Naslov
Određivanje arhivskoga gradiva kao kulturne baštine
(Defining of archives as cultural worth)

Autori
Heđbeli, Živana

Izvornik
Atlanti Review for modern archival theory and practice (1581-7873) 1-2 (2004); 242-255

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kongresno priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
arhiv; arhivsko gradivo; kulturna dobra; Hrvatska; kulturna baština; pokretna kulturna dobra; nepokretna kulturna dobra i objekti
(archives; cultural worth; Republic of Croatia; cultural monument; mobile culture treasures; immovable cultural values and objects)

Sažetak
"Obični ljudi"ne povezuju izraz "kulturna baština / kulturno nasljeđe / kulturna dobra" a arhivskim gradivom i/ili arhivskim zgradama. Zašita arhivskog gradiva kao kulturne baštine u Hrvatskoj je određena Ustavom RH, zakonom o arhivskom gradivu i arhivima, Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i drugim relevantnim nacionalnim i međunarodnim propisima. Arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi, spadaju u pokretna kulturna dobra. Poslove na zaštiti arhivskog gradiva, kao kulturnoga dobra, obavljaju arhivi u okviru svoje djelatnosti, a postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za arhivsko gradivo provodi i rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi Hrvatski državni arhiv na prijedlog područnoga državnog arhiva na način propisan zakonom. U evidencijama HDA nema podataka o ukupnom broju vlasnika - imatelja arhivskog gradiva kojemu je utvrđeno svojstvo kulturnog dobra, a HDA do sada nije izdavao takva rješenja. U zadnjim brojevima Arhivskog vjesnika, kao i na web stranici Hrvatskog državnog arhiva ne nalazimo ništa vezano uz arhivsko gradivo / arhivske zgrade kao kulturnu baštinu ili nezakonitu trgovinu dokumentima. Na istoj web stranci nećemo naći ni službene evidencije koje je Hrvatski državni arhiv dužan voditi, a koje bi trebale sadržavati podatke o gradivu koje je proglašeno kulturnim dobrom. Teško e očekivati da će se u zemlji u kojoj je planirano povećanje vanjskog duga na 27 milijardi dolara, u kojoj je prema službenim podacima cca 16% stanovnika siromašno, a 80% ih se takvima osjeća, izdvajanja za kulturu, bilo državna bilo osobna, biti veća. Arhivi će morati stvoriti potrebu za arhivskim gradivom kao kulturnom baštinom, jednakom knjigama, slikama ili glazbi. Iz sadašnjeg nas stanja može izvesti jedino profesionalizam nadopunjen amaterizmom, stručan i kvalitetan rad udružen s ljubavlju prema poslu kojeg se obavlja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA