Naslov
Zanemarivanje i zlostavljanje djece na području Bjelovara
(Neglecting and abuse of children in the area of Bjelovar)

Autori
Čatipović, Vinko ; Čatipović, Marija ; Kudumija Slijepčević, Marija ; Novalić, Darko

Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 31 (2003), 3; 142-150

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, stručni, stručni

Ključne riječi
zlostavljanje djece
(child abuse)

Sažetak
Studija obrađuje problem zanemarivanja i zlostavljanja djece na području grada Bjelovara. Obrađeni su podaci Policijske uprave Bjelovarsko – bilogorske o zlostavljanju i zanemarivanju djece tijekom 2000. i 2001. godine. Cilj rada je bio prikupiti epidemiološke podatke o zlostavljanoj djeci i zlostavljačima ; ocijeniti odnos spola djeteta i vrste zlostavljanja, spola zlostavljača i vrste zlostavljanja, stručne spreme i radnog statusa i vrste zlostavljanja ; utvrditi zastupljenost alkoholizma i psihijatrijskih bolesti u obiteljima zlostavljane djece, te ispitati suradnju stručnih službi u postupku otkrivanja zlostavljanja i pružanju pomoći zlostavljanoj djeci. Najčešći zlostavljači su roditelji, posebno otac. Većina zlostavljane djece živi s oba roditelja, « ; jedinci» ; su rjeđe žrtve zlostavljanja, mlađa djeca češće od starije braće, zlostavljanje počinje vrlo rano, traje do otkrivanja u prosjeku 1, 6 godina. Više od 50% zlostavljača imalo je (djelomičnu ili završenu) osnovnu naobrazbu, 75, 96% zlostavljača bilo je nezaposleno. Devetnaestero djece je intervencijom CZSS izdvojeno iz obitelji. Protiv zlostavljača su podnesene 43 prekršajne prijave, 55 krivičnih, određeno je 30 zatvorskih kazni, ne znamo koliko od toga uvjetnih. Dio sudskih postupaka je još u tijeku. Tjelesno je zlostavljano 11, 36% dječaka i 31, 25% djevojčica ((p=0, 0398), emocionalno je zlostavljano 30, 23% dječaka i 22, 92% djevojčica (p=0, 429), zanemarivanju je bilo izloženo 53, 49% dječaka i 45, 83% djevojčica (p=0, 465). Muški zlostavljači su počinili u 29, 41% slučajeva tjelesno zlostavljanje djece, 36, 76% slučajeva emocionalno zlostavljanje, 30, 80% zanemarivanje, dok su žene okrivljene u 97, 22 % slučajeva za zanemarivanje (p=0, 00000). Radni status i školska sprema zlostavljača utječu na zlostavljanje kao dio ekonomskog čimbenika, ali ne pokazuju specifičan odnos prema vrsti zlostavljanja. Alkoholizam je češće utvrđen kod majki zlostavljača, pretežno u slučajevima zanemarivanja, bez anamneze psihijatrijskog liječenja. U tim obiteljima zanemarivanje i zlostavljanje počinju znatno ranije no u obiteljima koje nisu opterećene alkoholizmom. Procjena prevalencije duševnih bolesti zlostavljača nije izvršena zbog nepotpunosti podataka. Zdravstveni djelatnici ne prijavljuju zlostavljanja MUP-u niti CZSS, s druge strane te službe ne uključuju zdravstvene djelatnike u program pomoći zlostavljanoj djeci.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA