Pregled bibliografske jedinice broj: 235344
Mletačka i austrijska Istra u 17. stoljeću
Mletačka i austrijska Istra u 17. stoljeću // Povijest Hrvata. Druga knjiga: Od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata / Valentić, Mirko ; Čoralić, Lovorka (ur.).
Zagreb: Školska knjiga, 2005. str. 151-158
CROSBI ID: 235344 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mletačka i austrijska Istra u 17. stoljeću
(The Venetian and the Austrian Istria in the 17th Century)
Autori
Bertoša, Slaven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Povijest Hrvata. Druga knjiga: Od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata
Urednik/ci
Valentić, Mirko ; Čoralić, Lovorka
Izdavač
Školska knjiga
Grad
Zagreb
Godina
2005
Raspon stranica
151-158
ISBN
953-0-60577-3
Ključne riječi
Mletačka Istra, Austrijska Istra, 17. stoljeće
(Venetian Istra, Austrian Istria, 17th century)
Sažetak
Uskoci su još koncem 16. stoljeća počeli napadati i pljačkati istarske gradove, a 1608. ušli su u Pulu kroz rupe u gradskim zidinama i odnijeli robu u vrijednosti od 4.000 dukata. Sukobi su kasnije prerasli u Uskočki rat (1615.-1618.), specifičan po ratnoj tehnici kojom se vodio, ali i znamenitim vojnim zapovjednicima i plaćenicima. Njegovu prekretnicu predstavlja mletačko zauzimanje kaštela Tinjana (1616.), nakon kojeg se taktika vođenja rata potpuno mijenja. Već su ga i suvremenici smatrali pravom katastrofom, a njegove su se posljedice dugo osjećale u čitavoj Istri. Tridesetih godina 17. stoljeća francuski je vojni inženjer Antoine De Ville gradio puljsku utvrdu, upravo u vrijeme najveće epidemije kuge u Istri (1629.-1633.). Kasnije je uslijedila hajdučka kolonizacija Pule i južne Istre (1670.-1675.), kojom je Venecija pokušala riješiti svoje odnose s Osmanlijama na području Boke kotorske. Hajduci su joj, naime, ugrožavali sklopljeno primirje, pa ih je odlučila preseliti u Istru. No, nastojanje je na koncu završilo neuspjehom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
0101037
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Slaven Bertoša
(autor)