Pregled bibliografske jedinice broj: 233788
Gdje je granica između kritike pravosuđa i pritiska na pravosuđe?
Gdje je granica između kritike pravosuđa i pritiska na pravosuđe? // Radno pravo, I. (2005), 12; 46-55. (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 233788 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gdje je granica između kritike pravosuđa i pritiska na pravosuđe?
(The Dividing Line of the Critic of Judiciary and Pressure on Judiciary)
Autori
Rajko, Alen
Izvornik
Radno pravo (1845-1500) I.
(2005), 12;
46-55.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
sudbena vlast; izvršna vlast; zakonodavna vlast; dioba vlasti; samostalnost i neovisnost sudstva; pravo na slobodu izražavanja; nadzor nad pravosuđem
(judicial power; executive power; legislative power; separation of powers; autonomy and independence of judiciary; right to freedom of expression; control over judiciary)
Sažetak
Povod za analizu pitanja sadržanog u naslovu teksta su nedavne javne polemike o tome gdje su granice kritike pravosuđa (u odnosnom slučaju od strane izvršne vlasti)? Pritom su raščlanjene relevantne odredbe Ustava Republike Hrvatske, Zakona o sudovima, Nacrta konačnog prijedloga zakona o sudovima, Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave, Kaznenog zakona, Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakona o medijima te postupovnih zakona. Navedene odredbe zaključno su sistematizirane u dvije glavne skupine: odredbe koje su prvenstveno usmjerene na zaštitu samostalnosti i neovisnosti sudstva te odredbe koje su prvenstveno usmjerene na nadzor sudbene vlasti (od strane zakonodavne i izvršne vlasti, stranaka u sudskim postupcima, opće javnosti i medija). Javna kritika pravosuđa zaštićena je pravom na slobodu izražavanja misli i podvgrnuta ograničenjima koja prolaze test iz čl. 16. Ustava Republike Hrvatske. Različiti izrijekom normirani instrumenti zaštite neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti (primjerice, čl. 6. i čl. 23. Zakona o sudovima, čl. 305. i čl. 309. Kaznenog zakona) upravljeni su na sprečavanje pritiska na pravosuđe u konkretnim sudskim predmetima i ne štite sudstvo od općenite kritike, npr. zbog sporosti vođenja postupaka. Četiri su glavne skupine izvanpravosudnih subjekata kritike sudbene vlasti: opća javnost, u redovitome pravnom okviru prava na slobodu izražavanja i njegovih propisanih ograničenja (spomenuti pravni okvir vrijedi i kod ostalih triju skupina subjekata) ; stranke u pojedinim sudskim postupcima, koje su – u okviru tih postupaka – ovlaštenici pojedinih dodatnih prava ; novinari, koji – osim prava na slobodu izražavanja misli i ostale funkcionalne povlastice – imaju i profesionalnu dužnost informiranja o stvarima od javne važnosti, uključujući rad pravosuđa ; ostale grane vlasti, a naročito (u okviru izvršne vlasti) Ministarstvo pravosuđa, koje ne samo da - u okviru svojih nadležnosti u pogledu sudbene vlasti - ima pravo, već i dužnost kritizirati sudbenu vlast. Navedeni subjekti, dakako, ne izmiču kritici sudbene vlasti, kada ona ne zalazi u protupravnu sferu. Zadiranje kritike sudbene vlasti u protupravnu sferu (pritisak na pravosuđe) potrebno je ocjenjivati prema okolnostima svakog slučaja ponaosob.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
