Naslov
Posebnosti radnih odnosa državnih službenika
(Special Characteristics of Employment of Government Employees)

Autori
Potočnjak, Željko

Izvornik
Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse: građansko, trgovačko, radno i procesno pravo u praksi : godišnjak (1330-6227) (2005); 211-274

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
državni službenik; državna uprava; radni odnosi; službenički odnosi; rad; ugovor o radu
(civil servants; civil service; public administration; employment relationship; work; labour; labour contract)

Sažetak
U tijeku je još jedna pravno vrlo zahtjevna reforma uređenja pravnog odnosa između države i državnih službenika. Početni pravni akt te reforme je novi Zakon o državnim službenicima, a očekuje se donošenje još dva zakona i velikog broja podzakonskih akata. Ta reforma je dio priprema za članstvo u Europskoj uniji i treba doprinijeti utemeljenju učinkovite i jeftine državne uprave, sposobne za ispunjavanje zahtjeva koji će proizaći iz tog članstva. Ambiciozno zamišljena reforma nameće potrebu i da se odgovori na neke teoretske prijepore koji se javljaju u svezi s pravnim odnosom države i državnog službenika: je li to radni, upravni ili neki posebni odnos te u kojoj su mjeri u tom odnosu prisutni elementi javnog i privatnog prava. Nakon analize službeničkog odnosa autor zaključuje da je taj odnos posebna vrsta radnog odnosa. U radu se iscrpno razmatraju najznačajnije posebnosti koje službenički odnos razlikuju od radnog odnosa u gospodarstvu. Te se posebnosti naročito odnose na prijam u državnu službu, klasifikaciju službeničkih radnih mjesta, pravno uređenje plaća i drugih materijalnih prava, disciplinsku odgovornost, prestanak državne službe, supsidijarnu primjenu pravila općeg upravnog postupka te sudsku zaštitu prava u svezi s državnom službu. Autor ocjenjuje da će se zacrtani ciljevi reforma teško ostvariti jer je službenički sustav u Hrvatskoj i nakon donošenja novog zakona nepotrebno složen i usmjeren na uređenje pravnog odnosa između države i relativno zatvorene profesionalne skupine državnih službenika. Složenim zakonskim uvjetima i postupcima ograničava se pristup u državnu službu osobama koje su izvan te službe. Neučinkovitim se ukazuje sustav u kojem je tek nakon dvije godine moguće iz državne službe ukloniti osobu čiji je rad negativno ocijenjen. Disciplinska odgovornost uređena je po uzoru na kaznenu odgovornost i nije prikladna za uklanjanje iz državne službe onih koji ne rade u skladu s pravilima. Nema mogućnosti za pojedinačni pristup kojim bi se u državnu službu privukli naročito nadareni i sposobni stručnjaci. Međutim, usprkos načelnom formalizmu odluke o pravima državnih službenika često nemaju potrebna obrazloženja pa im je otežano ostvarenje prava na žalbu u upravnom postupku i pravu na sudsku zaštitu u upravnom sporu. Sudska zaštita se ostvaruje u upravnom sporu pred Upravnim sudom koji nije sud pune jurisdikcije i pred kojim se ne održavaju rasprave na kojima se u kontradiktornom postupku utvrđuju činjenice. Stoga se predlaže ili promjena prakse Upravnog suda ili prebacivanje ove vrste sporova u nadležnost sudova opće nadležnosti. Pozitivna iskustva postoje u području kolektivnih radnih odnosa u kojima su prava državnih službenika i njihovih sindikata gotovo izjednačena s pravima zaposlenih u gospodarstvu. Na temelju tih iskustava predlaže se prilagođavanje pravnog uređenja službeničkih odnosa na način kojim će se pravno uređenje tih radnih odnosa prilagoditi pravnom uređenju radnih odnosa u gospodarstvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA