojedinih porodica u vezi polo~aja ulica, facs. 4/VII. Kua bratovatine sv. Duha uniatena je u po~aru 1898. godine, a zajedno s njom i sve isprave bratimskih sjednica, te inventar kue - namjeataj, sat (klepsidra) te bratimska zastava; Ivo Delalle, Trogir; vodi  po njegovoj historiji, umjetnosti i ~ivotu, Split: Hrvatska atamparija (1936), 34.  Tako primjerice Grga Novak o splitskim bratovatinama ka~e:  Ali plemstvo im nije bilo sklono. Naro ito su se plemii bunili protiv bratovatine Gospe od Zvonika koja je, ini se, bila zakloniate graanima (tu se govorilo o politi kim prilikama grada). Plemii su 1472. molili mleta ku vladu da zabrani tu bratovatinu koja se formirala u crkvi sv. Marije Zvonika jer bi mogla uzrokovati nevolje. Tamo se 'braa sastaju i odr~avaju sjednice, koje mogu biti uzrok mnogome zlu'. Mleta ka je vlada odgovorila neka ostane sve kako je bilo ; G. Novak, Povijest Splita III, 1514.  NADS, ABSD.  O bratovatinama u srednjovjekovnoj Europi vidi: Ch. Black, Italian Confraternities; John Henderson, Piety and Charity in Late Medieval Florence, Oxford, Clarendon Press (1994).  T. Raukar,  Srednjovjekovni grad, 46.       PAGE \*ARABIC 1 28:JLPT\^`t(*:<PRbdvxz|#jh()0J"CJUaJmHsH#jh()0JCJUaJmHsHh()CJaJh()CJaJmHsHK "$(,46:>@BJL^`hlnptv  $0246jh()0JCJUmHsHh()CJaJh()CJaJmHsHh()CJmHsHQJLPRXlnDF.0NPLNPdj,dzǡmeXIIh()6CJ]aJmHsHh()5CJaJmHsHh()mHsH#jh()0JCJUaJmHsH#jh()0J%CJUaJmHsHh()CJaJmHsHh()"h()56CJ\]aJmHsH&jh()0JCJU\aJmHsHh()CJ\aJmHsHh()6CJaJmHsHh()CJaJmHsH#jh()0J"CJUaJmHsH,~frv xFtx26txZ^Z^FJn&(*\^h()CJ]aJmHsHh()6CJaJmHsHh()5CJaJmHsHh()h()5CJ\aJmHsHh()6CJ]aJmHsHh()CJaJmHsHB4\x*Nrv (Lx<\$xa$\FtxD~,Lr Hh26Rp2JjLtx &Dn.Pl8Z^~8Z^z"FJd| @Zt$a$$xa$NP0      p, $ & F^`a$$a$F$ & F p0^`0a$$ & F p0^`0a$ $ 8h^ha$: X 02FHJL\^np*    H  Z       ѼѼѼѼѼѼѼѼѼѼѼѳijijѧh()6CJ]aJh()6CJaJmHsHh()CJaJmHsHh()6CJaJh()CJaJh()6CJaJmHsHh()CJaJmHsH"h()6B*CJaJmHphsHh()B*CJaJmHphsH4 *                 "$*<>Lp pdxB|FpzlT<Bnݼݼݼh()6CJ]aJh()6CJaJmHsHh()6CJaJh()CJaJh()CJaJmHsHh()6CJ]aJmHsHJ<fR~~,l r"L# %%'~()~*r+,,h-\.$ & F^`a$       f  !!"##$$$$ $ $$$ $"$2$4$F$H$$ %4%h%&0''P(:)n)2*T*+H++++,,,--4./`/b//|00h112 3333ֺh()CJ]aJmHsHh()6CJ]aJmHsHh()6CJaJmHsHh()6CJaJh()CJaJh()CJaJmHsHI\.&002346\768:9 :;<H>??>@ AACDEHFGHI$ & F^`a$$a$$ & F^`a$33333333344444444 4"4$4*484:4>4@4V4X4Z4\4n4p4485d5h55556(7788999 :::*:0:N:P:X:Z:^:`:d:f:l:n:|::::::::::h()5CJ\aJmHsHh()6CJ]aJmHsHh()6CJaJmHsHh()6CJaJh()CJaJmHsHh()CJaJF::::::::::; ; ;;;";$;4;6;L;N;`;;<<=>H>j>>:?b???d@@@AAAAABCCCtD"E~EE FGGHH8HHH IIRJJ(K*KdKKK:Lڸͦڸ͸͸#h()0J:56CJ]aJmHsHh()CJ]aJmHsHh()CJaJh()6CJaJmHsHh()CJaJmHsHh()6CJ]aJmHsHh()6CJ]aJAIJpLrLOTXD]N_^`a^d&eee:hjjpqsyz{v~n0$a$F$a$$ & F^`a$:LpLrLtLlMMHNNOO,OOOOP6PQ&Q R6R:RNR"SSTTUUV VXWWW@XzXXXXYZZZD]F]N_P__`^````aaaa.bbd^d`ddd&e(eBeveeee߼߭ h()]h()6B*phh()B*ph h()\ h()6]h()0J:56] h()6h()jh()0JU h()hh()CJ]aJmHsHDeeeeg,h:htXtuNvXvZv&wLwtwwwwyyyyzzT{{{{p||}}b}}}}}}}~v~x~~Lnpƀ02nʂބxzjzЉ҉Ċ΋Hxz۷h()6]mHsH h()\ h()6 h()0J'h()6mHsHh()mHsH h()5\ h()6]h()jh()0JUHxЉxvl*dX؝t4r&>JN$a$F$a$zFHҏ܏(4fvxܐʒPln*,FVdf<hxz VМXZ̝؝ڝtv؞ٺ h()\h()5\mHsHh()\mHsHh()6]mHsHh()mHsHjh()0JU h()6 h()6] h()5h()G46rtv(ܢ&(*P>@Vv̤Χ6JLv<NPnڪ ګJRTʳ̳ڴܴļļ뼱h()6]mHsHh()mHsHh()6mHsHh()0J 5\mHsH h()6 h()6\ h()\jh()0JUh() h()6]FRʳڴȵrnLRNVXF$a$$a$ܴ"ĵȵʵb4Լҽrt4$np >LNJRTNPVXһҶ h()6 h()\]h()6mHsH h()6]h()h()6CJ]mHsHjh()0JUh()6]mHsHh()mHsHHXZ.Df  \^ "^`bx<2Nprp"$^`(bdb|h()6]mHsH h()6]h()6mHsHh()mHsH h()6 h()\h()jh()0JUMX \ ^p"^b$ & F^`a$$a$F$a$\tln46vxTVRTl(Rl<>,z PRhh()6mHsH h()6]h()5mHsHh()5\mHsHh()6]mHsHh()mHsHjh()0JU h()6h()Hl4vTR<PR T  d$a$SF$a$ $ & Fda$RTjD   n    < T V X   fhNP 6Tpr>\tvT  Ľh()0J:56] h()56 h()5h()6mHsHh()6]mHsHh()mHsH h()6]h()jh()0JU h()6FfNpt F. "p$$ %j%F$ a$$a$F$a$,\f8:FH`.0Ff R!!! " """@"6$V$p$r$$$$$$$ %%$%B%j%l%%%%%&&&&r&&&&' h()0J'h()6]mHsHh()mHsH h()CJ h()6]jh()0JUh() h()6Nj%%&&")),&044"6t6v6z6|666666666666666LLh]hF$a$'(B((((")$)&)N)))T+~+++,,,-"--d//&0(0j44444465d555"6$6t6v6x6|6~6666666666666666ȷ h()hh50J(mHnHu h()0J(jh()0J(Ujh()Ujh5Uh5 h()6jh()0JUh() h()6]96666,1h. A!"#$% 3 01h. A!"#$% P / 01h. A!"#$% DyK yK Vhttp://www.newadvent.org/cathen/07415a.htmDyK yK Vhttp://www.newadvent.org/cathen/07415a.htm^c 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH<`< Normal*$_HmH sH tH^@^  Heading 1-$ & Fdh@&]^`5ll  Heading 23$$ & Fdh@&]^`a$ mHsH6n@n  Heading 33$$ & Fdh@&]^`a$mHsH65h@h  Heading 4-$ & Fdh@&]^`mHsH5\rr  Heading 5=$$ & Frdh5$7$9D@&]r^`a$5aJxx  Heading 62 & Fx*$7$@&]^`6CJOJQJ]^JaJnn  Heading 73$$ & Fdh@&]^`a$mHsH5\ZZ  Heading 8'$ & F@&]^`5\` `  Heading 9' $ & F@&]^` mHsH5DA`D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k (No List P/P WW-Absatz-StandardschriftartJ/J WW-Default Paragraph FontR/R WW-Absatz-Standardschriftart1Lo!L WW-Default Paragraph Font1N/1N WW-Default Paragraph Font11P/AP WW-Default Paragraph Font111R/QR WW-Default Paragraph Font1111T/aT WW-Absatz-Standardschriftart11V/qV WW-Absatz-Standardschriftart111X/X WW-Absatz-Standardschriftart1111Z/Z !WW-Absatz-Standardschriftart111114/4 WW8Num1z0 56CJToT WW-Default Paragraph Font11111BoB Footnote CharactersH*H/H WW-Footnote CharactersH*JoJ WW-Footnote Characters1H*LoL WW-Footnote Characters11H*NoN WW-Footnote Characters111H*P/P WW-Footnote Characters1111H*Ro!R WW-Footnote Characters11111H*To1T WW-Footnote Characters111111H*V/AV WW-Footnote Characters1111111H*XoQX WW-Footnote Characters11111111H*Z/aZ WW-Footnote Characters111111111H*\Oq\ WW-Footnote Characters1111111111H*.)@. Page Number6U@6 Hyperlink B*ph>*@/@ Endnote CharactersH*F/F WW-Endnote CharactersH*H/H WW-Endnote Characters1H*J/J WW-Endnote Characters11H*L/L WW-Endnote Characters111H*N/N WW-Endnote Characters1111H*P/P WW-Endnote Characters11111H*R/R WW-Endnote Characters111111H*T/!T WW-Endnote Characters1111111H*V/1V WW-Endnote Characters11111111H*X/AX WW-Endnote Characters111111111H*V/QV WW-Endnote Characters1111111111./a. Normal1mH sH T/qT WW-Default Paragraph Font2mH sH DrD footnote referenceEHCJFVRF FollowedHyperlink B* ph>**W@"* Strong5\:/: Numbering Symbols@/@ WW-Numbering SymbolsB/B WW-Numbering Symbols1D/D WW-Numbering Symbols11@& @ Footnote ReferenceH*>* > Endnote ReferenceH*@B@@ Body TextA$a$ aJmH sH (/"( ListB^JH"2H Caption Cxx $6CJ]^JaJ.B. IndexD $^JNN Heading Ex$CJOJPJQJ^JaJX@bX  Footnote TextF1$7$5$9D@CJaJmHsHr Body Text.uvlaka 34G$dx1$7$]^`a$CJaJmHsHrr WW-Block Text.H$rx1$7$]r^`a$CJaJmHsHrr RAD1I$dx7$]^`a$ @CJOJQJ^JaJmHsH0>@0 TitleJ$a$5@JQ@ SubtitleK$a$6CJ]aJ4 @4 Footer L 9r dC@d Body Text Indent&M$dh]^`a$\ll WW-Body Text Indent 2(N dh]^`PP WW-Body Text 2O$dha$ mHsH688 Frame contentsPFF footnote textQCJaJmH sH vO"v Body Text.uvlaka 22.R$dhdx]^`a$mHsHDO2D WW-Body Text 21S$a$CJ.AB. Style1T$a$:: TOC 1 Ux 65]\TT TOC 2"Vx]^`5CJ\aJFF TOC 3W]^`CJaJFF TOC 4X]^`CJaJFF TOC 5Y]^`CJaJFF TOC 6Z]^`CJaJFF TOC 7[]^`CJaJFF TOC 8\]^`CJaJFF TOC 9]]^`CJaJ WW-HTML Preformatted:^ 2( Px 4 #\'*.25@9*$CJOJPJQJ^JaJHH Balloon Text_CJOJQJ^JaJTT WW-Body Text 212`$dha$ CJmHsHHH WW-Body Text 3 axCJaJ|"| WW-Body Text First Indent(b$x]^`a$mH sH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] u ! "" $&-'8((K)..//I00^1122 33455!7g89{<<g=?$@@BBDDDCF=GHIvJJmLLdMM1NN'OO?PQ=RSTY^J`Yab#eghiFjjkmqrss)tdtu5vw?wPwxxy{q{b}~~tU`!{:vW'ޚ `Di߷f-L#_=k)hm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~*in Z N_H !"#\%y%&s((()I)8*a**+<+Z+++ ,--n..K/p33344444B6>7899:: ;A;m;;;<0<Q<n<4=S=r=U>s>>4?@@@LAA BBBBBC,EEE:FXFvFFBG4HJ3KLLM%NCNaNNNPQR T'TETeT"UV4XTXXY[\<^J`q```)aJanaBbbbdd'eLeefgg:hhi=i^iiijk$lMl|lllmXnnoqt%ttuuM.c x-Lj4J (T, 3::Leszܴ'6 XY*X\\.IXj%666nuXX!@  @ (    <3"?   <3"?   <3"? 0(  H c $ } t !t!n#t OLE_LINK4~~$U%.d.7.R.n..... ..7.R.n..... .G.7.R.n..... .J.7.R.n..... ..7.R.n..... .WW8Num1WW8Num2WW8Num3WW8Num4WW8Num5WW8Num65u()@\X $%,&,',(,/,0,1,4,8,<,=,>,@0A0F0G0L0N0O0R0S0T0`0a0g0i0j0m0t0v0w0x0{0}000000wwwwwwwwwwwwwwwwwwFpp p p0@pp8pt@p<p>p@pBpJp@pNpPpRp`pbpdpjprpzp|p~p@pppppppppppppppppppppppp ppp8@pp"p6p:p@p@pFpHpNpPpTpXpfpppzppppUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial?= *Cx Courier New5. *[`)TahomaO.  k9Lucida Sans UnicodeA BCambria Math"hFF)a:M!4a2HP?()2!xx?Novak smatra da Split nije imao niti jedan hospital ato se vidiirenaIrena Benyovsky Latin(       Oh+'0 $ D P \ ht|@Novak smatra da Split nije imao niti jedan hospital to se vidiirenaNormalIrena Benyovsky Latin2Microsoft Office Word@F#@J@,v8@,v8)aGhRt8   &" WMFC %El`gRt EMFE&\KhC   `g% % Rp@Times New Roman  QdV | QdV q_  ,9r_XG*Ax Times ew RomanEe@ -_| | z_ ,9dv% % %   TTNr?@E@N,L`gP %!`g" !uA TTu@@E@u-LuAP1*TT@@E@-LuAP %!uA" " !w@ % % %  TTw?@E@w-Lw@P %!w@" " !dR % % %  TTdA@E@d.LdRP %!dR" " Rp@Times New Roman  QdV | QdV q_  L;r_XG*Ax Times ew RomanEe@ -_| | z_ L;dv% % % Rp@Times New Roman QdV | QdV q_  L;r_XG*Ax Times ew omanEe@ -_| | z_ L;dvdv% Rp@Times New Romanr_X[v^**Ax + vh*Bh*Pj/*/(*$ h 4vi?"[vUYvXv!++*/*/ov+*  v$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ax + vh*B[v^**o"vh*Pno Xvo  > Wv*XvRp  >o`vXv!  >h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho"vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho"vh*Pn@o [v^**o"vh*Pno Xvo  ? Wv*XvRp  ?o`vXv!  ?h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho"vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho"vh*Pn@o [v^**o"vh*Pno Xvo  @ Wv*XvRp  @o`vXv!  @h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho"vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ho"vh*Pn@o [v^**o"vh*Pno Xvo  A Wv*XvRp  Ao`vXv!  Ah vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho"vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ho"vh*Pn@o [v^**o"vh*Pno Xvo  B Wv*XvRp  Bo`vXv!  Bh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho"vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ho"vh*Pn@o [v^**o"vh*Pno Xvo  C Wv*XvRp  Co`vXv!  Ch vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho"vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ho"vh*Pn@o [v^**o"vh*Pno Xvo  D Wv*XvRp  Do`vXv!  Dh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho"vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Ro&" WMFC Eman*Ho"vh*Pn@o [v^**o"vh*Pno Xvo  E Wv*XvRp  Eo`vXv!  Eh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho"vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho"vh*Pn@o [v^**o"vh*Pno Xvo  F Wv*XvRp  Fo`vXv!  Fh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"vh*Pno [v^**Ho " vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho " vh*Pn@o [v^**o "!vh*Pno Xvo  G Wv*XvRp  Go`vXv!  Gh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o "!vh*Pno [v^**Ho ""vh*Pn@o XvHo#  Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho ""vh*Pn@o [v^**o "#vh*Pno Xvo  H Wv*XvRp  Ho`vXv!  Hh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o "#vh*Pno [v^**Ho "$vh*Pn@o XvHo# Wv*XvRp# Ho`vXv! # h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho "$vh*Pn@o [v^**o"%vh*Pno Xvo  I Wv*XvRp  Io`vXv!  Ih vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"%vh*Pno [v^**Ho"&vh*Pn@o XvHo# ! Wv*XvRp# !Ho`vXv! # !h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho"&vh*Pn@o [v^**o"'vh*Pno Xvo  J Wv*XvRp  Jo`vXv!  Jh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o"'vh*Pno [v^**Ho"(vh*Pn@o XvHo# " Wv*XvRp# "Ho`vXv! # "h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho"(vh*Pn@o [v^**o")vh*Pno Xvo  K Wv*XvRp  Ko`vXv!  Kh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o")vh*Pno [v^**Ho"*vh*Pn@o XvHo# # Wv*XvRp# #Ho`vXv! # #h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho"*vh*Pn@o [v^**o"+vh*Pno Xvo  L Wv*XvRp  Lo`vXv!  Lh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"+vh*Pno [v^**Ho",vh*Pn@o XvHo# $ Wv*XvRp# $Ho`vXv! # $h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho",vh*Pn@o [v^**o"-vh*Pno Xvo  M Wv*XvRp  Mo`vXv!  Mh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o"-vh*Pno [v^**Ho".vh*Pn@o XvHo# % Wv*XvRp# %Ho`vXv! # %h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho".vh*Pn@o [v^**o"/vh*Pno Xvo  N Wv*XvRp  No`vXv!  Nh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"/vh*Pno [v^**Ho"0vh*Pn@o XvHo# & Wv*XvRp# &Ho`vXv! # &h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ho"0vh*Pn@o [v^**o"1vh*Pno Xvo  O Wv*XvRp  Oo`vXv!  Oh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp&" WMFC E@Times New Roman*o"1vh*Pno [v^**Ho"2vh*Pn@o XvHo# ' Wv*XvRp# 'Ho`vXv! # 'h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ho"2vh*Pn@o [v^**o"3vh*Pno Xvo  P Wv*XvRp  Po`vXv!  Ph vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o"3vh*Pno [v^**Ho"4vh*Pn@o XvHo# ( Wv*XvRp# (Ho`vXv! # (h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho"4vh*Pn@o [v^**o"5vh*Pno Xvo  Q Wv*XvRp  Qo`vXv!  Qh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o"5vh*Pno [v^**Ho"6vh*Pn@o XvHo# ) Wv*XvRp# )Ho`vXv! # )h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho"6vh*Pn@o [v^**o "7vh*Pno Xvo  R Wv*XvRp  Ro`vXv!  Rh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o "7vh*Pno [v^**Ho!"8vh*Pn@o XvHo# * Wv*XvRp# *Ho`vXv! # *h vXv)vHozK!zv$vdv% ( % (   TNJ@E@NHL`gBratovatina i hospital sv. Duha u Splitu u srednjem i ranom novom vijekuC,2!22'!8282'8!2&2H882878!88',,88!-R,283R8223R2!,88TTJ@E@L`gP 6Rp @Times New Roman QdV | QdV q_  L;r_XG*Ax Times ew omanEe@ -_| | z_ L;dvdv% Rp@Times New Romanr_X[v^**Ax $ vh*B$h*Pj/*/(* h 4vi?"[vUYvXv!+*/*/ov+*$  v$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ax $ vh*B$[v^**Ho%";vh*Pn@o XvHo# , Wv*Xv*p# ,Ho`vXv! # ,h vXv)vHozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*Ho%";vh*Pn@o [v^**o&"<vh*Pno Xvo  T Wv*Xv*p  To`vXv!  Th vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o&"<vh*Pno [v^**Ho'"=vh*Pn@o XvHo# - Wv*Xv*p# -Ho`vXv! # -h vXv)vHozK!zv$vdv% ( % (  T *@E@L`glIrena Benyovsky ',,82C,8222'82TT  *@E@ L`gP 2TT  *@E@ L`gP T  *@E@ L`glTatjana BuklijaaC2!!282C87!2&TT  *@E@ L`gP 6Rp@Times New Roman  QdV | QdV q_  l=r_XG*Ax Times ew RomanFe@ -_| | z_ l=dv% % %  TTN(z@E@NL`gP - TTNz@E@NL`gP -Rp@Times New Roman  QdV | QdV q_  4r_XG*Ax Times ew Roman$Ee@ -_| | z_ 4dv% % %  TFv@E@NaL`gxAdresa za dopisivanje:C2','2'2222',28,!TTv@E@aL`gP 2% % %  TNt@E@NL`glIrena Benyovsky ",2,B,4022'41TTt"@E@L`gP - TNT@E@N=L`gHrvatski institut za povijestH!2,'22'2-,222,'TTT@E@=L`gP -Rp@Times New Roman QdV | QdV q_  l=r_XG*Ax Times ew o&" WMFC EmanFe@ -_| | z_ l=dvdv% Rp@Times New Romanr_X[v^**Ax * vh*B*h*Pj/*/(*$ h 4vi?"[vUYvXv!+*/*/ov+**  v$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ax * vh*B*[v^**o+ b@vh*Pno Xvo# / Wv*XvRp# /o`vXv! # /h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o+ b@vh*Pno [v^**p, bAvh*Pnp Xvp  V Wv*XvRp  Vp`vXv!  Vh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*p, bAvh*Pnp [v^**o- bBvh*Pno Xvo# 0 Wv*XvRp# 0o`vXv! # 0h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o- bBvh*Pno [v^**p. bCvh*Pnp Xvp  W Wv*XvRp  Wp`vXv!  Wh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*p. bCvh*Pnp [v^**o/ bDvh*Pno Xvo# 1 Wv*XvRp# 1o`vXv! # 1h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o/ bDvh*Pno [v^**p0 bEvh*Pnp Xvp  X Wv*XvRp  Xp`vXv!  Xh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*p0 bEvh*Pnp [v^**o1 bFvh*Pno Xvo# 2 Wv*XvRp# 2o`vXv! # 2h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o1 bFvh*Pno [v^**p2 bGvh*Pnp Xvp  Y Wv*XvRp  Yp`vXv!  Yh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*p2 bGvh*Pnp [v^**o3 bHvh*Pno Xvo# 3 Wv*XvRp# 3o`vXv! # 3h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o3 bHvh*Pno [v^**p4 bIvh*Pnp Xvp  Z Wv*XvRp  Zp`vXv!  Zh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*p4 bIvh*Pnp [v^**o5 bJvh*Pno Xvo# 4 Wv*XvRp# 4o`vXv! # 4h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o5 bJvh*Pno [v^**p6 bKvh*Pnp Xvp  [ Wv*XvRp  [p`vXv!  [h vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*p6 bKvh*Pnp [v^**o7 bLvh*Pno Xvo# 5 Wv*XvRp# 5o`vXv! # 5h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o7 bLvh*Pno [v^**p8 bMvh*Pnp Xvp  \ Wv*XvRp  \p`vXv!  \h vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*p8 bMvh*Pnp [v^**o9 bNvh*Pno Xvo# 6 Wv*XvRp# 6o`vXv! # 6h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o9 bNvh*Pno [v^**p: bOvh*Pnp Xvp  ] Wv*XvRp  ]p`vXv!  ]h vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*p: bOvh*Pnp [v^**o; bPvh*Pno Xvo# 7 Wv*XvRp# 7o`vXv! # 7h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o; bPvh*Pno [v^**p< bQvh*Pnp Xvp  ^ Wv*XvRp  ^p`vXv!  ^h vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*p< bQvh*Pnp [v^**o= bRvh*Pno Xvo# 8 Wv*XvRp# 8o`vXv! # 8h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o= bRvh*Pno [v^**p> bSvh*Pnp Xvp  _ Wv*Xv&" WMFC ERp  _p`vXv!  _h vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*p> bSvh*Pnp [v^**o? bTvh*Pno Xvo# 9 Wv*XvRp# 9o`vXv! # 9h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o? bTvh*Pno [v^**p@ bUvh*Pnp Xvp  ` Wv*XvRp  `p`vXv!  `h vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*p@ bUvh*Pnp [v^**oA bVvh*Pno Xvo# : Wv*XvRp# :o`vXv! # :h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*oA bVvh*Pno [v^**pB bWvh*Pnp Xvp  a Wv*XvRp  ap`vXv!  ah vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*pB bWvh*Pnp [v^**oC bXvh*Pno Xvo# ; Wv*XvRp# ;o`vXv! # ;h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*oC bXvh*Pno [v^**pD bYvh*Pnp Xvp  b Wv*XvRp  bp`vXv!  bh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*pD bYvh*Pnp [v^**oE bZvh*Pno Xvo# < Wv*XvRp# <o`vXv! # Wv*XvRp# >o`vXv! # >h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*oI b^vh*Pno [v^**pJ b_vh*Pnp Xvp  e Wv*XvRp  ep`vXv!  eh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*pJ b_vh*Pnp [v^**oK b`vh*Pno Xvo# ? Wv*XvRp# ?o`vXv! # ?h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*oK b`vh*Pno [v^**pL bavh*Pnp Xvp  f Wv*XvRp  fp`vXv!  fh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*pL bavh*Pnp [v^**oM bbvh*Pno Xvo# @ Wv*XvRp# @o`vXv! # @h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*oM bbvh*Pno [v^**pN bcvh*Pnp Xvp  g Wv*XvRp  gp`vXv!  gh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*pN bcvh*Pnp [v^**oO bdvh*Pno Xvo# A Wv*XvRp# Ao`vXv! # Ah vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*oO bdvh*Pno [v^**pP bevh*Pnp Xvp  h Wv*XvRp  hp`vXv!  hh vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*pP bevh*Pnp [v^**oQ bfvh*Pno Xvo# B Wv*XvRp# Bo`vXv! # Bh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*oQ bfvh*Pno [v^**pR bgvh*Pnp Xvp  i Wv*XvRp  ip`vXv!  ih vXv)vpzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*pR bgvh*Pnp [v^**oS bhvh*Pno&" WMFC E Xvo# C Wv*XvRp# Co`vXv! # Ch vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*oS bhvh*Pno [v^**pT bivh*Pnp Xvp  j Wv*XvRp  jp`vXv!  jh vXv)vpzK!zv$vdv% ( % (  TNR@E@NL`gOpati ka 10, 10 000 ZagrebH2,,2,2222222<-2!,3TTR@E@L`gP є- TTN1@E@NL`gPE=TT1@E@L`gP-!T ^1@E@ L`gmail: irenabenyovsky@hotmail comN,!,2,2,4022'41\22N,,2NTT_1@E@_L`gP - TTN/z@E@NL`gP - TTNz@E@NL`gP m- % % % TK9~@E@Ni L`ghInstitucije al'8'8,,2Tp:8~@E@:iL`gXutora:82'2 TT9j~@E@9iL`gP 2 % % % TTN{z@E@NL`gP - Rp@Times New Roman ,  QdV t QdV q_ ?r_XG*Ax Times ew RomanEe -_ z_ ?dv% % % % % % TN[@E@NDL`g|Dr. sc. Irena BenyovskyH!', ",2,B,4022'41'% LdNOSNO!??% ( TTC[@E@DL`gP - TNY@E@NL`gHrvatski institut za povijestH!2,'22'2-,222,'TTY@E@L`gP - TN9 @E@N" L`gOpati ka 10, 10 000 ZagrebH2,,2,2222222<-2!,3TT9 @E@" L`gP - TTN6 z @E@N L`gP - % % % TN  @E@N "L`gMr. sc. Tatjana Buklijaa, dr. med.Y!',=,,2,B22,'2!N,2'% LdN  N @!??% ( TT  @E@ L`gP tm- ThN  @E@Nn /L`gDepartment of History and Philosophy of ScienceH,2,!N,22!H'2"0-22822'223/2!8,,2,-TT  D @E@ n L`gP - TN  @E@N L`gtCambridge UniversityC,N2!21,H22,!'1TT  @E@ L`gP - T8N e b @E@NK 'L`gFree School Lane, Cambridge CB2 3RH, UK7!-,8,222<,2,C,N3!21,DB22CHHITTf b @E@f K L`gP u- TTN` z @E@N L`gP - TN @ @E@N) L`gxOdsjek za povijest meH2',2-,222,'N,T @ @E@) L`gtdicinskih znanosti 2,2'22-2,22'TT @ @E@) L`gP - THN= X @E@N *L`gInstitut za povijest i filozofiju znanosti 2'2-,222,'!2,2!2-2,22'TTY=  @E@Y L`gP - T<N  @E@N (L`gHrvatska akademija znanosti i umjetnostiH!2,'2,,3,2,N,-2,32'2N,22'TT  @E@ L`gP - TN B @E@Nu L`gGundulieva 24, 10 000 ZagrebH2222,,2,2222222<-2!,3TTC o @E@Cu L`gP a- TTN z @E@N L`gP - TTN zi@E@NRL`gP - % % % TKgw@E@N L`ghKratki naslovC'2282'2,% % % THxg @E@x*L`g: Bratovatina i hospital Sv. Duha u SplituB!,22'1,22'2,82H22,2821TT g @E@ L`gP -&" WMFC eE % % % TTNG@E@N2L`gP 2Rp@Times New Roman QdV | QdV q_  4r_XG*Ax Times ew oman$Ee@ -_| | z_ 4dvdv% Rp@Times New Romanr_X[v^**Ax W+ vh*BWh*Pj/*/(*$ h 4vi?"[vUYvXv!++*/*/ov+*W  v$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ax W+ vh*BW[v^**oX^nvh*Pno Xvo  l Wv*XvRp  lo`vXv!  lh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*oX^nvh*Pno [v^**hqY^ovh*Pn`q Xvhq# E Wv*XvRp# Ehq`vXv! # Eh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqY^ovh*Pn`q [v^**oZ^pvh*Pno Xvo  m Wv*XvRp  mo`vXv!  mh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*oZ^pvh*Pno [v^**hq[^qvh*Pn`q Xvhq# F Wv*XvRp# Fhq`vXv! # Fh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hq[^qvh*Pn`q [v^**o\^rvh*Pno Xvo  n Wv*XvRp  no`vXv!  nh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o\^rvh*Pno [v^**hq]^svh*Pn`q Xvhq# G Wv*XvRp# Ghq`vXv! # Gh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*hq]^svh*Pn`q [v^**o^^tvh*Pno Xvo  o Wv*XvRp  oo`vXv!  oh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o^^tvh*Pno [v^**hq_^uvh*Pn`q Xvhq# H Wv*XvRp# Hhq`vXv! # Hh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*hq_^uvh*Pn`q [v^**o`^vvh*Pno Xvo  p Wv*XvRp  po`vXv!  ph vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o`^vvh*Pno [v^**hqa^wvh*Pn`q Xvhq# I Wv*XvRp# Ihq`vXv! # Ih vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*hqa^wvh*Pn`q [v^**ob^xvh*Pno Xvo  q Wv*XvRp  qo`vXv!  qh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*ob^xvh*Pno [v^**hqc^yvh*Pn`q Xvhq# J Wv*XvRp# Jhq`vXv! # Jh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*hqc^yvh*Pn`q [v^**od^zvh*Pno Xvo  r Wv*XvRp  ro`vXv!  rh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*od^zvh*Pno [v^**hqe^{vh*Pn`q Xvhq# K Wv*XvRp# Khq`vXv! # Kh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqe^{vh*Pn`q [v^**of^|vh*Pno Xvo  s Wv*XvRp  so`vXv!  sh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*of^|vh*Pno [v^**hqg^}vh*Pn`q Xvhq# L Wv*XvRp# Lhq`vXv! # Lh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqg^}vh*Pn`q [v^**oh^~vh*Pno Xvo  t Wv*XvRp  to`vXv!  th vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*oh^~vh*Pno [v^**hqi^vh*Pn`q Xvhq# M Wv*XvRp# Mhq`vXv! # Mh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqi^vh*Pn`q [v^**oj^vh*Pno &" WMFC EEXvo  u Wv*XvRp  uo`vXv!  uh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*oj^vh*Pno [v^**hqk^vh*Pn`q Xvhq# N Wv*XvRp# Nhq`vXv! # Nh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqk^vh*Pn`q [v^**ol^vh*Pno Xvo  v Wv*XvRp  vo`vXv!  vh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*ol^vh*Pno [v^**hqm^vh*Pn`q Xvhq# O Wv*XvRp# Ohq`vXv! # Oh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqm^vh*Pn`q [v^**on^vh*Pno Xvo  w Wv*XvRp  wo`vXv!  wh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*on^vh*Pno [v^**hqo^vh*Pn`q Xvhq# P Wv*XvRp# Phq`vXv! # Ph vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqo^vh*Pn`q [v^**op^vh*Pno Xvo  x Wv*XvRp  xo`vXv!  xh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*op^vh*Pno [v^**hqq^vh*Pn`q Xvhq# Q Wv*XvRp# Qhq`vXv! # Qh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqq^vh*Pn`q [v^**or^vh*Pno Xvo  y Wv*XvRp  yo`vXv!  yh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*or^vh*Pno [v^**hqs^vh*Pn`q Xvhq# R Wv*XvRp# Rhq`vXv! # Rh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqs^vh*Pn`q [v^**ot^vh*Pno Xvo  z Wv*XvRp  zo`vXv!  zh vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*ot^vh*Pno [v^**hqu^vh*Pn`q Xvhq# S Wv*XvRp# Shq`vXv! # Sh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqu^vh*Pn`q [v^**ov^vh*Pno Xvo  { Wv*XvRp  {o`vXv!  {h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*ov^vh*Pno [v^**hqw^vh*Pn`q Xvhq# T Wv*XvRp# Thq`vXv! # Th vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hqw^vh*Pn`q [v^**ox^vh*Pno Xvo  | Wv*XvRp  |o`vXv!  |h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*ox^vh*Pno [v^**hqy^vh*Pn`q Xvhq# U Wv*XvRp# Uhq`vXv! # Uh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*hqy^vh*Pn`q [v^**oz^vh*Pno Xvo  } Wv*XvRp  }o`vXv!  }h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*oz^vh*Pno [v^**hq{^vh*Pn`q Xvhq# V Wv*XvRp# Vhq`vXv! # Vh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*hq{^vh*Pn`q [v^**o|^vh*Pno Xvo  ~ Wv*XvRp  ~o`vXv!  ~h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*o|^vh*Pno [v^**hq}^vh*Pn`q Xvhq# W Wv*XvRp# Whq`vXv! # Wh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hq}^vh*Pn`q [v^**o~^vh*Pno Xvo   Wv*XvRp  o`vXv!  h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o~^vh*Pno [v^**hq&" WMFC %E^vh*Pn`q Xvhq# X Wv*XvRp# Xhq`vXv! # Xh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hq^vh*Pn`q [v^**o^vh*Pno Xvo  Wv*XvRp  o`vXv!  h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o^vh*Pno [v^**hq^vh*Pn`q Xvhq# Y Wv*XvRp# Yhq`vXv! # Yh vXv)vhqzK!zv$vdv% ( % (  TxLG@E@NL`g\Sa~etak82',22TTG@E@L`gP 2% % % Rp @Times New Roman QdV | QdV q_  l=r_XG*Ax Times ew omanFe@ -_| | z_ l=dvdv% Rp@Times New Romanr_X[v^**Ax  vh*Bh*Pj/*/(*$ h 4vi?"[vUYvXv!+*/*/ov+*  v$vdv% ( Rp @Times New Roman*Ax  vh*B[v^**hq^vh*Pn`q Xvhq# [ Wv*XvRp# [hq`vXv! # [h vXv)vhqzK!zv$vdv% ( Rp@Times New Roman*hq^vh*Pn`q [v^**o^vh*Pno Xvo  Wv*XvRp  o`vXv!  h vXv)vozK!zv$vdv% ( Rp @Times New Roman*o^vh*Pno [v^**hq^vh*Pn`q Xvhq# \ Wv*XvRp# \hq`vXv! # \h vXv)vhqzK!zv$vdv% ( % (  TLG $@E@N 7L`gNa osnovi grae iz dosad neistra~enog fonda  Arhiv crkvH,92'22291",2,9-922',292,'!,-,2319!222-9-H!229,!22TH *$@E@H L`ge i bratovatine sv. Duha u ,992!,22'2,9'29H22,,93 TL"+@E@N|^L`gNadbiskupskom arhivu u Splitu prikazat e se povijest crkve, bratovatine i hospitala sv. Duha H,22'222'22N,!22228222!2,-,,,',222,',!22,2!,22'2,22'2,,'2H22- T|N+@E@N]L`god po etaka do 17. stoljea kad je hospital pretvoren u instituciju za skrb mleta ke vojske. 22%22,,,2-%22%22%'2,,,%3,2%,%22'2,%2",22!,2%2%2'2,2%-,%'2!2%N,,,2,%22'2- TDNq@E@NZ)L`gVrijeme osnutka crkve i bratovatine smjeaH!,N,2'222,,!23,2!,22'2,'N,'T*q@E@Z7L`gta se u prvu polovicu 14., a hospitala u 15. stoljee. ,',22!222222,222,22'2,,222'2,,- ThNn*@E@NZL`gRazmatra se mogui utjecaj hospitalskog reda te posebice bratovatina sv. Duha, koje su se C,-N,!,'','N212,'2,,,'22'2,'221'",2,','22',2,,'2!,22'2,'(2'H22,'22,''2'',Rp@Times New Roman  QdV | QdV q_  1r_XG*Ax Times ew RomanEe@ -_| | z_ 1dv% % %  % % % TN~N@E@N7HL`gtijekom 14. stoljeu iz Rima proairile Europom te prema uzoru na rimski ,22N(22('2,,2(-)CN,(2!2'!,(=2!222O(,(2",N,(2-2!3(2,)!N'2(% % % T*N@E@7L`gpSanto Spirito in 2222(22'2(2 % % % TpNLM@E@NL`gXSassia22''2% % % TTNLo@E@NL`gP "TpL@E@pL`glustanovljavale 2',222,2,,"T&" WMFC EL*@E@GL`gi odr~avale hospitale, na osnutak splitske bratovatine sv. Duha. Potom "12!-,2,,"22'2,,"2,"2'22,2"'2'2,"2!,22'1,"'2"H22,"822O TN+,@E@NaL`gse prikazuje organizacija, tradicije, imovina i djelovanje splitske bratovatine Sv. Duha. Ona se ',2!2,-2,2"1,2-,,,!,2,,N222,2,32,2,'2'2,2!,22'2-82H22,H2-'- T\N)-@E@NXL`gusporeuje s drugim bratovatinama, posebice onima istoga titulara, koje u isto vrijeme d2'22!,22,'2!31N2",22'2,N,22',2,,22N,'21,2,!,22,3'22!,N,2Tx&)*@E@.L`g\jeluju ,22 T4N+ @E@NQL`gu dalmatinskim gradovima i Dubrovniku. Na koncu se naglaaava va~nost prou avanja 2;2,N,2'2N;1!,222N,;;H22!22222;H,;222,2;',;2-1,',3,;2--22';2!22,,2,2- TN*x@E@NabL`gkaritativnih djelatnosti bratovatina, poput hospitala, ne samo za vjersku i kulturnu povijest ve 2,!,2222,,22'2 ,22'2,222222'2,,2,',N2-,2,!'22122!22222,'2,, TNv @E@NFL`gi kao izvora za istra~ivanje odnosa bratovatina i centralne vlasti pos12,21-22!,1-,1'!,-3,2,12222'-12!,22'2-11,,2",2,12,'122(T v*@E@ L`gtebice u razdobljima -2,,122!,-222N+ TpNU@E@N>[L`ggospodarske i politi ke nestabilnosti kakvo je bilo 17. stoljee na isto noj obali Jadrana.12'222-!'2,22,2,3,',222'2,222,2222'2,,,2,'2,2232,(,2!,2,TTBU@E@>L`gP - % % % TKU~@E@NL`ghKlju ne rije iC8,8,',,TT|U@E@|L`gP 2 % % % TxN 3@E@N2L`gBratovatine; Hospitali; Sv. Duh; Split; Dalmacija B!,22'2,H2'2,82H2282H,N,,,TT B 3@E@ L`gP - % % % TTN3@E@NL`gP 2 TTN@E@NL`gP 2 T|F@E@NjL`g\AbstractC2''2,TT@E@jL`gP 2 % % % TN} @E@NCL`gResearching the yet uninvestigated archival fund 'Archives of the CC,',,!,2312,0-2222,'1,,2,",22,!222H!,22,'2!3,CT }"@E@ L`ghurch and Confraternity of 22!,2-22C22!!,,!202! TN ]@E@NFbL`gSanto Spirito' in the Archbishopric archives in Split provides a basis to reconstruct the history 8,2282!222,H!,32'222!,,!,22,'2822!222,',2,''2!,,32'!2,2,2'2"0 TNZ@E@N_L`g of the church, confraternity and hospital of Santo Spirito in Split from its beginnings to the x2!2,,22",2,22"!,,!20,2222'2,2!8,2282!2281!!2N'1,12231'22,% % 6g6`g6`66f6_f6_66e6^e6^6&>WMFC E6d6]d6]66c6\c6\66b6[b6[66a6Za6Z66`6Y`6Y66_6X_6X6 6 ^6W^6W 6  6 ]6V]6V 6  6 \6U\6U 6  6 [6T[6T 6  6 Z6SZ6S 6 6Y6RY6R66X6QX6Q66W6PW6P66V6OV6O66U6NU6N6  KS."System??????????????--@Times New Roman---  2 #GSI ,IS',&  2 $ &1 2 $ & ,& '',& ---  2 $ & ,& '',( ---  2 $ ( ,( ''@Times New Roman---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-- w2 QGHSIBratovtina i hospital sv. Duha u Splitu u srednjem i ranom novom vijeku     2 QSI  @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman--#2 _SIIrena Benyovsky  2 _&SI 2 _,SI #2 _/SITatjana Buklija 2 _SI @Times New Roman--- 2 lGSI  2 yGSI @Times New Roman---,2 GSIAdresa za dopisivanje: 2 SI ---"2 GSIIrena Benyovsky 2 SI 72 GSIHrvatski institut za povijest 2 SI @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman--22 GSIOpatika 10, 10 000 Zagreb 2 SI  2 GSIE 2 NSI-;2 R SImail: irenabenyovsky@hotmail com    2 SI  2 GSI  2 GSI ---2 G SIInstitucije a2 SIutora: 2 SI --- 2 GSI @Times New Roman------.2 GSIDr. sc. Irena Benyovsky- @ !tG- 2 SI 72 GSIHrvatski institut za povijestc 2 SI 22 GSIOpatika 10, 10 000 Zagreb 2 SI  2 &GSI --->2 3G"SIMr. sc. Tatjana Buklija, dr. med.  - @ !4G- 2 3SI R2 @G/SIDepartment of History and Philosophy of Science   2 @6SI )2 NGSICambridge University   2 NSI F2 [G'SIFree School Lane, Cambridge CB2 3RH, UKi   2 [!SI  2 hGSI +2 uGSIOdsjek za povijest mek (2 uSIdicinskih znanosti m 2 u SI J2 G*SIInstitut za povijest i filozofiju znanosti 2 SI G2 G(SIHrvatska akademija znanosti i umjetnosti   2  SI 72 GSIGundulieva 24, 10 000 Zagrebc 2 SI  2 GSI  2 GSI ---2 G SIKratki naslov---J2 *SI: Bratovtina i hospital Sv. Duha u Splitu 2 NSI --- 2 GSI @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman--2 GSISaetakt 2 mSI --- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman--^2 G7SINa osnovi grae iz dosad neistraenog fonda Arhiv crkv 52 ySIe i bratovtine sv. Duha u  2 G^SINadbiskupskom arhivu u Splitu prikazat e se povijest crkve, bratovtine i hospitala sv. Duha   2 G]SIod poetaka do 17. stoljea kad je hospital pretvoren u instituciju za skrb mletake vojske.  I2 G)SIVrijeme osnutka crkve i bratovtine smjeu  ^2 7SIta se u prvu polovicu 14., a hospitala u 15. stoljee. 2 "GZSIRazmatra se mogui utjecaj hospitalskog reda te posebice bratovtina sv. Duha, koje su se    @Times New Roman------w2 /GHSItijekom 14. stoljeu iz Rima proirile Europom te prema uzoru na rimski      ---%2 /SISanto Spirito in i---2 =GSISassia--- 2 =eSI "2 =jSIustanovljavale v2 =GSIi odravale hospitale, na osnutak splitske bratovtine sv. Duha. Potom  2 JGaSIse prikazuje organizacija, tradicije, imovina i djelovanje splitske bratovtine Sv. Duha. Ona se    2 WGXSIusporeuje s drugim bratovtinama, posebice onima istoga titulara, koje u isto vrijeme d    2 WSIjeluju t2 dGQSIu dalmatinskim gradovima i Dubrovniku. Na koncu se naglaava vanost prouavanja i     2 rGbSIkaritativnih djelatnosti bratovtina, poput hospitala, ne samo za vjersku i kulturnu povijest ve  t2 GFSIi kao izvora za istraivanje odnosa bratovtina i centralne vlasti pos)2 SIebice u razdobljima  2 G[SIgospodarske i politike nestabilnosti kakvo je bilo 17. stoljee na istonoj obali Jadrana.. 2 SI --- 2 GSIKljune rijei 2 SI ---V2 G2SIBratovtine; Hospitali; Sv. Duh; Split; Dalmacija     2 6SI --- 2 GSI  2 GSI 2 GSIAbstract 2 pSI ---p2 GCSIResearching the yet uninvestigated archival fund 'Archives of the C 42 SIhurch and Confraternity of 2 GbSISanto Spirito' in the Archbishopric archives in Split provides a basis to reconstruct the history  2 G_SIof the church, confraternity and hospital of Santo Spirito in Split from its beginnings to the  --IISSIISSIISSIISSIIRRIIRRIIRRHHRRHHRRHHRRHHRRHHRRHHQQHHQQHHQQGGQQGGQQGGQQGGQQ՜.+,D՜.+, hp|   @Novak smatra da Split nije imao niti jedan hospital to se vidi  Adresa za dopisivanje: Irena Benyovsky Dr. sc. Irena Benyovsky  SaetakY Na osnovi grae iz dosad neistraenog fonda Arhiv crkve i bratovtine sv. Duha Kljune rijei  AbstractD Confraternities; Hospitals; Santo Spirito; Split; Dalmatia Uvod  Izvori H Prvi spomen bratovtine, crkve i hospitala sv. Duha u Splitu4 Organizacija bratovtine sv. Duha u Splitu  Hospital sv. Duha  Rasprava Title Headingsd 8@ _PID_HLINKSA 3p+http://www.newadvent.org/cathen/07415a.htm 3p+http://www.newadvent.org/cathen/07415a.htm   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FB8Data 1TableQWordDocumentSummaryInformation(4DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q