Pregled bibliografske jedinice broj: 238746
Porezni aspekti ulaganja u razvoj
Porezni aspekti ulaganja u razvoj // Menadžersko računovodstvo u funkciji razvoja trgovačkog društva / Habek, Mladen (ur.).
Zagreb: Hrvatski računovođa - neovisna udruga računovođa, poreznih savjetnika i financijskih djelatnika, 2004. str. 183-205 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 238746 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Porezni aspekti ulaganja u razvoj
(Tax Aspects of Investing into Development)
Autori
Jurić, Đurđica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Menadžersko računovodstvo u funkciji razvoja trgovačkog društva
/ Habek, Mladen - Zagreb : Hrvatski računovođa - neovisna udruga računovođa, poreznih savjetnika i financijskih djelatnika, 2004, 183-205
Skup
Menadžersko računovodstvo u funkciji razvoja trgovačkog društva
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 06.05.2004. - 08.05.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatsko gospodarstvo; ulaganje u razvoj; dobit - porezna osnovica; porezne olakšice; poticaji; zaposlenost; područja posebne državne skrbi
(Croatian economy; investment into development; profit tax base; tax benefits; stimulation; employment; regions of special State care)
Sažetak
Promatrajući razvoj hrvatskog gospodarstva kao cjeline, tada ulaganja u razvoj obuhvaćaju uvođenje suvremene tehnologije i novih proizvoda, informatizacije, povećanje zaposlenosti, ali i izobrazbu zaposlenika, povećanje konkurentnosti i izvoza hrvatskih proizvoda, povećanje gospodarskih aktivnosti, posebno na području od posebne državne skrbi gdje gospodarski rast i zaposlenost zaostaju za ionako niskim državnim prosjekom. U svrhu poticanja gospodarskog rasta i razvoja u Hrvatskoj se, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, mjerama ekonomske politike nastoji utjecati na porast domaćih, ali i inozemnih izravnih ulaganja. Riječ je o sustavu poticajnih mjera, poreznih i carinskih oslobođenja i olakšica, reguliranih prvenstveno Zakonom o poticanju ulaganja i Zakonom o porezu na dobitak. Porezni aspekt ulaganja u razvoj hrvatskog gospodarstva može se promatrati s motrišta pogodnosti koje se odnose na gospodarske subjekte koji posluju na području posebne državne skrbi, gradu Vukovaru, brdsko-planinskom području i na području slobodnih zona, te porezne pogodnosti koje proizlaze iz poticaja ulaganja u novoosnovana društva. Sve ove porezne pogodnosti odnose se na smanjenje osnovice poraza na dobitak ili porezno oslobođenje na najdulji rok od 10 godina. Polazeći od toga da bi porezne olakšice trebale biti jedan od čimbenika poticaja ulaganja, a time i povećanja zaposlenosti, rezultati nakon prve dvije godine primjene “ novog” Zakona o porezu na dobit nisu ohrabrujuće. Analizirajući učinke ovih poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja, može se zaključiti kako je njihova učinkovitost u prvoj godini primjene novog Zakona o porezu na dobitak bila gotovo zanemariva – utjecali su na smanjenje osnovice poreza na dobitka za svega 0, 3%. Zahvaljujući blagom porastu poticaja ulaganja u 2002. godini, i to prvenstveno onih koji se odnose na ulaganja iznad 20 milijuna kuna, a koja u 2001. nisu zabilježena, došlo je do porasta ukupne svote olakšica za 25%. No, kako se istodobno u toj godini povećala osnovica poreza na dobitak hrvatskih poduzetnika, utjecaj ovih olakšica na smanjenje porezne osnovice ponovno je bio zanemariv – tek 0, 32%. U Hrvatsku je u razdoblju od 1993. do 2003. uloženo oko 9, 2 mlrd USD inozemnih izravnih ulaganja. Od toga se najveći dio ulaganja (64%) odnosni na vlasnička ulaganja (5, 9 mlrd USD). Ostala strana ulaganja u tom razdoblju iznosila su 2, 1 mlrd USD (ili 23% ukupnih inozemnih izravnih ulaganja), a 1, 2 mlrd USD (ili 13%) odnosi se na zadržane zarade. Promatrajući strukturu izravnih vlasničkih ulaganja, razvidno je da je najveći dio njih usmjeren u telekomunikacije (23%), ostalo u novčarsko posredovanje (21%) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (12%). Analizirajući zastupljenost pojedinih poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja u razdoblju od 2001 – 2002., razvidno je kako se najveći dio odnosi na olakšice i oslobođenja za korisnike slobodnih zona (oko 60% ukupnih olakšica) što svakako otvara pitanje primjerenijeg poreznog sustava u dijelu poreznih pogodnosti unutar slobodnih zona. One bi trebale biti poticajni instrument hrvatske gospodarske politike i strategije. Stoga je neophodno pojednostaviti sustav oporezivanje u slobodnim zonama i prilagoditi ga novim gospodarstvenim uvjetima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija