ࡱ> `bjbj 5<f0  \)\)\)8)p* bH+^+t+t+t+O,], i,XXXX1Y].a$dhOgrRae 3O,O,33Ra t+t+bEAEAEA3 t+ t+XEA3XEAEA EAt+<+ g \)9jEA/Tb0bEAg5@gEAEA&g kAq,S.XEA/0Zq,q,q,RaRa@jq,q,q,b3333 \) \)   Odnos samohendikepiranja, samopoatovanja i jasnoe pojma o sebi Josip Buruai Andreja Brajaa }ganec Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar Biljeaka o autorima Josip Buruai, Andreja Brajaa }ganec, Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb. Svu korespondenciju koja se odnosi na ovaj lanak adresirati na Josip Buruai, Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Maruliev trg 19/I, 10001 Zagreb, Tel: +385 1 48 86 805, E-mail: Josip.Burusic@pilar.hr Sa~etak U radu se provjerava u kojoj su mjeri samopoatovanje i jasnoa pojma o sebi povezani s koriatenjem samohendikepiranja te razlikuju li se skupine razli itog stupnja samopoatovanja i jasnoe pojma o sebi u izra~enosti koriatenja ovog vida ponaaanja. Rezultati dobiveni primjenom Skale samohendikepiranja, Skale samopoatovanja i Skale jasnoe pojma o sebi na uzorku koji ini 481 u enik niza srednjih akola u Hrvatskoj pokazuju kako samopoatovanje i jasnoa pojma o sebi doprinose statisti ki zna ajno objaanjenju samohendikepiranja. Pojedinci ni~eg samopoatovanja i manje izra~ene jasnoe pojma o sebi jesu ti koji eae koriste samohendikepiranje, pri emu se ne javlja statisti ki zna ajan interakcijski efekt samopoatovanja i jasnoe pojma o sebi na iskazivanje samohendikepiranja. Naslov: SELF-HANDICAPPING, SELF-ESTTEM AND CLARITY OF SELF-CONCEPT Abstract In this paper, the extent to which self-esteem and clarity of self concept are linked to the use of self-handicapping is investigated as well as whether groups with different degrees of self-esteem and clarity of self concept differ in the expression of this type of behaviour. The obtained results using the Self-handicapping scale, Rosenberg Self-esteem scale and the Self concept clarity scale on a sample of 481 secondary school students in Croatia shows how self-esteem and the clarity of self concept contributes a statistically significant explanation to self-handicapping. Individuals with lower self-esteem and less articulated clarity of self concept are the ones who more often use self-handicapping, in which there is no statistically significant interactive effect of self-esteem and the clarity of self concept in the deposition of self-handicapping. Uvod Niz je ponaanja kojima ljudi nastoje odr~avati vlastito samopoimanje, samovrednovanje ili javnu sliku u o ima drugih. U klini koj tradiciji najviae je pozornosti posveeno razmatranju niza psiholoakih obrambenih mehanizama, u socijalnopsihologijskoj na inima uzro noga atribuiranja, pristranostima u atribuiranju a neato kasnije samopredstavljanju, kao pokuaaju utjecanja na dojmove drugih predstavljanjem odreene slike o sebi. Koncem sedamdesetih godina Jones i Berglas (Jones i Berglas, 1978; Berglas i Jones, 1978) su opisali jednu od strategija koju ljudi koriste u situacijama kada su suo eni sa stvarnim ili potencijalno prijeteim informacijama po sustav samopoimanja, a mo~e predstavljati oblik zaatite i odr~avanja osobnog i socijalnog samopoatovanja. Nazvali su je samohendikepiranje, koje uklju uje niz ponaaanja svjesno koriatenih u svrhu lakaeg upravljanja atribucijama o vlastitom uspjehu. Kako navode Berglas i Jones (1978, str. 406) samohendikepiranje odra~ava ponaaanja koja se izvode u svrhu stvaranja pretpostavki za kasniju mogunost eksternaliziranja neuspjeha i internaliziranja uspjeha. Samohendikepiranje ima dosta zajedni kih zna ajki s atribucijskim procesom, no od njega se zna ajno razlikuje. Midgley i suradnici (1996) dr~e kako je atribuiranje retrospektivni proces koji slijedi ne iji uspjeh ili neuspjeh i poduzeto je s ciljem objaanjenja uspjeha ili neuspjeha. Nasuprot njemu, samohendikepiranje je strategija a priori, proaktivno ponaaanje poduzeto s ciljem utjecanja na opa~anje drugih ato je uzrok uspjehu ili neuspjehu. Kako navode ovi autori, ako studenti nakon ispita svojim kolegama objaanjavaju kako nisu mogli dati sve od sebe jer su bili umorni rije  je o usmjeravanju atribuiranja. Ako, s druge strane, dan ili danima prije ispita namjerno izlaze vani i ne koriste vrijeme za pripremanje, rije  je, po svemu sudei, o pokuaaju da se nedovoljno ulaganje truda iskoristi kao izgovor u slu aju mogueg neuspjeha. Samohendikepirajuim ponaaanjem se objektivno smanjuje mogunost stvarnog postizanja uspjeha, od kojega se ne bje~i ve ga se u osnovi pri~eljkuje. Jer, ako se postigne uspjeh usprkos ometajuem ponaaanju, imat e dodatnu vrijednost, ato pred drugima, ato u vidu poveavanja vlastitog samopoatovanja. Pored toga, u situaciji postojanja spre avajuih ponaaanja, ne pru~a se dovoljno mjesta procjeni stvarnih sposobnosti i mogunosti pojedinca. U situaciji postojanja samohendikepirajueg ponaaanja okolina naj eae nije u stanju procijeniti koliko je neki neuspjeh posljedica nedovoljnog zalaganja, koliko posljedica spre avajuih ponaaanja, a koliko rezultat pomanjkanja sposobnosti pojedinca. Za pojedinca je to prili no va~no budui i u slu aju uspjeha i u slu aju neuspjeha, kratkoro no gledajui, ne gubi previae. Nije stoga nimalo udno ato su Higgins i suradnici (1990) samohendikepiranje nazvali paradoksom, koji to (u osnovi) nije, a Jones i Berglas (1978, str. 204) ga opisuju rije ima "tko pokuaava i ne uspije izgubit e sve. Tko ne uspije, a nije niti pokuaao, odr~ava vjerovanje da je poatovan i voljen". U dosadaanjim istra~ivanjima razmatran je niz pitanja vezanih uz samohendikepiranje. Od toga je li ono primarno samozaatitni ka strategija kojom se nastoji zaatititi sustav poimanja i samopoatovanja u vlastitim o ima ili je samohendikepiranje jedna od samopredstavlja kih strategija usmjerenih na upravljanje opa~anjima i dojmovima drugih, odnosno zaatitu socijalnog samopoatovanja (Tice i Baumeister, 1990; Leary i Shepperd, 1986). Pored toga, niz je istra~ivanja pokuaao razmotriti na koje se sve na ine samohendikepiranje iskazuje (Berglas i Jones, 1978; Jones i Berglas, 1978; Snyder i Smith, 1982; Smith i sur., 1982; Rhodewalt i sur., 1984; Higgins i Harris, 1988), kakve ima posljedica za osobni i socijalni ~ivot pojedinca (Tice i Baumeister, 1990), te koja su to obilje~ja i karakteristike koje odreuju ili samo posreduju u iskazivanju samohendikepiranja (Snyder i sur., 1985; Harris i Snyder, 1986; Ryska i sur., 1998; Ross i sur., 2002). Kako se samohendikepiranje prema Jonesu i Berglasu (1978) eae iskazuje u onim situacijama kada ljudi nisu sigurni i odreeni u pogledu osobnih poimanja, poglavito onih povezanih s kompetencijom, postavlja se pitanje da li ga eae koriste pojedinci koji su kroni no neodreeni i nesigurni u svome poimanju. Kako samopoatovanje i jasnoa pojma o sebi predstavljaju substancijalne pokazatelje osnovnog sustava zamisli o sebi i samopoimanja pojedinca va~no istra~iva ko pitanje jest u kojoj mjeri su ova obilje~ja povezana s koriatenjem samohendikepiranja. Dosadaanja istra~ivanja u nekoliko su navrata dovodila u vezu samopoatovanje i samohendikepiranje, s prili no nekonzistentnim rezultatima, poglavito kada je rije  o koriatenju samohendikepiranja kod osoba niskog odnosno visokog samopoatovanja (Tice i Baumeister, 1990; Harris i Snyder, 1986; Tice, 1991; Strube i Roemmele, 1985). Temeljem dosadaanjih spoznaja teako je sa sigurnoau rei koja od ovih skupina je viae spremna upuatati se u samohendikepiranje, a vjerojatno je najbli~a istini Tice (1991) koja smatra da su podjednako spremni koristiti samohendikepiranje i ljudi niskog i ljudi visokog samopoatovanja, pri emu su im razli iti motivi. Takav zaklju ak ukazuje na mogunost da niz drugih obilje~ja posreduje u iskazivanju samohendikepiranja, kao ato su jasnoa pojma o sebi, stabilnost samopoatovanja, razina socijalnih vjeatina i sl. Konstrukt jasnoe pojma o sebi, koji je objasnila autorica Campbell (Campbell, 1990; Campbell i sur., 1996) predstavlja obilje~je koje potencijalno mo~e biti vrlo va~an prediktor samohendikepiranja. Ukratko, istra~ivanja ove autorice su pokazala da premda ljudi veinom imaju jasne predod~be i pojam o tomu tko i ato jesu, ipak se mogu pronai i prili no postojane individualne razlike meu njima u stupnju u kojemu su njihova "osobna vjerovanja jasno i dobro odreena, internalno konzistentna te vremenski stabilna" (Campbell i sur., 1996, str. 141). Drugim rije ima, mogue je pronai razlike meu ljudima u jasnoi pojma o sebi. U dosadaanjim istra~ivanjima jasnoa pojma o sebi nije intenzivnije dovoena u vezu sa samohendikepiranjem, premda se o ekivanja o tom odnosu u odreenoj mjeri predvidljiva, te je vjerojatnije da su koriatenju samohendikepiranja sklonije osobe manje izra~ene jasnoe pojma o sebi. No, pored samostalnog utjecaja jasnoe pojma o sebi i samopoatovanja, va~no je vidjeti u kojoj mjeri ova obilje~ja interakcijski utje u na samohendikepiranje, i ako utje u, u kojem je smjeru taj utjecaj. Tu je svakako va~no provjeriti je li mogue, na primjer, da osobe izra~enije jasnoe pojma o sebi, koje imaju ni~e samopoatovanje, eae koriste samohendikepiranje od skupine manje izra~ene jasnoe pojma o sebi a koja ima viae samopoatovanje. Kako su spoznaje o samostalnom utjecaju samopoatovanja nekonzistentne, a onih o utjecaju jasnoe pojma o sebi gotovo da i nema, u ovom se istra~ivanju ~elio ispitati povezanost navedenih obilje~ja i samohendikepiranja kao ponaaanja. Posebice se ~eljelo vidjeti razlikuju li se skupine razli itog stupnja samopoatovanja i jasnoe pojma o sebi u stupnju koriatenja samohendikepiranja. Jer Uzmu li se u obzir pojedina istra~ivanja, koja su na primjer razmatrala odnos stupnja samopoatovanja i stabilnosti samopoatovanja (Harris i Snyder, 1986) te su pokazala da je stabilnost i neodreenost samopoatovanja ponekad va~niji prediktor od stupnja ne ijeg samopoatovanja, ine se vrlo va~nim razmotriti upravo moguu povezanost jasnoe pojma o sebi, samopoatovanja i samohendikepiranja. Jer, neodreenost u pogledu jasnoe pojma o sebi predstavlja aire konceptualno obilje~je, koje meu ostalim djelomi no uklju uje i neodreenost u pogledu samopoatovanja, te e stoga dobivene spoznaje o ovim odnosima imati i neato veu spoznaju vrijednost. Metoda Sudionici istra~ivanja Istra~ivanje je provedeno na uzorku u enika drugih i treih razreda nekoliko srednjih akola u Republici Hrvatskoj (Klasi ne gimnazije u Zagrebu, XI. Gimnazije u Zagrebu, Srednje akole u Zlataru, Tehni ke akole u Virovitici, Srednje akole u Vrbovcu, Srednje akole Tin Ujevi u Kutini te u enika Gimnazije Vara~dinu). U uzorku je ukupno 481 u enik, 198 muakaraca i 283 ~ene, prosje ne dobi 16,4 godine. Instrumentarij i postupak prikupljanja podataka Istra~ivanje je, kao dio aireg projekta, provedeno tijekom redovne nastave u akolama u skupinama do 35 u enika, anonimno, bez prikupljanja osobnih informacija koje slu~e identificiranju sudionika. Unutar protokola koji su sudionici dobili variran je redoslijed pojavljivanja pojedinih instrumenata. U istra~ivanju su rabljeni najpoznatiji i naj eae koriateni instrumenti za mjerenje istra~ivanih obilje~ja. Prije formiranja ukupnog rezultata za neki instrument provjerena je opravdanost takvog postupka zasebnim faktorizacijama, gdje dobiveni rezultati u najveoj mjeri slijede ranije teoretske konceptualizacije i spoznaje do kojih se doalo u nizu empirijskih istra~ivanja koja se temelje na uporabi nekog od ovih instrumenta. Razmatrana obilje~ja operacionalizirana su preko sljedeih instrumenata: Skala samohendikepiranja (Jones i Rhodewalt, 1982) Za mjerenje samohendikepiranja koriatena je skraena verzija originalne Skale samohendikepiranja autora Jonesa i Rhodewalta (1982), koja je nastala izdvajanjem 10 najboljih estica od originalnih 25, a koje su u faktorskim provjerama imale najveu projekciju na prvu latentnu dimenziju. Kako se dosadaanjim istra~ivanjima pokazalo, koriatenje originalne skale u punom formatu praeno je u pravilu nizom psihometrijskih manjkavosti te su preporuke da se u istra~ivanjima koriste skraene verzije ovog instrumenta (vidi Strube, 1986). Primjer estice ove skale jest "Izbjegavam ulagati previae truda u natjecateljske aktivnosti, kako ne bih bio jako razo aran ako izgubim ili postignem loa rezultat". Unutraanja konzistentnost skale iskazana Cronbachovom alfom skromna je i iznosi (=.64. Format za odgovore ini skala Likertovog tipa s pet uporianih to aka. Skala samopoatovanja (Rosenberg, 1965) Najpoznatiji je i naj eae koriateni instrument za mjerenje opeg samopoatovanja. Ima 10 estica, od kojih je 5 formulirano u pozitivnom a 5 u negativnom smjeru, na koje se odgovara na skali Likertovog tipa s pet uporianih to aka. Prije formiranja ukupnog rezultata odgovori na neafirmativnim esticama su obrnuto bodovani na na in da viai ukupni rezultat odra~ava viae samopoatovanje. Pouzdanost ove skale iznosi (=.85. Skala jasnoe pojma o sebi (Campbell i sur., 1996) Predstavlja mjeru stupnja u kojem su osobna vjerovanja o sebi koja netko ima jasno i sigurno odreena, internalno konzistentna i stabilna tijekom vremena. Ima 12 estica, meu kojima vee slaganje s sadr~ajem 10 estica upuuje na manju jasnou pojma o sebi, dok vee slaganje sa sadr~ajem dvije estice upuuje na izra~eniju jasnou pojma o sebi. Primjer estice ove skale jest Kada bih trebao nekome opisati tko sam ja, taj bi se opis mogao mijenjati iz dana u dan. Kako bi viai ukupni rezultat koji netko posti~e na ovom instrumentu odra~avao izra~eniju jasnou pojma o sebi, obrnuto su bodovani rezultati na deset neafirmativnih estica. Format za odgovore je skala Likertovog tipa s pet uporianih estica, a unutarnja konzistencija ato ju ini 12 estice skale iskazana Cronbachovom alfom iznosi (=.83. Rezultati U Tablici 1 prikazani su iznosi koeficijenata korelacije izmeu samohendikepiranja, samopoatovanja, jasnoe pojma o sebi i spola ispitanika. ----------------------- Ovdje ubaciti Tablicu168<" & ( * , L R T p P T V X Z \ Ǽvokogocococoh5Zhwh| hr1Ohq{hq6hq{mHsHh|mHsHhwmHsHh-mHsHhq{mHsHhCVh mHsHh mHsHh`mHsHhCVh`mHsHhCVhWmHsHh+;mHsHhGG;mHsHh2;mHsHhmHsHhhmHsH"" $ & ( * , T gdr1O$ ) p@ P  !1$a$gdq{ $d4a$gdgdgdGG $d4a$gdgd ~ J d z pd~4>09¾xqxmqmh PY hCOh PY hvh PYh^mHsHh PYmHsHhs'mHsH hh`h1Uh\Xh=hRQh>hih>@h(TThK-hs"hT+h2xhQhRzh0h[9h6qh>h#hCVh`mHsHhCVhtvmHsH*/09v-65,@PGRRR(SPVgd;gdhF$a$gd)aegdr1Ogdv$a$gd PY $da$gd PY $da$gd PY $d@&a$gd PY $d4a$gdno3k|<CFVZq$LNnpz6<>t(*Žh zhyNhE:hhBhz[.hSIhjmHsHh(5mHsHhCVh`mHsHhCVhs'mHsHhvh PYmHsH h$h PYh$ hvh PYh PYhCO<*46vx 4:vx*<PR !"!6!8!N!\!^!r!!""# #B###$$$t$$ %%N%T%h%%ĿĻԻԳЯЫЧ蓎 hf6hfhqhr<hjl9h=h[hl-Kh~k~hDh)vh h;6h;hz+h7h@hDi=h(ChhThUPh4hrph%#hg{ h9[h zhyN8%%%6&H&N&&&&&&&&''''h''''(((()Z)v))z****<+P+n+r+b,f,j,,,,,.-^-l-p---------\/r////ĸ贸踰h*"0hQhTxh;h\hCh?h)hs<h=h10hTJhPh8hOhw4dhghh8O5hjl9h+oh4wh~>dhrphz+h>>>>?.?n????@*@,@.@^@@@@A0A:ATAhAAABBBBBBBBIBIVI^IIIIIJJJL0LXLLMMM N6NNNnNNNNNOOO PPP6RRRRRRR$S&S(S~SSSS TTUUUʿhIh7h_hwhk{hjmHsHhk{hk{mHsHhk{hmHsHhq6hmHsH hk{hhq6h)aemHsHhFxhKj/hChZh(Ehy^hEWh=h-86UUUUVV4V:V____________N`d`v`x``````DhL#h=+h7h3h^sh?BhK:hnh 4xczc|c~ccc ddddd(d*d8d:d.05). Dvostruki i trostruki interakcijski efekti ovih obilje~ja nisu statisti ki zna ajni, osim interakcijskog efekta samopoatovanja i spola koji se jedino pokazao statisti ki zna ajnim (F(1,473)=8.12, p<.05). Drugim rije ima, samohendikepiranje se izra~enije iskazuje kod osoba manje jasnoe pojma o sebi, ni~eg samopoatovanja, a posebice kod ~ena ni~eg samopoatovanja. Rasprava Doprinos samopoatovanja i jasnoa pojma o sebi objaanjenju samohendikepiranja statisti ki je zna ajan, na na in koji je konceptualno predvidljiv i o ekivan. Pojedinci ni~eg samopoatovanja i oni manje izra~ene jasnoe pojma o sebi spremniji su koristiti oblike ponaaanja koje je mogue ozna iti kao samohendikepiranje. Kao klju ni razlog i objaanjenje zaato je tomu tako mogue je navesti mialjenje Tice (1991) koja naglaaava openito izra~eniju nesigurnost i neodreenost u prijeteim situacijama osoba ni~eg samopoatovanja, te je mogue da je samohendikepiranje jedno od zaatitni kih ponaaanja ove skupine. U mialjenju ove autorice implicirana je mogunost postojanja statisti ki zna ajnog interakcijskog efekta samopoatovanja i jasnoe pojma o sebi na iskazivanje samohendikepiranja, ato se nije potvrdilo rezultatima ovog istra~ivanja. Kao ato se mo~e vidjeti, skupina ni~eg samopoatovanja spremnija je koristiti samohendikepiranje neovisno o razini njihove odreenosti i sigurnosti u vlastiti sustav samopoimanja, operacionalizirane preko konstrukta jasnoe pojma o sebi. Isto tako, neodreenost u pogledu pojma o sebi samostalno doprinosi objaanjenju koriatenja samohendikepiranja ime su se na empirijski izveden na in potvrdile pretpostavke Jonesa i Berglasa (1978), Snydera i Smitha (1982). Pored toga, rezultati ovog istra~ivanja upuuju na zaklju ak kako je po svemu sudei rije  o dispozicijskoj tendenciji a ne o situacijski uvjetovanom ishodu, kako su sugerirali Harris i Snyder (1986), jer je njihov zaklju ak bio da je skupina koja je neodreena po pitanju samopoatovanja spremnija koristiti samohendikepiranje samo u situaciji ako postoji povratna informacija o u inku osobe. U razmatranju utjecaja jasnoe pojma o sebi na iskazivanje samohendikepiranja svakako je va~no i mialjenje autorice Self (Self, 1990), koja dr~i da prije nego ato e uope doi do samohendikepiranja kao oblika ponaaanja mora postojati pojam o sebi ijoj zaatiti samohendikepiranje slu~i. Ako netko ima izra~eniju jasnou pojma o sebi, vrsto uvjerenje tko i ato jest, nema potrebu samohendikepiranjem atititi vlastiti pojam o sebi. Osobe koje su neodreene i nejasne u pogledu pojma o sebi samohendikepiranjem prividno atite sustav osobnih informacija o sebi. Naravno, objaanjenje ove autorice polazi od toga da je povezanost izmeu jasnoe pojma o sebi i va~nosti pojma o sebi malena, ima li se u vidu da se samohendikepiranje koristi u slu aju potencijalnih prijetnji va~nom aspektu pojma o sebi. U tom pogledu trebalo bi svakako u istra~ivanjima koja slijede detaljnije razmotriti u kojem odnosu stvarno jesu jasnoa i va~nost pojma o sebi. Povezanosti ni~eg samopoatovanja i samohendikepiranja mogue je promatrati i u kontekstu posredovanja nekih drugih obilje~ja pojedinca. Mogue je pretpostaviti kako potreba za socijalnim odobravanjem, koja u veoj mjeri karakterizira osobe ni~eg samopoatovanja, jest ta koja doprinosi koriatenju samohendikepiranja u ovoj skupini. Takoer, vrlo je izvjesno izra~enije prevladavanje negativnih afekata u ovoj skupini, koji onda zna ajno doprinose javljanju spremnosti za koriatenje samohendikepiranja. Rhodewalt (1990) navodi i daljnji, metodoloaki razlog, koji mogue doprinosi veoj povezanosti ni~eg samopoatovanja i samohendikepiranja, a vezan je uz sadr~aj estica Skale samohendikepiranja, koje su djelomi no formulirane na na in da opisuju neugodna iskustva, nedostatke osobe i osobne neuspjehe. Kako je to repertoar ponaaanja koji viae karakterizira osobe ni~eg samopoatovanja, mogue je da je ta povezanost i rezultat postojanja utjecaja metode ispitivanja, odnosno dijelom posljedica zajedni ke varijance metode koju dijele ova dva instrumenta. U cjelovitom vrednovanju rezultata i spoznaja ovog istra~ivanja potrebno je svakako voditi i ra una o uzorku sudionika, odnosno o tomu da je rije  o srednjoakolcima uklju enim u formalni sustav obrazovanja. U takvoj populaciji dolazi do odreene pogreake u podjeli na skupine ni~eg i viaeg samopoatovanja, ima li se u vidu opa distribucija samopoatovanja u populaciji, ato je problem na koji su takoer u svome razmatranju ukazali i Baumeister i sur. (1989). Kada bi istra~ivanje bilo provedeno sa skupinom istinski niskog samopoatovanja, karakteriziranom i prateim klini kim simptomima, za o ekivati bi bilo izra~enije i ekstremnije razlike izmeu ovih skupina. Vjerojatno bi se tada pokazalo to nim ono ato navodi Rhodewalt (1990) da oni koji imaju izra~eno negativnu sliku o sebi nemaju previae potrebe samohendikepiranjem zaatititi ono, ega u osnovi nemaju. Literatura Baumeister, R.F., Tice, D.M. i Hutton, D.G. (1989). Self-presentational motivations and personality differences in self-esteem. Journal of Personality, 57, 547-579. Berglas, S. i Jones, E.E. (1978). Drug choice as a self-handicapping strategy in response to noncontingent success. Journal of Personality and Social Psychology, 36, 405-417. Campbell, J. D. (1990). Self-esteem and the clarity of the self-concept. Journal of Personality and Social Psychology, 59, 538-549. Campbell, J.D., Trapnell, P. D., Heine, S. J., Katz, I. M., Lavallee, L. F. i Lehman, D. R. (1996). Self-concept clarity: Measurement, personality correlates, and cultural boundaries. Journal of Personality and Social Psychology, 70, 141-156. Harris, R.N. i Snyder, C.R. (1986). The role of uncertain self-esteem in self-handicapping. Journal of Personality and Social Psychology, 51, 451-458. Higgins, R.L. (1990). Self-handicapping: Historical Roots and Contemporary Branches, U: R.L Higgins, C. R. Snyder i S. Berglas (Ur.). Self-Handicapping: The Paradox That Isn't (str. 1-35), New York: Plenum. Higgins, R.L. i Harris, R.N. (1988). Strategic "alcohol" use: Drinking to self-handicap. Journal of Social and Clinical Psychology, 6, 191-202. Higgins, R.L., Snyder, C.R. i Berglas, S. (1990). Self-Handicapping: The Paradox That Isn't. New York: Plenum. Jones, E. E. i Berglas, S. (1978). Control of attributions about the self through self-handicapping strategies: The appeal of alcohol and the role of under-achievement. Personality and Social Psychology Bulletin, 4, 200-206. Jones, E.E. i Rhodewalt, F. (1982). The self-handicapping scale, (neobjavljeni rukopis, zadnja verzija skale dostupna je na adresi drugog autora, Department of Psychology, University of Utah) ili  HYPERLINK "http://www.psych.utah.edu/rhodewalt/" http://www.psych.utah.edu/rhodewalt/ SelfDescriptionInventory.htm). Leary, M.R. i Shepperd, J.A. (1986). Behavioral self-handicaps versus self-reported handicaps: A conceptual note. Journal of Personality and Social Psychology, 51, 1265-1268. Midgley, C., Arunkumar, R. i Urdan, T. C. (1996).  If I don t do well tomorrow, there s a reason : Predictors of adolescents use of self-handicapping strategies. Journal of Educational Psychology, 88, 423-434. Rhodewalt, F ., Saltzman, A.T. i Wittmer, J. (1984). Self-handicapping among competitive athletes: The Role of practice in self-esteem protection. Basic and Applied Social Psychology, 5, 197-209 Rhodewalt, F. (1990). Self-handicappers: Individual differences in the preference for anticipatory self-protective acts. U: R. Higgins, C. R. Snyder i S. Berglas (Ur.), Self-Handicapping: The Paradox That Isn't (str. 69-106). New York: Guilford Press. Rosenberg, M. (1965). Society and the adolescent self-image. Princeton: Princeton University Press. Ross, S. R., Canada, K. E. i Rausch, M. K. (2002). Self-handicapping and the Five Factor Model of personality: mediation between Neuroticism and Conscientiousness. Personality and Individual Differences, 32, 1173-1184. Ryska, T. A., Yin, Z. i Cooley, D. (1998). Effects of trait and situational self-handicapping on competitive anxiety among athletes. Current psychology: Developmental, learning, personality, social, 17, 48-56. Self, E. A. (1990). Situational Influences of Self-handicapping. U: R. Higgins, C. R. Snyder i S. Berglas (Ur.). Self-Handicapping: The Paradox That Isn't (str. 37-65). New York: Guilford Press. Smith, T. W., Snyder, C. R. i Handelsman, M. M. (1982). On the self-serving function of an academic wooden leg: Test anxiety as a self-handicapping strategy. Journal of Social and Personality Psychology, 42, 314-321. Snyder, C. R. i Smith, T.W. (1982). Symptoms as self-handicapping strategies: The virtues of old wine in a new bottle. U: G. Weary i H.L. Mirels (Ur.). Integrations of Clinical and Social Psychology (str. 104-127). New York: Oxford University Press. Snyder, C. R., Smith, T. W., Augelli, R. W. i Ingram, R. E. (1985). On the self-serving function of social anxiety: Shyness as a self-handicapping strategy. Journal of Personality and Social Psychology, 48, 970-980. Strube, M. J. i Roemmele, L. A. (1985). Self-enhancement, self-assessment, and self-evaluative task choice. Journal of Personality and Social Psychology, 49, 981-993 . Strube, M.J. (1986). An analysis of the Self-Handicapping Scale. Basic and Applied Social Psychology, 7, 211-224. Tice, D.M. i Baumeister, R.F. (1990). Self-esteem, self-handicapping, and self-presentation: the strategy of inadequate practice. Journal of Personality, 58, 443-464. Tice, D.M. (1991). Esteem protection or enhancement? Self-handicapping motives and attributions differ by trait self-esteem. Journal of Personality and Social Psychology, 60, 711-725. Tablica 1 Povezanost samohendikepiranja, samopoatovanja, jasnoe pojma o sebi i spola (N=481) 123Samohendikepiranje-Samopoatovanje-,42**-Jasnoa pojma o sebi -,50**,54**-Spol ispitanika,16**-,06-,08** p<,01 Tablica 2. Prosje ni rezultati u iskazivanju samohendikepiranja skupina razli itih po samopoatovanju, jasnoi pojma o sebi i spolu ( N=481) SamopoatovanjeNi~eViaeMSdNMSdNJasnoa pojma o sebiManjaMuakarci32,44,777031,85,0422}ene34,64,0411729,76,3325Izra~enijaMuakarci28,94,854927,15,5057}ene31,55,036228,34,6979     Samohendikepiranje PAGE 3 —HbdfvDFHLNPRTXZ\^bdfhlnpxzûӣyӗӣhN H*nHtHhy.H*nHtHh + hN H*nHtHhy.nHtHhN hN nHtHhx8nHtHh+nHtHh=nHtHh/PnHtHhO_\nHtHh nHtHhp8H*nHtHh + hp8H*nHtHhp8nHtHh*nHtH,4(XΥХz|~DN4bgdDPhgdgdr1Ogdo:gdn} @d4gd^0gd 3$ @d4a$gdjgdp8֙X,DTV&(̝Ν8ƞ<@d@FHùõ蝕}uih + h/H*nHtHh/nHtHhhnHtHh! nHtHh.\nHtHhnHtHhPGnHtHhmhP5hb0h<h+hjaJmHsHhCVhjaJmHsHh(nHtHh~nHtHh7nHtHh+nHtHhvnHtHhnHtH'HJLRTZ\fhnܡ ¢Ȣʢ̢΢Ԣ֢ڢܢ":Hԣ ,0VXZ`bdflnrt̥Υº²ª⚖h^0h[nHtHhynHtHh nHtHh=nHtHhtnHtHh TnHtHhu[nHtHhnHtHh nHtHh/nHtHh + h/H*nHtHh/H*nHtH:ΥХ@X~ҦȧܧZ`ƨ4^ĩ"ԪfrtƫޫpܬFdȼȶȶȰȶȤȤȞȆȀzz hlo0J h Yb0J h0J hwm<0J h=0J h&X0J hZL0J hA{0J hX160J hqs0J h U20J h7a0J hAI]0J h}0J hh-0J ht<0J hh0JhCVh`mHsHhCVhYU@mHsHh^0aJmHsH0dҭ֭HJ¯įXjޱȲβв޲6HTVֳܳ$(ҴJVZ8:<LZ^dfz he0J he0J hY0J hi"0J h.0J hL8 0J h_P0J hg|0J hA{0J ho:0J hm{,0J h8#0J h 40J hE0J h#0J@zdrvƸڸ>DFXdtֹ:FHz|ĻNZ½ƽн &8:d¾ξҾtx|,46`dܾܸܸܸ hhx0J h#0J hP0J hN~0J h-_0J hw>0J hM0J h7C0J ho0J hg0J hY0J ht0JHd<ft8P`r~*L"(Tv|<Dz|~üüǼǼǵDZDZΜ hhYU@hq6h`mHsHh6*! h6*!0J h)0Jhzhw2 h7hh.h3 h7hh7h h7hhn4hM& h7hh) h7hh![ h7hhR hM&0J hR0J h![ 0J h7a0J hiU0J hhx0J2&D .JNRD *8DP^n V\򢚭򑋑}hhh\=hjk6aJ h\=aJhPhjkaJh1Mhjk6hap hPh1Mh1Mh3ehjk6h3ehq^ hjk6hq^ hq^ hq^ 6aJhq^ hjk6aJhPhjkaJhgbhjk6hgb hPhjk hh`1b >D@jBrvz $Ifgd $1$Ifgd6gdd4gd)wgdDPh\P @DFntJLVZ"z&Djnα}yqh0Bhjk6h0Bhfhap hwghjk6aJ hwgaJhPhjkaJ hc7hjkh dhjk6h dhPhjk0J>*B*phjhPhjkUjhPhjkUhuhjk6huh}Nhjk6h}Nh\=hjk6 hPhjk,nr|8lpJfl&*,06< "&@FL^hlJh0 hv*/hjk hjk6] hjkaJ hfaJ hn(aJhPhjkaJhn(hjk6hn(h>zhjk6hfh>zhP3hP3hjk6 h.hjkhjkh0B hPhjk8J $B<$`hnprvzl`Yl hCVh$hhCVh$hhmHsHhCVh$haJhmHsHhoVkmHsHhCVh]TtmHsHhCVh2mHsHhCVhCmHsHh4mHsHhhCmHsHhCVh`mHsHhjkmHsHhtFyhjk6hhjk6h3@hT9hjk6hT9 hdhjk hPhjkh0hjk6"z~h]OO $$1$Ifa$gd6 $1$Ifgd6kd$$Ifl\dI"$%  %  %  %  644 lap( $Ifgd$(24TXZ\^`bfhjlnrtv ޿zhj,mHsHhS/mHsHh;mHsHhh]Tt6] h{}6]hhc/;6] hP6]hCVh6mHsHhCVh SmHsHh~:hmHsHh$haJhmHsH hCVh$hhCVh$haJhmHsHhCVh$hhmHsH-qf]]O $$1$Ifa$gd6 $Ifgd $1$Ifgd6kd$$Ifl\dI"$% $ $ $ 644 lap(".2qf]]] $Ifgd $1$Ifgd6kdy$$Ifl\dI"$%$$$644 lap(24T`jtqf]]] $Ifgd $1$Ifgd6kdM$$Ifl\dI"$%$$$644 lap(tvqOJJJJA $IfgdUgd"$ ,p@ P !$d4a$gdkd!$$Ifl\dI"$% $ $ $ 644 lap( LVXhjrt|~&(,ļļļļļļļļļļļļļļļļļĮļļļļļļļĮļļļļļhUh'6]mHsHh'mHsHhUh'mHsHhc/;mHsHh\_ mHsHhCVhc/;mHsHhCVh1wmHsHhCVhm&mHsHD $IfgdU kd$$Ifl s bm"$    $     |  6((((4 la $Ifgd' $IfgdU kd#$$Ifl s bm"$$ |6((((4 la  $Ifgd' $IfgdD $IfgdU "kd_$$Ifl s bm"$$ |6((((4 la"LXjt~ $Ifgd' $IfgdD $IfgdU $Ifgd0 kd$$Ifl4 s bm"$`$ |6((((4 la $Ifgd' $IfgdD $IfgdU $Ifgd0 kd $$Ifl4 s bm"$ $ |6((((4 la(.0:DJ $Ifgd' $IfgdD $IfgdU ,08:BDHJLPXZbdlnrv~ǿǿhwmHnHujhA&UhA&hqbjhqbUh!mHsHhUh'6]mHsHh'mHsHhUh'mHsH*JLkd? $$Ifl4 s bm"$ $ |6((((4 laLNPZdntv $Ifgd' $IfgdD $IfgdU gd/6kd $$Ifl4 s bm"$     $     |  6((((4 lagd/6$a$ 30PBP/ =!"#F$%F DyK yK Jhttp://www.psych.utah.edu/rhodewalt/$$If!vh5555#v#v#v#v:V l6,55559/  /  p($$If!vh5555#v#v#v#v:V l6,,55559/  / p($$If!vh5555#v#v#v#v:V l6,,55559/ p($$If!vh5555#v#v#v#v:V l6,,55559/ p($$If!vh5555#v#v#v#v:V l6,,55559/  /  p($$If!v h55555!55 55 5 #v#v#v#v#v!#v#v #v#v #v :V l655555$55 55 |5 /  4:$$If!v h55555!55 55 5 #v#v#v#v#v!#v#v #v#v #v :V l655555$55 55 |5 / / /  4V$$If!v h55555!55 55 5 #v#v#v#v#v!#v#v #v#v #v :V l655555$55 55 |5 / / / /  / 4B$$If!v h55555!55 55 5 #v#v#v#v#v!#v#v #v#v #v :V l46+55555$55 55 |5 / / /  4B$$If!v h55555!55 55 5 #v#v#v#v#v!#v#v #v#v #v :V l46+55555$55 55 |5 / /  /  4B$$If!v h55555!55 55 5 #v#v#v#v#v!#v#v #v#v #v :V l46+55555$55 55 |5 / /  /  4B$$If!v h55555!55 55 5 #v#v#v#v#v!#v#v #v#v #v :V l46+55555$55 55 |5 / /  /  4'D@D Normal1$CJ_HhmH sH tH t@t Heading 1@$ ,p@ P !$d@&a$OJQJJ@J Heading 2$$d4*$1$@&a$hN@N Heading 3$*$1$d4@& 0>*hH@H Heading 6$*$d4@& >*tH uDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k(No List <&< Footnote ReferencenOn Definition T4 /0p@ P !$OJQJhOh Definition Term*$1$ 0CJOJQJ_HhmH sH tH 0U@!0 Hyperlink>*B*bO2b ; APA Level 2d1$7$8$H$6CJ]_HaJmH sH tH4@B4 Header  !4 @R4 Footer  !xB@bx r1O Body Text? ,p@ P !$d` aJmHsHZOrZ DKOStekst$dxx1$a$OJQJaJhmHsHROR Tekst$dp<x1$a$OJQJhmHsHrOr naslov tablice$dd1$a$!56CJOJQJhmHsHtHjOqj Tekst u tablici.$99>d((]9^9`>a$CJbOb "g APA Level 1$d1$7$8$H$a$CJ_HaJmH sH tHpOp g APA Reference$0d1$7$8$H$^`0CJ_HaJmH sH tH`O` g Flush Leftd1$7$8$H$6CJ]_HaJmH sH tHHOH r1O Char CharCJ_HaJhmHsHtH VOV QAPA Level 2 Char6CJ]_HaJmH sH tH"O" /autor"O" /titelPO!P  ^APA Level 1 CharCJ_HaJmH sH tH.X@1. QEmphasis6]Z^@BZ : Normal (Web)$dd1$[$\$aJhmHsHtHFV@QF p8FollowedHyperlink >*B* phVY@bV w Document Map&-D M CJOJQJ^Jf<DEFTj/09 \i!4'5'='U'(()E*<,=,p,///11144444555559U;m;;;???NFINQQQQQQ4RRhS[TTUQVVWXYcZ&["\\a]3^^_`aIbbbcdd&dzd|d~ddddddddddddddddddddddddeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeefff ffffffff#f'f(f-f2f5f6f7fBfKfPfUfXfYf^fcfffgfhfifnfsfxf{f|ffffffffffffffffff0000000000000000000000000000@00@000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 000000000000 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00y00y00y00y00y00y00y00y00@0@0y00y00p /////2 *%/<HU<^xcgoHΥdzd\nJ,8;=>?@ABCEFGHz|}~PV4bz2t "JL9<D{:fXXXfX$*,2!8@0(  B S  ?810VfVf"'t'"''',(("(,(t"("(4"(($*(,M (l ( " (l ( ("("(|K(K("("(;(;(,}(l}(d_(_(((,(!//hSSrUrUUUVVNXNX\X\\\"\"\j\j\t\\\^^^^^a`a`````f      !//pSSuUuUUUVVXX`X`X\\\+\+\s\~\~\\\^^^^^d`d`````f   !9!*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceB *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region8"*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState "!"!"!!!!"!"!! !"!"!"!!LS\bciFMDM k r H\.%%)FN-47=#&,49HL}|sw.%4%7%=%6'<'](`(a(g(_,h,,,v.|.////////1111111111114445; <@ADADDDDDDvE|EEEFFFFKKPPQQQQ@RARRRxSSSSSSSShTiTdUeUUUUUmVnVVVWWWWWWWWWXXX XXXXXXXXX$X%X+X,X2XbXeXXXXXYYYYYYYYcZlZsZ{ZZZZZ&[/[[[[[\\a]f]w]x]^^^^______R`S`Y`_```````aaaaaaIbObbbeefffffffffffffffffCFSTij. [\h!i!3'='T'U'(())D*E*;,=,o,p,//11455555555599T;U;l;m;;;;;????MFNFIINN~QQQQRVRRR+ShSS[T~TTTUUVVWWXXXYYYnZqZZZ&[;["\7\8\^\\\a]]]]3^F^G^s^^^^-___aaa bCbHb^bbbbd%d&dyd|dddddddddddddddddddddddddddddeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeffff f ffffffff"f#f&f(f,f-f1f2f4f7fAfBfJfKfOfPfTfUfWfYf]f^fbfcfefifmfnfrfsfwfxfzf|fffffffffffffffffffffff33333333333333333333333333333333Fjr1145|deefffffffffffffffffffffffffffffff 9#{a_ZL-_ua&Qt v*$y%y{in[p&N7FJn< :]o%<')3768]d- BF#IOSgg185MQ1 x g{ ![    L8 YE QS q^ \_ > 7I S` ap v  O VNB1 d2EeXb~ s  BGsJZmoC/6607ZvG9T9B$D Lf" N:q-;?AB p):8mw}#N h-c,A&Zrpsu) i"V^VJq/Za'Y#V)y gM z !'!6*!-!=!\b!wm!"C"I"A#l#0$#*#8#rF#K#L#$\&$B$h$z*%PD% &M&.&1&+5&:&K&m&'['O(n(0q()(L)0T)k*o*4*M*IN*t ++=+[+z+,,,/,G4,j,m{, -#-..%.B.z[.In.s.y.'/S/U/Kj/o/t/*"010NU0^0 U2:3@3 3q3D44+4n4& 55(58*5B.5u65858O5k56!6X165@6K6:L6Y6h6q6 7)7L7f7?8r8p8-848pk8|8.9jl9q93{9K:1:E:]l:~:;y;c/;f; <\*</c<wm<n<r<t<=>@=BP=:Y=\=Di={= }= >V>_>k>w>?/???R?t?y?f@m(@8@>@YU@\@ArA=xA{A;C(C>DJDeBDYD(ErEFFF9FXF-jF'*G4AGGG^G_GH-[HsHtHIIVIr;ISI"J J#J{BJBJKl-K=KAKDKqKLjULbLM6M=:MOTMiMSuMNAN([N~cN1}N}N O7O_ O Or1OZOlOyORPUP_PHfPsPvQRQ1R3RJRRR]RbaRkRS S"Sq(SY:SESQSWUS TTT#T(TTeT1U"=U(VCVSV_VW#W&WEW2GWcOWaWUlWX"XE3Xo3XgAXeXY YCY PYUSY)bYP.Z4 [![@[M[u[y[\.\4\ 7\ 9\Q\[\O_\,y\]|#]AI]L]@\]f]~]^ ^8!^y^S^__Q_SX_Z_0^___t_za`m`o`6a jazabb_1b/2b Yb]bgbOcx|c d dw4d~>d%KdOdzdeWeY e)aeeCnf.g#Lg`gwgg$hehhD+h6hHhDPhLi.i9iAi1jMj wj yjkoVk`kjkxk lEzl!mQ%mIHmmm,nPnyo3?o\oH`oloi p8pBp+ypq3&q6qz{qOrkr6s^s/ t4t>t3AtCt]Tt]tu@ u"uFuSuv-v)vEdvvwH&w)w=w8DwNwswx'x2xzRzxizA{e`{a{d{k{q{r{z{|]|g|}P^}og}n}{}6~*/~~k~x~)-68qbdt,275Z[{ T@h&Xuh341QZ)CPZ90Sq|08@Uajkqi6!OUU )7q='\iFxEII]nD[4@77:IeD ._8L*Xi:db* 'H<,bEF[~]q5--;[Tx` $"n.=hF2PRWaaBc7h%m $0>! *-^Ai #=6@7aQaK D4v99`qs=CO RfjALO"hWi,{}4yN!D@DNQ]kj4wMw\t (88^&./UXF=Hf7(B?!HS)aEg7p *|3 0BPvE$HVqg|s<FGTZd!<__ =x8<"_o#Rnz5r%.<2PK $]u-7Op1wylqv 6o:I%_M'Q-4TJSm/DVGfi z?B V-}9|N\ze iW  u+T9g#UG6e_/=Sa{}07C9LS$ozhGs"P5=e|~b0TB~ qx@N'81Zw $9C&tv: 0'6[G`C`2=CQU\8[9iUfq{vS<@ EQ"X5pGGKL.OUDbn^#w+:!"%K-/9Af.z%RUPj `>U\]DHTw \X^`]bf%/PGtSb3ewz;Otv!%Eah7#PRgvd!J'cFYt(>KEIcR[`jB@Q(Z ]]dbp=oI1UN~KYVYMPOK I%#27+sb]z7.*!AhI2Lyz7;O\ #)T+*C{"w2Yf s'Qq tuv(12 43@&Pjy]|;yB M0Yeq|&+DQhT9[ 7SRbWj :Pq u9?K&[GP`dm+o/P3M-`q)RYn"FDPw1*egv8I1Mejw$>Y$Hiw (ht/Pt#;hQ[c[pbhf!wi02@`a/0/1QQQQQQ4RRhS[TTUQVVWXYcZ&["\\a]3^^_`Ibbbcd&dzd|d~ddddddddddddddddddddddddeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeefff ffffffff#f'f(f-f2f5f6f7fBfKfPfUfXfYf^fcfffgfhfifnfsfxf{f|fffffffffffff@HP LaserJet 1022Ne01:winspoolHP LaserJet 1022HP LaserJet 10224 4XXSDDMHP LaserJet 1022 -(dHP LaserJet 10224 4XXSDDMHP LaserJet 1022 -(d/X` #$&'(*+,-145fPP$@PPPP"P$P*P,P0P2P4P:P<P>P@PDPLPNPRPTPVPZP\P^P`PhPnPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Arial Narrow9CG Times?5 z Courier NewABook Antiqua5& zaTahoma" h뜆뜆蓂fN=W4N=W4 dWfWf2Q HX?z 2samohendikepiranje Josip BurusicjosipOh+'0 $ D P \ ht|samohendikepiranjeJosip BurusicNormaljosip2Microsoft Office Word@0@-@g @g N=W՜.+,D՜.+,L hp  Institut Pilar4Wf samohendikepiranje Title 8@ _PID_HLINKSA%http://www.psych.utah.edu/rhodewalt/m  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fg Data 1TablegWordDocument5<SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q