Naslov
Sunčevo-vodikova infrastruktura za cestovni i pomorski promet u Hrvatskoj
(Solar-hydrogen infrastructure for road and maritime traffic in Croatia)

Autori
Firak, Mihajlo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
14. Forum-Dan energije u Hrvatskoj: Energetske perspektive danas i sutra: Svijet-Europa-Hrvatska, Zbornik radova ISBN 953-7096-03-3 / - Zagreb, 2005, 215-228

Skup
14. Forum-Dan energije u Hrvatskoj: Energetske perspektive danas i sutra: Svijet-Europa-Hrvatska

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.11.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
solarna energija; vodik; promet; infrastruktura; Hrvatska
(solar energy; hydrogen; traffic; infrastructure; Croatia)

Sažetak
Sažetak:U sljedećih će 10 do 20 godina svjetsko i domaće gospodarstvo biti suočeno sa potrebom prijelaza s klasičnih izvora primarne energije (kao što su fosilna goriva) na obnovljive izvore energije, prvenstveno solarnu i vjetrenu energiju. Istovremeno će na scenu stupiti i vodik kao novo gorivo pa se već danas govori o nastupajućoj "Hydrogen Economy", gospodarstvu zasnovanom na vodiku. S obzirom na takav razvoj događaja postavlja se pitanje kako će se i kada Hrvatska početi uklapati u takav globalni scenario? Jedan od mogućih odgovora na to pitanje razmatran je u ovom radu. Polazi se od činjenice da je Hrvatska važno europsko turističko odredište koje godišnje posjeti 10 milijuna uglavnom motoriziranih turista. WTO, svjetska turistička organizacija, predviđa porast stranih dolazaka u Hrvatsku od 8.4 % godišnje do 2020. Preko 90% svih turista boravi na jadranskoj obali i otocima, 55% njih tamo borave u dva ljetna mjeseca dakle upravo u regiji i godišnjem dobu gdje i kada ima najviše solarne energije. Druga polazna pretpostavka je tzv. "Hartov izvještaj", studija koja se bavi uvođenjem vodikove infrastrukture u europski prometni sustav. Tu se predviđa i udio vodikom pogonjenih vozila na EU cestama do 2020. godine. Na osnovi tih dviju pretpostavki procjenjen je broj vodikom pogonjenih vozila koja bi se u tom periodu mogla zateći na hrvatskoj obali i otocima i za koja će trebati osigurati vodikovu infrastrukturu. Budući da uz hrvatsku obalu i otočje u turističkoj sezoni plovi i tisuće motornih plovila od kojih će mnoga tada imati ugrađenu neku od "vodikovih opcija" to će biti dodatni razlog za izgradnju vodikove infrastrukture na otocima. Uzimajući u obzir sve gore navedeno u radu se predlaže vodikova infrastruktura zasnovana na fotonaponskoj tehnologiji korištenja solarne energije i elektrolizi vode kao tehnologiji proizvodnje vodika. Predloženo je da ova postrojenja budu vezana na hrvatski elektroenergetski sustav čime bi se omogućilo gradnju fotonaponskih elektrana u solarnom energijom bogatoj južnoj Dalmaciji, a proizvodnja i skladištenje vodika uz glavne i za turizam bitne prometne točke i pravce. Takav sustav bi osim proizvodnje vodika doprinio i rješavanju problema vršnih opterećenja u elektroenergetskom sustavu. Istovremeno, planiranje, razvoj i izgradnja takvog sustava mogao bi biti veliki razvojno-tehnološki projekt u kojem bi svoje mjesto dugoročno mogla naći i znanost i industrija, a Hrvatska dobiti imidž tehnološki napredne države.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA