Naslov
Kulturalna hibridnost i identitet subjekta u suvremenoj postkolonijalnoj teoriji i književnosti: Rushdie, Suleri, Smith
(Cultural Hybridity and Subject's Identity in Contemporary Postcolonial Literature and Theory: Rushdie, Suleri, Smith)

Autori
Primorac, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.09

Godina
2004

Stranica
139

Mentor
Knežević, Borislav

Ključne riječi
Postkolonijalni; hibridnost; višeslojnost; identitet; drugost/različitost; pripadanje; individualno; zajednica/koji pripada zajednici/; dijaspora.
(Postcolonial; hybridity; code-switching; identity; difference; belonging; individual; communal; diaspora.)

Sažetak
Magistarski rad bavi se kulturalnom hibridnošću i njezinim odnosom prema identitetu postkolonijalnih subjekata. Polazeći od teorijskih rasprava o kulturalnoj hibridnosti, rad identificira i analizira tri različita pristupa kulturalnoj hibridnosti u tri postkolonijalna romana: otvorenu podršku prema hibridnom, mješanačkom identitetu u romanu Midnight's Children (Djeca ponoći) Salmana Rushdija, rezervirani odnos prema kulturalnoj hibridnosti i davanje prednosti višestrukim identitetima izraženim kroz prebacivanje iz različitih kodova u romanu Meatless Days Sare Suleri, te prihvaćanje uobičajenosti/običnosti kulturalne hibridnosti u multikulturalnim društvima kao što je Velika Britanija u romanu White Teeth (Bijeli zubi) Zadie Smith. Analiza kulturalne hibridnosti kao koncepta u postkolonijalnoj teoriji te kao teme u postkolonijalnoj književnosti izvršena je kroz propitivanje tri ključna predmeta rasprave u postkolonijalnoj teoriji i književnosti – jezika, tijela i zajednice. Rad se usredotočava na različite pristupe pitanjima izbora i upotrebe jezika, predstavljanja tijela te odnosa individualnog i identiteta zajednice u postkolonijalnim kontekstima prisutnima u djelima Rushdija i Sulerijeve kao pisaca dijaspore s jedne strane, koji žive van domovine i pišu na engleskom jeziku, te Zadie Smith s druge, kao britanske spisateljice i pripadnice druge generacije imigranata s Jamajke. Usporedo s pomnim čitanjem ovih romana, rad također daje i analizu teorijske građe na temu kulturalne hibridnosti. U zaključku rad povezuje različite pristupe kulturalnoj hibridnosti izražene u analiziranim romanima sa stavovima prema kulturalnoj hibridnosti izraženima u teorijskim radovima tijekom poslijednjih nekoliko desetljeća: propitivanjem uporabe termina i analize njezinih povijesnih implikacija kako ih izlaže Young u svojim radovima ; kasnijeg pojačanog interesa za kulturalnu hibridnost kao središnjeg pojma u raspravi o postkolonijalnim odnosima u djelu Homija Bhabhe i njegovih sljedbenika, te recentnom prihvaćanju kulturalne hibridnosti kao svakodnevne pojave čija bi se rasprava valjala usmjeriti prema razini njezine običnosti/uobičajenosti i implikacijama iste za svakodnevni život i politiku, kako je, na primjer, analizira Laura Moss u članku kojim se rad bavi u poslijednjem poglavlju.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA