аЯрЁБс>ўџ JLўџџџIџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС5@ №ПBXbjbjЯ2Я2 .`­X­X!#џџџџџџˆ6666666д˜˜˜˜,Фд% Жфффффффф\ ^ ^ ^ ^ ^ ^ $л R-Є‚ ]6ффффф‚ 66ффп z z z фО6ф6ф\ z ф\ z Rz Ь 66Ь фи Н’5”0Ц˜ЂФЬ \ ѕ 0% Ь бf бЬ JTž66666б6Ь ффz ффффф‚ ‚ ддФ˜p дд˜Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku Tri stoljea umjetnosti Privremeni stalni postav sije anj  velja a 2006. Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, osnovana 1954. godine izdvajanjem veeg djela likovnih dijela iz zbirki Muzeja Slavonije, meu najzna ajnijim je kulturnim institucijama isto ne Hrvatske uope. uva jednu od najveih zbirki slikarstva, skulpture i grafike u nas, djela koja su veim djelom (iako ne u cijelosti), nastajala u Slavoniji ili za Slavoniju. Tijekom sije nja i velja e 2006. godine, ova je institucija privremeno izlo~ila svoj stalni postav. Kako se graa u ovakvom kronoloaki cjelovitom okviru zbog ratnih zbivanja dugo vremena nije mogla vidjeti, njezino je ponovno izlaganje nesumnjivo o~ivjelo osje ku kulturnu scenu. Stalni postav izlo~en je na prvom katu zgrade Galerije, dok je prizemlje ostavljeno za povremene izlo~be starih i suvremenih majstora. Iako se dakle nije raspolagalo s velikim prostorom, izlo~ba donosi kvalitetan uvid u najreprezentativniji dio zbirki ove osje ke institucije. Stalni postav osje ke Galerije likovnih umjetnosti ine velikom veinom djela nabavljena nakon Drugog svjetskog rata djelovanjem tzv. Kozme, dakle porijeklom su iz podr~avljenih plemikih dvoraca Slavonije, najviae iz Peja evievih Naaica, Normannovog Valpova i Eltzovog Vukovara. Manji je dio zbirke kasnije otkupljen od bogatijih obitelji iz Osijeka i ostalih mjesta u Slavoniji. Upravo su stoga u zbirkama koje galerija uva nerazmjerno zastupljeni portreti, u odnosu na sve ostale slikarske ~anrove, pa stoga prevladavaju i na izlo~bi, bar ato se ti e 18. i 19. stoljea. Autorica izlo~be i nova ravnateljica Galerije mr. sc. Branka Balen najvei je dio prostora izdvojila za zbirku slika 18. i 19. stoljea, a manji dio za djela 20. stoljea, ato je i razumljivo s obzirom na veu i likovnu kvalitetu i kulturno - povijesni zna aj ovog djela galerijskog fonda. Prostorije su na izlo~bi organizirane kronoloaki i tematski. Kako i povijest suvremene Slavonije u pravom smislu po inje oslobaanjem od Turaka, mirom u Srijemskim Karlovcima, dakle 1699. godinom, sa slikama iz prve polovine 17. stoljea zapo inje i ova izlo~ba. U prvoj su prostoriji izlo~ena najzna ajnija djela sakralnog baroknog slikarstva koje Galerija posjeduje, s naglaskom na najkvalitetniju sliku Raspee Kristovo be kog slikara Rottmayera, koja je nakon Drugog svjetskog rata prenesena iz kapele valpova kog dvorca grofova Hilleprand-Prandau-Normann. U sljedeoj se prostoriji izla~u profana djela baroknog slikarstva  portreti ve spomenutih slavonskih plemikih obitelji. Kronoloakim se redoslijedom dalje nastavlja s prvom polovinom 19. stoljea, bidermajerom, klasicizmom i romantizmom u djelima stranih slikara, predstavljenim s nekoliko ~anrova (npr. Prelja u sobi kraj vatre Karla Rahla, iz sredine 19. stoljea), historijskih scena (ponovno od Karla Rahla, Odisej meu Feni anima), pejza~a (npr. Herojski krajobraz Antuna Ligetija), te, naravno, portreta od kojih valja istai jednu od rijetkih izlo~enih skulptura, klasicisti ki oblikovanu bistu vukovarskog grofa Augusta Eltza (nastalu oko 1850.), te portret podgora ke grofice Alvine Peja evi, roene Hilleprand  Prandau, be kog slikara Amerlinga, jedno od najboljih djela koje Galerija uope posjeduje. Najvea je prostorija, kojom na prvom katu raspola~e Galerija, razumljivo posveena dijelu fonda ove institucije koji za osje ku i slavonsku likovnu scenu 19. stoljea ima najveu te~inu  djelima domaih slikara uglavnom sredine i druge polovine 19. stoljea. Naravno, izraz domai slikari ne treba shvatiti predoslovno. Niti je rije  o umjetnicima biranim po etni kim kategorijama, niti su odabrani samo oni roeni na podru ju Slavonije, ve se radi o slikarima koji su krae ili du~e vrijeme stalno ~ivjeli i radili bilo u Osijeku bilo u kojem drugom veem slavonskom mjestu (akovu, Vukovaru). I ovim djelom izlo~be kvantitativno dominiraju portreti, uglavnom lanova graanskih obitelji, koji su viae naru ivali od domaih, jeftinijih slikara, nego plemstvo budui da si je ono moglo, kako smo vidjeli, priuatiti zapoaljavanje tada vrlo uglednih (i skupljih) austrijskih ili maarskih portretista. Kroz djela Giovannija (Ivana) Morettija, Franje Ksavera Giffingera i Josipa Franje Mќcke upoznajemo se tako s licima uglednih slavonskih trgovaca i obrtnika sredine 19. stoljea, s ljudima na kojima po iva budui prosperitet slavonskih gradia. U istoj su prostoriji izlo~ena i djela osje kih pejza~ista, romanti ara Huge Conrada von Hіtzendorfa i realista Adolfa Waldingera. Predstavljeni su, zasigurno zbog nedostatka pro>Jфц$ 0   Ж И  ^ ` P R d j Ž Є ф ц XZамоці€žXtмоfhŽИКРЬ,0@HJ~ЌŽ”ђјd|ТЮѕчѕслвлЬлЬсЬлсЦсРсРсЗЦРЦБЦРЦРсЋсЅсЅсЅсЅсЅЋœЅсЅБЅБЅсЅЦсЅсЋсБсБhhCJ$ hCJ$ h‚%љCJ$ hЭ\ЧCJ$h[Gwh[GwCJ$ hФ`ЃCJ$ h[GwCJ$ hъ;VCJ$hъCNhъCNCJ$ hъCNCJ$ h)4œCJ$haрh)4œ5CJ$mHsHhaрh)4œ5CJ$=NP€фц’6Ђ!œ*Ј:>МDќGТSrWtW‚W„W>Xњp#дњp#дњp#дњp#дњp#дёp#дё p#дњp#дх p#дйp#дЭ p#дЭp#дСp#дЕp#дњp#дЕ p#дЕp#д­p#д­p#д­p#д$a$gdV- $„Ф`„Фa$gdЂ& $„Ф`„Фa$gd' $„Ф`„Фa$gdšn} $„Ф`„Фa$gdlі $„Ф`„Фa$gdnRf$„Ф`„Фa$$a$BX§Юцш8^vzœ дЪј&x~„†–˜Ž’”ЂДЖИ&Z\^dfz†ЖИРЪЮ28<>|~46ЊшRtšЄдж№|ЈМњєњюњюњшєњшњшюњюњюњтњиЮњютюњФњтњютютютюњютютњюњюњтњОњОИњВЈИњИЁИ h[Gw6CJ$h›,h[Gw6CJ$ h›,CJ$ h[GwCJ$ hlіCJ$hh)4œ6CJ$hnRfh)4œ6CJ$hnRfh‚%љ6CJ$ hnRfCJ$ h‚%љCJ$ hCJ$ hЭ\ЧCJ$ h)4œCJ$?МЪюЂ!Ь! "J"L"N",#8#H#L#P#Ž#Ќ#њ$%О%Ъ%L& '**$*(*ъ*ž+Є+К+М+О+,6 6 6"6.6J6n6p6ˆ6Š67 7Ј7А7888$8†8ˆ89J9ž9h:‚:І:Ј:;; ;Ј;H<`<њѓњэчњчњсњчњчњлњеЯеЦелРЯРЯРчРчРчРОРчРчРчЯчРчДчЯчЯРЯРчРчРЎЇЎчЯЎЯЎЯЎ hЂ&6CJ$ hЂ&CJ$h)4œCJ$mHsHU hšn}CJ$ht?5ht?5CJ$ h‰oїCJ$ ht?5CJ$ hи^ѓCJ$ hnRfCJ$ h)4œCJ$ h[GwCJ$ hlі6CJ$ hlіCJ$Bstora, s manjim brojem slika i crte~a, ato je za ~aliti, budui da je rije  o vjerojatno najzna ajnijoj likovnoj pojavi koju je Osijek iznjedrio u 19. stoljeu. Od Hіtzendorfa su tako izlo~ena samo njegova ulja, ali ne i crte~i slavonskih pejza~a i ruina iz 60  tih, raeni za prvu zemaljsku izlo~bu u Zagrebu 1863. godine. Prijelaz iz 19. u 20. stoljee u istoj je prostoriji predstavljen s nekoliko djela Vlahe Bukovca (dobar portret bana Ladislava Peja evia), Mencija Clementa Crn ia i Bele ikoaa Sessije (s pomalo historicizirajuim ali zanimljivim djelom Dva grani ara iz 1906. godine). Preostali, manji dio prostora izlo~be, posveen je hrvatskom slikarstvu 20. stoljea. Kronoloaki je red i ovdje poativan. Zapo inje se s prvim pojavama moderne u desetljeu prije po etka Prvog svjetskog rata, slikarima mќnchenskog kruga  Kraljeviem i Beciem (s jednim od prvih uope sa uvanih njegovih djela, poznatim }enskim aktom pred ogledalom iz 1906. godine), a nastavlja s crte~ima Tomislava Krizmana i jednim Vidovievim pejza~em. Osijek kao zna ajan gospodarski i industrijski centar je i u meuratnom razdoblju imao vlastitu vrlo ~ivu likovnu scenu koja je ЋzadovoljavalaЛ umjetni ke potrebe tadaanjeg prili no brojnog bogatog graanstva. Kroz nekoliko izlo~enih djela Vladimira Filakovca, Kornelija Tomljenovia i Ferda Kova evia uo ava se meutim kako je rije  ipak o majstorima lokalnog zna aja, koje dobrim djelom zaobilaze zbivanja na zagreba koj likovnoj sceni. Elemente avangardnih pravaca poput ekspresionizma, kubizma ili nadrealizma ne nalazimo u njihovom slikarstvu; primjeuju se tek slabiji utjecaji magi nog realizma i art-decoa. Veu te~inu ovom djelu izlo~be daju meutim djela zagreba kih slikara poput Milivoja Uzelca, Oskara Hermanna, Vilka Gecana i kubistice Sonje Kova i  Taj evi (koja iako je slavonskog porijekla uglavnom radila i ~ivjela u Zagrebu). Posljednji dio izlo~be predstavljaju kupljena djela hrvatskih umjetnika druge polovine 20. stoljea. Pedesete i aezdesete su godine predstavljene tako s po jednim platnom Julija Knifera, Ivana Picelja, ure Sedera, Josipa Vaniate i Miljenka Stan ia. Kronoloaki izlo~ba zavraava s djelima Zlatka Price, Branka Ru~ia, `ime Vulasa i Ede Murtia nastalim krajem aezdesetih i po etkom sedamdesetih godina 20. stoljea Otvaranje izlo~be privremenog stalnog postava Galerije likovnih umjetnosti dogodilo se gotovo u isto vrijeme kada je otvoren novi stani postav Moderne galerije u Zagrebu. Iako ne pokrivaju u potpunosti isto vremensko razdoblje ove dvije institucije ipak imaju veinu interesnog podru ja zajedni ko  hrvatsko slikarstvo i skulpturu 19. i 20. stoljea. Ve~e ih i prostor  u oba se slu aja radi o pala ama bogatog graanstva 19. stoljea  Vranicanijevih u Zagrebu, odnosno Neumannovih u Osijeku. Dva nova postava ve~e pristup koli ini izlo~enih djela  obje institucije (odnosno oba kustosa) nastoje pokazati ato viae onoga ato imaju, i bez obzira na gusti raspored slika taj se postupak u oba slu aja mora pohvaliti ponajprije jer se time daje cjelovitiji uvid u bogatstvo zbirki. Tu poveznice meutim zavraavaju i svakom tko posjeti u kratkom vremenskom razdoblju ove dvije izlo~be upast e u o i neusporedivo vea materijalna sredstva ulo~ena u zagreba ku instituciju i kroni an nedostatak prostora u osje koj Galeriji koja za izlaganje iskoriatava i zidove hodnika i predvorja nekadaanje pala e. Nadajmo se da e sa zapo etim gospodarskim oporavljanjem glavnog grada Slavonije te s proklamiranom decentralizacijom kulturnih investicija u Hrvatskoj i ova institucija imati priliku adaptirati svoje prostore, te da e se time omoguiti joa bolje i kvalitetnije izlaganje njezinih zbirki uz poativanje zadanih parametara zanimljivog primjera historicisti ke stambene arhitekture u kojem je naala svoj dom. Svojim privremenim stalnim postavom osje ka je Galerija likovnih umjetnosti dala kvalitetan uvid u zbirke koje posjeduje, ali i uvid u ukus ljudi koji su ta djela kupovali  dakle ponajprije slavonskog plemstva i graanstva 18. i 19. stoljea. Kako je i s likovne i s kulturno  povijesne perspektive rije  je o izuzetno zna ajnim djelima ne samo na lokalnoj nego i nacionalnoj razini ova je izlo~ba jedna od klju nih kulturnih dogaaja u Hrvatskoj po etkom 2006. godine. Slika: Friedrich Amerling: Portret grofice Alvine Peja evi, roene Hilleprand  Prandau, oko 1850. `<Ђ<Д<=&=(=*=6=8=@=D=b=‚=>&>ю?њ?@T@JBdBfBhBшBC(CLCNCfCЪCD:D>DЈDЊDМDHEˆEŠEFF2F>FBFВFќGўGHH H\HЊHЌHКHIITJfJJ’JМJЪKњєюєюєфнфнфюєдюЮюЮюЮюЮюЮєЮєЮєЮєШєТєМЮМЮМЖЮЖМЮАЊАЊАЊАЊАЊАЊАЊАЄ hž, CJ$ hЭ\ЧCJ$ h)4œCJ$ hsqCJ$ h(1CJ$ hВ'HCJ$ hлoCJ$ h'CJ$hЃ<#hЃ<#CJ$ hЃ<#6CJ$hЂ&hЂ&6CJ$ hЃ<#CJ$ hЂ&CJ$ h‰oїCJ$=ЪKжKмKоKюKLpLœLКLМL–MєMN&OP4P8PFPRPTPPРSТS(TdTˆT”TœT TЖTаTU,UЈUDWnWpWrWBXїёыхыхыхыхыёыёпёпёпёпыйпйыйыйпйгйпЭпйЧ hV-CJ$ hF)CJ$ haрCJ$ hЂ&CJ$ hТ.iCJ$ h)4œCJ$ hЭ\ЧCJ$ hž, CJ$hž, hž, CJ$&>X@XBXѓp#дѓp#д $„Ф`„Фa$gdЂ&,1hА‚. АЦA!А‰"А‰#‰$n%ААФАФ Фœ@@ёџ@ NormalCJ_HaJmHsHtHDAђџЁD Default Paragraph FontViѓџГV  Table Normal :V і4ж4ж laі (kєџС(No List !#`џџџџ џџ"&Ѓ џџ"&Ѓ џџ"&Ѓ џџ"&Ѓ џџ"&ЃџГ…!#›йн'(@rsI б NT ^ўс Й"К"С"Т"# ###˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€˜0€€p˜0€€p˜0€€˜0€€p˜0€€ˆ˜0€€p˜0€€ˆЮМ`<ЪKBX-.>XBX/BX%Žя№45\]„† ЁЅІПРж|ОПстчшєі/0jlќ§<# - / 3 4 C D \ ] œ ž Ÿ   О П   t u €  ˆ Š ц ш Ч Ш }~‡‰пcЯбоп%'79E€†Є  CEЅЇЯбABSTƒ„†‡$%‹Œ”•œЂЃБВСФ*+%jtu€ІЇ  ўџUVIJыЂ"З"К"С"Т"###&(?@qsHJ  а б MNST  ]^§џр с И"К"Р"Т"#######џџDragan DamjanovicDragan korisnikхV-(1ž, '€MЃ<#Ђ&F)›,t?5В'HъCNъ;VnRfТ.iлosq[Gwšn})4œФ`ЃЭ\Ч•AЪГ}Ьaри^ѓlі‰oї‚%љџ@€##$э—/##X !#@@ @@@@@6џџUnknownџџџџџџџџџџџџG‡z €џTimes New Roman5€Symbol3& ‡z €џArial"ёˆ№ФЉYcЂ6kЂ&x>у?>у?!№‰‰ДДr4d## 3ƒQ№мH(№џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ&Galerija likovnih umjetnosti u OsijekuDragan DamjanovicDraganўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0˜˜Шд№ќ ,8 T ` lx€ˆф'Galerija likovnih umjetnosti u OsijekufaleDragan Damjanovicumragrag Normal.dotaDragand21gMicrosoft Word 10.0@аˆУ@v‰WЯ/Ц@МM-”0Ц>уўџеЭеœ.“—+,љЎ0T hp€ˆ˜  ЈАИ Р ф Dragan?#A 'Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku'Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0ўџџџ2345678ўџџџ:;<=>?@ўџџџBCDEFGHўџџџ§џџџKўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF€ Т5”0ЦM€1Tableџџџџџџџџ1WordDocumentџџџџџџџџ.`SummaryInformation(џџџџ9DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџACompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq