Naslov
Osvrt na hrvatsko peradarstvo u razdoblju 2003.-2004.
(Overview of Croatian poultry industry over the period 2003-2004)

Autori
Savić, Vladimir ; Balenović, Mirta ; Dinarina Sablić, Marija ; Krivec, Gabrijela ; Krstulović, Fani ; Mikec, Milivoj ; Raguž-Đurić, Radmila ; Sokolović, Marijana ; Šimpraga, Borka ; Tišljar, Marina

Izvornik
Stočarstvo (0351-0832) 59 (2005), 4; 253-269

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
peradarska proizvodnja; Hrvatska; 2003.; 2004.
(poultry production; Croatia; 2003; 2004)

Sažetak
Peradarska je proizvodnja u Hrvatskoj tijekom 2003. i 2004. godine, unatoč gospodarskim poteškoćama, zadržala razinu iz prethodnih godina. Primjećuje se, međutim, restrukturiranje peradarskih proizvođača u smislu okrupnjavanja proizvodnje. Izgrađeno je i dosta novih nastambi za perad koje su opremljene najsuvremenijom opremom, a i dosta je starih nastambi adaptirano i opremljeno novim sustavima. Pojedini proizvođači kasne u primjeni novih tehnoloških rješenja i spoznaja, i to pretežito mali proizvođači koji će se vjerojatno izgubiti u tržišnoj utakmici. Analizirane smjese za hranidbu peradi u većini su slučajeva po kemijskom sastavu i higijenskim zahtjevima bile na zadovoljavajućoj razini. Dio smjesa za tov pilića ipak je sadržavao manju količinu proteina i metaboličke energije, pa se u takvim slučajevima ne iskorištavaju u potpunosti potencijali modernih hibrida tovnih pilića i tako gubi profit. Zdravlje se peradi u Hrvatskoj tijekom protekle dvije godine općenito može ocijeniti zadovoljavajućim. Zarazna bolest burze (gumborska bolest), koja je uzrokovala značajne gospodarske gubitke tijekom proteklih desetak godina, sada je u opadanju, no izrazito se povećala učestalost zarazne kržljavosti. S obzirom da se zarazna kržljavost sprečava ponajprije pridržavanjem temeljnih tehnoloških postulata peradarske proizvodnje, smatramo da ovoj bolesti ne bi smjelo biti mjesta u našoj intenzivnoj peradarskoj proizvodnji. Bakterije iz roda Salmonella su u 2004. izdvojene u dalekom većem broju negoli u prethodne dvije godine, međutim najveći broj izolata odnosi se na salmonele iz skupine « ; ; C1» ; ; . S. Enteritidis, koji je bio najčešći serovar tijekom proteklih desetak godina, zapravo je u laganom opadanju, dok je serovar S. Typhimurium nešto češće izdvajan. Učestalo izdvajanje salmonela iz skupine « ; ; C1» ; ; upućuje na njihovu nazočnost u smjesama za hranidbu peradi, čemu treba posvetiti posebnu pozornost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

Napomena
Izlaganje sa skupa

POVEZANOST RADA