Naslov
Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjeri iz Slavonije
(Croatian nobility in the fight against the Ottomans. Examples from Slavonia)

Autori
Karbić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasnik Hrvatskoga plemićkoga zbora / Cindro, Branko - Zagreb : Hrvatski plemićki zbor, 2006, 31-32

Skup
Uloga hrvatskog plemstva na očuvanju i održanju hrvatske nacionalnosti i državnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.02.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
plemstvo; Slavonija; srednji vijek; borba protiv Osmanlija
(nobility; Slavonia; Middle Ages; fight against the Ottomans)

Sažetak
Vodeća uloga plemstva u srednjovjekovnoj ugarsko-hrvatskoj državi neprijeporno je došla do izražaja i u vrijeme ratova protiv Osmanlija. Pripadnici ovoga staleža činili su okosnicu vojne snage kraljevstva, obnašali su važne državne dužnosti povezane s obranom zemlje, a uglavnom su svojim sredstvima snosili i materijalne troškove ratovanja i organizacije otpora osmanlijskim prodorima i osvajanjima. Stanje na području današnje Slavonije nije u tom pogledu predstavljalo nikakav izuzetak. Posebnu važnost plemstvu ovog područja u vrijeme ratova s Osmanlijama davala je pritom činjenica da je ono branilo jugoistočne granice ugarsko-hrvatskog kraljevstva, koje su nakon pada Bosne pod osmanlijsku vlast (1463.) bile neposredno ugrožene. Upravo je plemstvo ovih krajeva igralo, nakon što je radi zaštite Ugarske i Slavonije Matija Korvin osnovao Jajačku i Srebreničku banovinu, važnu ulogu i u njihovoj obrani. Iako su pripadnici plemstva čiji su se posjedi nalazili na području današnje Slavonije, prvenstveno djelovali na područjima vezanim uz njenu obranu, nalazimo ih kao sudionike borbi s Osmanlijama i u drugim dijelovima ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Tako su, na primjer, jedinice s područja između Drave i Save pod zapovjedništvom Franje Berislavića Grabarskog sudjelovale i u Krbavskoj bitci (1493.). Upravo je obitelj Berislavića Grabarskih, kojoj je Franjo pripadao, jedna od obitelji s područja današnje Slavonije čiji su pripadnici odigrali važnu ulogu u ratovima protiv Osmanlija, te će se ovom prilikom uglavnom na njihovom primjeru i primjeru pripadnika nižeg i srednjeg plemstva u njihovoj službi pokazati kako je plemstvo s područja današnje Slavonije sudjelovalo u obrani jugoistočnih granica ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Članovi obitelji Berislavića Grabarskih u više su navrata obnašali dužnost jajačkog i srebreničkog bana (Franjo se kao jajački ban spominje 1494. te 1499.-1503. ; njegov bratić Ivan je srebrenički ban 1494., a jajački ban 1511.-1513. kada mu je Franjo zamjenik ; Bartol, inače i vranski prior, spominje se kao jajački ban 1507.), a Ivan i njegov sin Stjepan obnašali su i čast srpskog despota, te im je na taj način bila povjerena obrana cijele južne Ugarske. Na imenovanje Berislavića Grabarskih na za obranu zemlje važne dužnosti utjecalo je između ostaloga i to što su raspolagali znatnim imanjima. Budući da su uspjeh vojnih operacija i obrambena sposobnost u velikoj mjeri ovisili o materijalnim sredstvima kojima se raspolagalo, a državne su financije bile u lošem stanju, kralj se u velikoj mjeri morao oslanjati na plemstvo. U slučaju Berislavića Grabarskih on je mogao računati da će u nuždi sami snositi troškove vezane uz obranu. Pritom je i smještaj njihovih posjeda na granici igrao ulogu. Ovaj je, s jedne strane, omogućavao efikasnije djelovanje, a, s druge, potrebom za zaštitom vlastitih posjeda Berislavićima Grabarskim davao i dodatnu motivaciju za uključivanje u obranu. Važan doprinos obrani, što će se vidjeti iz primjera koji će biti navedeni, plemstvo je dalo i na druge načine: izgradnjom i učvršćivanjem tvrdih gradova, gradnjom prometnica (zanimljiv je primjer ceste Jajce – Brod koju je dao izgraditi Franjo Berislavić), jačanjem obrane na Savi osnivanjem šajkaških jedinica, uključivanjem prebjega s teritorija pod kontrolom Osmanlija u svoje jedinice. Osim toga, pripadnici plemstva nisu svoj doprinos obrani davali samo na bojnom polju i djelatnošću u ugroženim područjima, nego su sudjelovali i u diplomatskim akcijama. Krajem 15. i početkom 16. stoljeća Franjo Berislavić Grabarski bio je tako uključen u pregovore s Mlečanima nastojeći ih uvjeriti da ne zaključe mir s Osmanlijama, već da protiv njih sklope savez s Vladislavom. U godinama koje su prethodile padu Slavonije pod osmanlijsku vlast, stanje se pogoršavalo. Kraljevska blagajna bivala je sve praznija, posjedi koji su graničili s područjem pod osmanlijskom kontrolom bili su često pustošeni te su njihovi prihodi bili smanjeni, a nakon Mohačke bitke i pogibije kralja Ludovika (1526.) zemlja je bila izložena i borbama za krunu između Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburgovca. Zaključni dio izlaganja bavi se upravo tim razdobljem i pokušajima plemstva na tom području da očuva svoje posjede i život, pribjegavajući čak i povremenoj suradnji s Osmanlijama, te osmanlijskim osvajanjem Slavonije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA