ࡱ> {~zq` UbjbjqPqP .::">>>RvvvvR3xZZZZr 2222222$5h73E>  3Zr[3,,, L8Z>r2, 2,,p/&>/ZN ǯ{v#//q303/,S8+ S8/S8>/ , 33, 3 RRR$vRRRvRRR Stadij laktacije kao imbenik proizvodnosti i kakvoe ov jeg mlijeka Prpi Z.1, Pavi Vesna1, Mio  B.1, Antunac N.1, Samar~ija Dubravka1, Bara Z.2 i Vnu ec I.1 1 Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Svetoaimunska c. 25, 10000 Zagreb; e-mail: zprpic@agr.hr 2 Hrvatski sto arski centar, Ilica 101, 10000 Zagreb, Hrvatska Sa~etak Svrha istra~ivanja bila je utvrditi utjecaj stadija laktacije na proizvodnju, kemijski sastav i fizikalne osobine mlijeka autohtone creske ovce i kri~anki s razli itim krvnim udjelima creske ovce, avasija i isto nofrizijske ovce. Istra~ivanjem je utvren signifikantan utjecaj stadija laktacije i genotipa ovce na prosje nu dnevnu proizvodnju i analizirane parametre kemijskog sastava mlijeka. Tijekom rane laktacije (prvih 60 dana) sadr~aj suhe tvari, masti i proteina u mlijeku bio je signifikantno ni~i u odnosu na sredinu i kraj laktacije bez obzira na genotip ovce, dok su sadr~aj laktoze i pH vrijednost mlijeka u ranoj laktaciji bili signifikantno viai u odnosu na ostali dio laktacije. U odnosu na kri~anke, istokrvne creske ovce su tijekom cijele laktacije imale ni~u mlije nost, ali bogatiji kemijski sastav mlijeka ato je osobito va~no za proizvodnju, prinos i kakvou sira s obzirom da se veina proizvedenog ov jeg mlijeka na otoku Cresu prerauje u sir. Klju ne rije i: genotip, kakvoa mlijeka, ov je mlijeko, stadij laktacije Uvod U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se javlja sve vei interes za proizvodnjom i preradom ov jeg mlijeka. Kraaki predjeli i mediteranska klima hrvatskog priobalja i otoka uvjetovali su proizvodnju sira gotovo isklju ivo iz ov jeg mlijeku. U tu svrhu uglavnom se koriste razli ite lokalne pasmine, naviknute na kra i kamen, oskudnu vegetaciju i velike ljetne vruine. Uz genotip, kao najva~niji imbenik, na proizvodnju i kakvou ov jeg mlijeka utje u fizioloaki imbenici (dob, broj janjadi, stadij i redoslijed laktacije, tjelesna masa ovaca, zdravstveno stanje, i dr.), management (hranidba i na in dr~anja), tehnika mu~nje, zatim klima, tlo, botani ki sastav paanjaka i sl. s obzirom da neujedna ena proizvodnja i sastav mlijeka utje e na kakvou i koli inu proizvedenog sira cilj ovog istra~ivanja bio je utvrditi utjecaj stadija laktacije na proizvodnju, kemijski sastav i fizikalne osobine ov jeg mlijeka. Materijal i metode Mjerenjem koli ina proizvedenog i analizama kakvoe ov jeg mlijeka bilo je obuhvaeno ukupno 119 ovaca, od toga 46 autohtonih creskih ovaca i 73 kri~anki (creska ovca x avasi x isto nofrizijska). Sve ovce obuhvaene istra~ivanjem dr~ane su u jednakim uvjetima hranidbe i smjeataja. ukupno je analizirano 528 pojedina nih uzoraka ov jeg mlijeka. Pojedina ni uzorci mlijeka jutarnje i ve ernje mu~nje uzimani su u pravilnim mjese nim intervalima (svakih 30 dana), prema A4 metodi kontrole mlije nosti (ICAR, 1992.). Prva kontrola mlije nosti bila je u o~ujku, a posljednja u kolovozu 2002. godine. Razdoblje rane laktacije obuhvaa prvih 60 dana laktacije, srednja laktacija od 61. do 120. dana, dok kasna faza laktacije obuhvaa razdoblje od 121. dana pa do kraja laktacije. Koli ina namu~enog mlijeka, dobivena ru nim izmuzivanjem bez koriatenja stimulatora za lu enje mlijeka, mjerena je graduiranom menzurom (l), a laktacijska mlije nost dobivena je izra unavanjem (ICAR, 1992.). Uzorci mlijeka, uzeti u sterilne plasti ne bo ice volumena 200 ml, nisu bili konzervirani, nego su uvani u hladnjaku pri temperaturi od +4(C do laboratorijske analize. Analize kemijskog sastava mlijeka uklju ivale su odreivanje sadr~aja mlije ne masti, bjelan evina, laktoze, suhe tvari i bezmasne suhe tvari (Sbm) metodom infracrvene spektrofotometrije (FIL-IDF, 141C: 2000.) na instrumentu Milkoscan 4400. Broj somatskih stanica u mlijeku odreen je fluoroopti ko - elektronskom metodom brojanja pomou ureaja Fossomatic 90 (FIL-IDF 148A: 1995.). Kiselost mlijeka odreena je pH metrom 340 (Mettler-Toledo). To ka lediata mlijeka odreena je krioskopskom metodom pomou ureaja Cryo Star (FIL-IDF 108: 2002.). Svi podaci obraeni su koriatenjem procedure GLM statisti kog paketa SAS (SAS, 1990). Rezultati istra~ivanja s raspravom Stadij laktacije imao je signifikantan (P<0,05) utjecaj na prosje nu dnevnu proizvodnju i sve analizirane parametre kemijskog sastava ov jeg mlijeka (Tablica 1). Prosje na dnevna proizvodnja mlijeka tijekom prvih 60 dana laktacije bila je signifikantno (P<0,05) viaa u odnosu na ostali dio laktacije u obje istra~ivane populacije ovaca. Razlike izmeu prosje ne dnevne koli ine proizvedenog mlijeka u ranoj (0,858 l/dan), srednjoj (0,591 l/dan)    . 0 H J N P T    " DFd@vtv##D#F#<(кhj$B*ph jhj$ hj$CJ hj$6hj$6CJ]hj$ hj$CJ hj$CJhj$6>*CJ hj$CJ] hj$6CJhj$6CJH*hj$CJH*OJQJ hj$CJH* hj$CJ hj$CJ\7N P  DF@F#:(<((9<= `$a$`UU<((,499<<=????????????>@@@L@N@Z@\@h@j@v@x@@@@@AAAAAA&A(A2A4AAAAAAAAAAAAABBDBNBPBZB\BfBhBrBtB~BBBBBBBB C CCC&C(CXChj$H*OJQJ hj$CJ hj$CJhj$6CJ] hj$6Uhj$hj$5CJ\Q i kasnoj (0,372 l/dan) laktaciji su osobito izra~ene u ovaca kri~anki. U ranoj fazi laktacije sadr~aji suhe tvari, proteina i mlije ne masti bili su signifikantno (P<0,05) ni~i u odnosu na sredinu i kraj laktacije bez obzira ne genotip ovaca. Sasvim suprotan trend je utvren za laktozu: njezin sadr~aj je bio najviai na po etku laktacije, a najni~i na kraju. Creske ovce su tijekom cijele laktacije imale signifikantno (P<0,05) ni~u prosje nu dnevnu proizvodnju mlijeka, ali sa signifikantno (P<0,05) viaim prosje nim vrijednostima analiziranog kemijskog sastava (suha tvar, mlije na mast, proteini i bezmasna suha tvar (Sbm)) nego kri~anke. Genotip nije imao signifikantan utjecaj na analizirane fizikalne osobine (kiselost, to ka lediata) kao i na broj somatskih stanica (SCC) u mlijeku. U ranoj laktaciji pH vrijednosti mlijeka u obje istra~ivane populacije ovaca su bile signifikantno (P<0,05) viae u odnosu na ostali dio laktacije ato je u suprotnosti sa navodima Pavi i sur. (2002) za mlijeko travni ke pramenke. U ovaca kri~anki vrijednost to ke lediata mlijeka signifikantno (P<0,05) je najviaa u ranoj laktaciji. Tablica 1. Proizvodnja i kakvoa ov jeg mlijeka pod utjecajem stadija laktacije i genotipa (S.E.) ParametarStadij laktacijeGenotipS.E.Razina signifikantnosti (P-vrijednost)Creska Kri~anciStadij Genotip Stadij laktacije laktacije x genotipMlijeko (l/dan)Rana Srednja Kasna0,464a 0,391a 0,252c0,858b 0,591c 0,372d22,1******Suha tvar (%)Rana Srednja Kasna17,61a 19,24b 22,03c16,68b 17,76c 19,80a0,2*****Mlije na mast (%)Rana Srednja Kasna6,81a 8,41b 10,62c6,09b 7,30c 8,94a0,17******NSProtein (%)Rana Srednja Kasna 5,54a 5,80a 6,52b5,23b 5,28b 5,77d0,06*****Laktoza (%)Rana Srednja Kasna4,69a 4,45b 4,02c4,77a 4,57b 4,21c0,03****NSSbm (%)Rana Srednja Kasna10,79a 10,81a 11,41b10,58b 10,43b 10,85c0,06*****SCC (x 106/ml) Rana Srednja Kasna0,149 0,906 0,4860,650 0,602 1,0310,04NSNSNSTL (C)Rana Srednja Kasna-0,55568 -0,57207 -0,57782 -0,5673a -0,5750b -0,5819c0,01*NSNSpHRana Srednja Kasna6,76a 6,54 6,636,72a 6,57 6,610,02**NSNSa,b,c,d = prosje ne vrijednosti u istome redu i istoj koloni tablice sa razli itim oznakama su signifikantno razli ite (P<0,05) * P<0,05; ** P<0,01. Literatura FIL-IDF (1995): Milk. Enumeration of somatic cells, 148A. FIL-IDF (2000): Whole milk. Determination of milkfat,protein & lactose content - Guide for the operation of midinfra-red instruments, 141C. FIL-IDF (2002): Milk. Determination of freezing point - Thermistor cryoscope method (reference method), 108. ICAR (1992): International Regulation for milk recording in sheep. Institute de l Elevage,Paris, pp. 15. Pavi V., Antunac N., Mio  B., Ivankovi A., Havranek J.L. (2002): Influence of stage of lactation on the chemical composition and physical properties of sheep milk. Czech J. Anim. Sci. 47 (2): 80-84. SAS (1990): SAS User s guide, Statistics. Version 6, 4th ed. Statistical Analysis System Institute Inc., Cary NC. ABSTRACT Effect of stage of lactation on milk yield and ewe milk quality The aim of this research was to determine the influence of stage of lactation on milk yield, chemical composition and physical properties of milk of autochthonous Cres sheep and different crossbred ewes (between Cres sheep, Awassi and East Friesian sheep). A significant influence of stage of lactation and genotype on average daily milk yield and analysed chemical composition parameters was determined. During early lactation period (first 60 days) dry matter, fat and protein content were significantly lower than in the middle and end lactation stages, regardless to sheep genotype. The lactose content in milk and pH value were significantly higher in relation with middle and late lactation stages. During all stages of lactation purebreed Cres ewes had lower milk production, but richer chemical composition than crossbred ewes. That is very important for production, yield and characteristics of cheese since practically all produced sheep milk is utilized in cheese manufacturing. Key words: genotype, milk quality, sheep milk, stage of lactation ======6>8>Ckd$$IfTl4rX2"m< 0"64 laf4T $$Ifa$8>:><>p>r>>8?$If $$Ifa$8?:?Z?d?t????LCCCCCC $$Ifa$kdI$$IfTl4rX2"m< 0"64 laf4T????????? $$Ifa$??kd$$IfTlSִ Xju2"mhp< 0"6    4 laT?@@@(@4@B@P@^@l@z@@@@@@ $$Ifa$@@kda$$IfTlQִ Xju2"mhp< 0"6    4 laT@@@@@@@AAA*A6A@AHAPAVA $$Ifa$VAXAkd"$$IfTlSִ Xju2"mhp< 0"6    4 laTXAhApAzAAAAAAAAAAAAA $$Ifa$AAkd$$IfTlQִ Xju2"mhp< 0"6    4 laTA BBB.B:BFBRB^BjBvBBBBBB $$Ifa$BBkd $$IfTlSִ Xju2"mhp< 0"6    4 laTBBBBBBBBCCC*C4C:C@CDC $$Ifa$DCFCkde $$IfTlִ Xju2"mhp< 0"6    4 laTFCNCfCpCCCCCCCCCCCCC $$Ifa$XCZCnDpDDDDDDDEE8????@@VAXAAABBDCFCCCDD:E?@AUD0l,2$Le:o!Q>cJ..@0(  B S  ?"QVX^`dfikrtwy"#23no  : ; 0 @Cghrs89 "#()./45:;@AFLOPTYtu 34>?y$%eE"O"P""""DFMOVX!#most  y z @Cgh79jk   !'(./56<=CDGHJKMNPQ^_bcghopuv{|  "#()./45:;@AEFHIKLNPSTWX\]dejkqrxy %&/089ABJKOPTUWY[\`ahinotuyz~24>?xyrs#%dE""""HNQ_FLPTKPY\4#f"""">R^`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(>RIuj$Nh89/DHKNPQcv /AFILOPXk0KPRUXY\oe"@""0o;;"" @ "@@ @@(@4UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialEz Times New (W1)?5 z Courier New;Wingdings"ffʛ%'a>'a>!r4dw"w"'ܰ 2QHX(?Iu2GUtjecaj genotipa na proizvodnju i kakvou ov jeg mlijeka na otoku CresuZVONOZvonimir Oh+'0(8 L\ |   LUtjecaj genotipa na proizvodnju i kakvoću ovčjeg mlijeka na otoku CresuZVONONormal Zvonimir1061Microsoft Office Word@<@f@C@\{'a՜.+,00 hp|  zss>w" JUtjecaj genotipa na proizvodnju i kakvoću ovčjeg mlijeka na otoku Cresu Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABDEFGHIJKLNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghiklmnopqstuvwxy|}Root Entry Fӯ{Data C?1TableMc8WordDocument.SummaryInformation(jDocumentSummaryInformation8rMacros ǯ{ǯ{VBA ǯ{ǯ{dirThisDocument _VBA_PROJECT PROJECT Fe  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEGHIJKO0* pHdProjectQ(@= l A J< rstdole>stdoleP f%\*\G{00020430-C 0046}#2.0#0#C:\WINDOWS\SYSTEM\c2.tlb#OLE Autom`ation^mMSForms> MSFErmsh/z pFA9B32AA8-588E-11D6-A688-E7932575D 41F3.TWD#Microso(ft = ` Ob Library9P0 vP4D54B4H3C99P9PB275E6FD6811JP\Word8.$0\)EX).E .`M CyRN@ValCyNUaQy , -C3 pAOf(ficDO@ficBG{2DF8D04C-5BFA-101B-BDER5@AA@42>PROGRAM FILES\MICROSOFT OFFICE\MSO97.DlLLHl# JlBThisDoc@umentN2D@1Th@6sDIcum8n@HB1)B,B"B +BBx) (S"SS"<(1Normal.ThisDocument0h($(* 0MExAttribute VB_Name = "ThisDocument" Bas1Normal.VCreatabl`False PredeclaIdxTru "ExposeTemplate Deriv$Customizca^ *\G{000204EF-0000-0000-C000-000000000046}#3.0#9#C:\PROGRAM FILES\COMMON FILES\MICROSOFT SHARED\VBA\VBA332.DLL#Visual Basic For Applications*\G{00020905-0000-0000-C000-000000000046}#8.0#409#C:\Program Files\Microsoft Office\Office\MSWORD8.OLB#Microsoft Word 8.0 Object Library*\G{00020430-0000-0000-C000-000000000046}#2.0#0#C:\WINDOWS\SYSTEM\stdole2.tlb#OLE Automation*\G{A9B32AA8-588E-11D6-A688-E7932575D416}#2.0#0#C:\WINDOWS\SYSTEM\MSForms.TWD#Microsoft Forms 2.0 Object Library*\G{4D54B488-3C99-11D9-A688-B275E6FD6811}#2.0#0#C:\WINDOWS\TEMP\Word8.0\MSForms.EXD#Microsoft Forms 2.0 Object Library.E .`M *\CNormal*\CNormalpA *\G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5-00AA0044DE52}#2.0#0#C:\PROGRAM FILES\MICROSOFT OFFICE\OFFICE\MSO97.DLL#Microsoft Office 8.0 Object LibraryAThisDocument 641a1f4ac*D) TM<uh`&WordkVBAWin16~Win32Macopatijastdole`MSFormsC ThisDocument< _EvaluateNormalOfficeuProject-ListBox1 SpinButton18Documentj` ID="{4D54B48D-3C99-11D9-A688-B275E6FD6811}" Document=ThisDocument/&H00000000 Name="Project" HelpContextID="0" CMG="6567873A89A98DA98DA98DA98D" DPB="D8DA3ABD3BBD3BBD" GC="4B49A9581D591D59E2" [Host Extender Info] &H00000001={3832D640-CF90-11CF-8E43-00A0C911005A};VBE;&H00000000 &H00000002={000209F2-0000-0000-C000-000000000046};Word8.0;&H00000000  ҋB `oym'vThisDocumentThisDocument  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89qPROJECTlk L6PROJECTwmM)CompObjNq