ࡱ> tvs5@dbbjbj22.rXX7*P&P&P&P&d&< 4&&&&&&&&D3F3F3F3F3F3F3$4R7j3]&&&&&j3&&3H/H/H/&4&&D3H/&D3H/H/8080&& qtXP&) 80X030 4807/(780780 &&H/&&&&&j3j3>/ Utjecaj organskih mal eva na rast salate Nina Toth1, Ivanka }uti1, Bruno Novak1, Bo~idar Benko1, Mirjana Herak usti2 1 Agronomski fakultet Sveu iliata ua Zagrebu, Zavod za povrarstvo, Svetoaimunska 25, 10000 Zagreb,  HYPERLINK "mailto:nina.toth@agr.hr" nina.toth@agr.hr 2 Agronomski fakultet Sveu iliata ua Zagrebu, Zavod za ishranu bilja, Svetoaimunska 25, 10000 Zagreb, Sa~etak U konvencionalnoj proizvodnji salate i nekih vrsta povra primjena fertirigacije i nerazgradivih polietilenskih mal eva osigurava viai prinos i raniju berba. Meutim, uporaba polimernih materijala poveava ulaganja u proizvodnju i predstavlja ozbiljan problem one iaenja okoliaa. Kao alternativni, perspektivni materijali za mal iranje povrarskih vrsta isti u se razli iti organski viakovi-otpaci koji nastaju u procesnoj industriji i poljoprivrednoj proizvodnji. Tijekom 2003. godine usporeena su etiri organska mal a (slama, sijeno, usitnjeni kukuruzni oklasci i kukuruzovina) te PE-film i neprekriveno tlo temeljem parametara rasta koji su utvrivani svakih 10 dana tijekom vegetacije. Istra~ivanje je imalo za cilj utvrditi utjecaj mrtvih, razgradivih, organskih mal eva na dinamiku rasta salate kristalke u ljetno-jesenskom roku uzgoja. U jednogodianjem istra~ivanju ustanovljen je vrlo varijabilan utjecaj mal eva na parametre rasta. Razlike izmeu mal eva izra~ajnije su u prvih 30 dana vegetacije. Od organskih mal eva koji su pokazali slabiju kontinuiranost i sporiju dinamiku rasta od PE-filma, kao perspektivni mo~e se izdvojiti slama. Klju ne rije i: Lactuca sativa, razgradivi organski mal , dinamika rasta Uvod Salata i neke vrste povra konvencionalno se proizvode na nerazgradivim polietilenskim mal evima ija se raairenost temelji na brojnim prednostima koje rezultiraju viaim prinosom i ranijom berbom. Meutim, PE-mal evi zna ajno poveavaju troakove proizvodnje i izravno one iauju okolia. Samo 7 % iskoriatenih PE-filmova iz hortikulturne proizvodnje se reciklira, dok se 50 % spaljuje, a 43 % se deponira u tlo (Farias-Larios et al., 2001). Zbog uklju ivanja povrarske proizvodnje u globalni trend o uvanja okoliaa, aktualno je istra~ivanje alternativnih mal eva od kojih se o ekuje pozitivan utjecaj na okolia, tlo i biljku. Kako bi se praksi ponudila ekoloaki prihvatljiva zamjena za nerazgradivi PE-film, pored ~ivih organskih mal eva istra~uju se i razli iti organski viakovi-ostaci poljoprivredne proizvodnje i procesne industrije koji se mogu iskoristiti za mal iranje ili kompostiranje umjesto da se spaljuju ili deponiraju kao otpad (Ozores-Hampton, 2002). Istra~ivanje je imalo za cilj utvrditi utjecaj mrtvih, razgradivih, organskih mal eva na dinamiku rasta salate kristalke u ljetno-jesenskom roku uzgoja. Marcelis et al. (1998) ukazuju na analizu biljnog rasta kao vrlo efikasnu metodu u prou avanju reakcije biljke na uvjete okoline. Zbog moguih razlika u temperaturi i vla~nosti tla ispod istra~ivanih mal eva o ekuje se i razlika u dinamici rasta biljnih dijelova koja utje e na ranozrelost i prinos salate. Materijal i metode Istra~ivanje je provedeno 2003. godine u ljetno-jesenskom roku uzgoja na obiteljskom gospodarstvu u Banjem Selu nedaleko Zagreba, u povoljnim agroekoloakim uvjetima za uzgoj salate. Poljski pokus je postavljen po slu ajnom bloknom rasporedu u etiri ponavljanja. U istra~ivanje je uklju eno aest tretiranja: 4 mrtva organska mal a (slama, sijeno, usitnjeni kukuruzni oklasci i kukuruzovina), PE-film i neprekriveno tlo, a provedeno je na salati glavatici tip kristalka, sorta Triatlon. Presadnice s grudom supstrata proizvedene su u polistirenskim kontejnerima. Povrina osnovne parcele bila je 5 m2 s 80 biljaka. Sadnja je obavljena 29. kolovoza, a jednokratna berba 20. listopada. U usjevu je primijenjena fertirigacija na osnovu 100 kg N, 40 kg P2O5 i 200 kg K2O po hektaru. Tijekom vegetacije svakih 10 dana nakon sadnje na biljnim uzorcima destruktivnom su metodom utvreni parametri rasta: svje~a masa i suha tvar nadzemnog i podzemnog biljnog dijela i broj listova. Odreeno je dnevno poveanje svje~e mase nadzemnog i podzemnog dijela po dekadama te korelacije izmeu svje~e mase podzemnog i nadzemnog dijela. Podaci za promatrane parametre analizirani su standardnim statisti kim metodama. Rezultati i diskusija Svje~a masa nadzemnog dijela ostvarena na PE-mal u u I, III i V dekadi vegetacije (5.2, 185 i 436 g) pripadala je u rang najviae vrijednosti, dok je u IV dekadi (282 g) bila najviaa, ali bez statisti ke opravdanosti. Iako su organski mal evi slama i kukuruzovina u I dekadi s 5,4 i 5,6 g pripadali u rang najviae vrijednosti, do kraja vegetacije imali su zna ajno manju svje~u masu nadzemnog dijela od ostvarene na PE-mal u. Opravdane razlike u visini svje~e mase podzemnog dijela izmeu tretiranja ustanovljene su u II i III dekadi s najveim vrijednostima slame, PE-mal a, kukuruzovine i nepokrivenog tla (1.1, 1.4, 1.4 i 1.4 g, odnosno, 6.2, 7.5, 5.8 i 6.9 g). Na broj listova po biljci mal evi nisu zna ajno utjecali, a porast tijekom vegetacije je bio linearan, u I dekadi u rasponu 6.6 do 8.5, a u V dekadi od 22.4 do 27.1, zavisno od tretiranja. Iz podataka o dnevnom poveanju svje~e mase nadzemnog i podzemnog biljnog dijela uo ava se da su mal evi na ove parametre zna ajno utjecali u prve tri dekade vegetacije, dok je u IV i V dekadi, vjerojatno zbog pada temperature zraka taj utjecaj oslabio (Tablica 1.). Leskovar et al. (2000) nisu ustanovili utjecaj mal a na na stopu rasta apinata. Dnevno poveanje svje~e mase oba biljna dijela poveavalo se od I do III dekade kod svih tretiranja. Taj trend u IV i V dekadi zadrRTfh    4 6 8 :    >Z _$`$$$$$%&f)h)))4:CCCӶƫӥU ha8nCJH* ha8nCJH*ha8n6CJ] ha8nCJ ha8nCJha8n0J6CJ]jha8n6CJU]jha8n6CJU]ha8n6CJ]ha8n6CJH*] ha8nCJH* ha8nCJha8n5CJ\ha8n3RT 8       f)h)))vB$a$$a$db~ali su oklasci i sijeno te kukuruzovina samo u IV dekadi. Slama, PE-film i nepokriveno tlo u IV su dekadi imali manje dnevno poveanje svje~e mase oba dijela nego u III i V dekadi. Pe-film je jedini mal  kod kojeg je dnevno poveanje svje~e mase nadzemnog dijela salate bilo opravdano najvee u prve tri dekade (0.26, 2.00 i 14.5 g/biljci/dan) te bez statisti ke opravdanosti u V dekadi (15,44 g/biljci/dan). Od organskih mal eva takoer najvee poveanje u prvoj dekadi ostvarili su kukuruzovina i slama (0.22 i 0.20 g/biljci/dan), u II dekadi kukuruzovina i sijeno (2.46 i 1.71 g/biljci/dan) i III dekadi slama (11.4 g/biljci/dan). Zanimljivo je da je u prve dvije dekade najviau vrijednost ovog parametra iskazalo i nepokriveno tlo, koje je u manje povoljnim temperaturnim uvjetima pripalo u ni~i rang. Najbr~i rast podzemnog dijela u I dekadi imala je salata na nepokrivenom tlu, a u II dekadi statisti ki jednako poveanje, zna ajno vee od oklasaka imala su sva tretiranja. U III dekadi s najviaim vrijednostima ovog parametra isticali su se PE-film, slama i nepokriveno tlo. Tablica 1. Dnevno poveanje svje~e mase nadzemnog i podzemnog dijela salate (g/biljci/dan) TretiranjeI dekadaII dekadaIII dekadaIV dekadaV dekadaNDZyPDZx NDZ PDZ NDZ PDZ NDZ PDZ NDZ PDZ Oklasci0,14 b10,027 bc1,35 b0,051 b7,0 c0,401 b11,080,4911,940,93Sijeno0,10 b0,02 d1,71 ab0,071 ab7,5 c0,387 b8,440,5413,280,67Slama0,20 ab0,03 b1,60 b0,070 ab11,4 ab0,465 ab5,550,3614,570,98PE-film0,26 ab0,028 bc2,00 ab0,101 a14,5 a0,558 a8,840,5015,440,85Kukuruzovina0,22 ab0,025 c2,46 a0,94 ab7,37 c0,407 b11,300,4610,110,50Nepokriveno tlo0,35 a 0,040 a2,12 ab0,083 ab8,9 bc0,506 ab6,970,4413,320,761 Duncanov multipli test rangova na razini signifikantnosti P=0.05 y Nadzemni dio biljke x Podzemni dio biljke Odnos svje~e mase podzemnog i nadzemnog dijela biljke salate objaanjen je korelacijom i regresijom svih tretiranja po dekadama uzgoja. Ustanovljena je pozitivna jaka do vrlo jaka korelacija koja ukazaje na smjer i stupanj zajedni kog variranja ova dva parametra. Promjena svje~e mase nadzemnog dijela uzrokovana jedini nom promjenom svje~e mase podzemnog dijela salate iskazana je regresijskim koeficijentom. Na po etku rasta biljke, u prvoj dekadi sva su tretiranja imala najmanje regresijske koeficijente, u rasponu od 6.3 (slama) do 17.5 (sijeno). Kod neprekrivenog tla, sijena i slame regresijski koeficijent je povean u II dekadi (12.2, 22.2 i 25.7), a u III je ostvario vrhunac (17.8, 24.9 i 25.6). Kod kukuruzovine najvei porast svje~e mase nadzemnog dijela za 26.1 g s porastom svje~e mase podzemnog dijela za 1 g, ostvaren je ve u II dekadi, dok je kod oklasaka i PE-filma ostvaren tek u etvrtoj dekadi, 38.4 i 32.1 g. Kod svih tretiranja nakon ostvarenih najveih vrijednosti, regresijski koeficijent se smanjio i krajem vegetacije ima manje vrijednosti, ali vee nego na po etku rasta. U jednogodianjem istra~ivanju ustanovljen je vrlo varijabilan utjecaj mal eva na parametre rasta. Razlike izmeu mal eva izra~ajnije su u prvih 30 dana vegetacije. Od organskih mal eva koji su pokazali slabiju kontinuiranost i sporiju dinamiku rasta od PE-filma, kao perspektivni mo~e se izdvojiti slama. Literatura Farias-Larios J., Lopez-Aguirre J.G., Sandoval D., Orozco-Santos M. (2001): Disposal ways of plastic mulches used for horticultural production in western Mexico. HortScience, 36(3):471. Marcelis L.F.M., Heuvelink E., Goudrian J. (1998): Modeling biomass production and yield of horticultural crops. Scientia Horticulturae 74:83-111. Leskovar D.I., Stein A.L., Daniello F.J. (2000): Planting systems influence growth dynamics and quality of fresh market spinach. HortScience 35(7):1238-1240. Ozores-Hampton M., Peach D.R.A. (2002): Biosolids in vegetable production systems. HortTechnology 12(3):336-340. Effect of organic mulches on lettuce growth Abstract In the conventional production of lettuce and some vegetable species fertirrigation and application of non-degradable poliethylene mulches provide higher yield and earlier harvest. However, polymer materials increase production costs and cause serious environmental problems. As alternative and perspective materials for mulching vegetable species, different organic surplus-waste from processing industry and agriculture production are point out. The aim of the investigation was to evaluate the effect of dead, degradable organic mulches on iceberg lettuce growth dynamics in the summer-autumn growing period. Four organic mulches (straw, hay, chopped maize cobs and stalks), PE-film and uncovered soil were compared by the growth parameters which were taken every 10 days during the growing period. The one-year investigation point to the very various effects of mulches on the growth parameters. Differences between mulches were more expressive during the first 30 days of the growing period. Among organic mulches, which showed less continuous and slower growth dynamics then PE-film, straw can be point out as more perspective one. Key words: Lactuca sativa, degradable organic mulch, growth dynamics vBxB.C0C2CHCZCnCCCC $$Ifa$ $$Ifa$$a$ CCCCCCC:111 $$Ifa$ $$Ifa$kd$$Ifl4ֈ@ 4t"`XTT0"4 laf4CCCCDD&D2D4DBDFDDDDDDDDBEDEPEZE^EEEEEEEEEEEEF FFFvFxFFFFFFGG2G6G8GhGlGzG~GGGGGGGGRHTH~HHHSSS:UXXXXa bdbha8n6CJ] ha8nCJ ha8nCJH* ha8n@H* ha8n@ ha8nCJha8n ha8nH*LCCCCCD DDD&D6DHDVDfDrDDDDDDDDDDDDEFf $$Ifa$Ff- $$Ifa$EE"E,E8EBEDEPE`EnE|EEEEEEEEEEEFF.FGNG^GnGGGGGGGFf $$Ifa$Ffk $$Ifa$GGGRHHHSSSS:U`VW~XXXXXXXaadb$a$Ff $$Ifa$,1h. A!"#$% DyK nina.toth@agr.hryK 0mailto:nina.toth@agr.hr$$If!vh5X5T55T55#vX#vT#v#vT#v:V l40"+5X5T55T5/ / / 4f4S$$If!v h5X55555555 5 5 #vX#v#v#v#v#v :V l40"+5X55555 / /  / /  4f42kd$$Ifl4 @ 4t" X0",,,,4 laf4$$$If!v h5X55555555 5 5 #vX#v#v#v#v#v :V l40"5X55555 / 4f42kda$$Ifl4 @ 4t"X0",,,,4 laf4$$If!v h5X55555555 5 5 #vX#v#v#v#v#v :V l40"5X55555 4f42kd$$Ifl4 @ 4t"X0",,,,4 laf4$$If!v h5X55555555 5 5 #vX#v#v#v#v#v :V l40"5X55555 4f42kd $$Ifl4 @ 4t"X0",,,,4 laf4$$If!v h5X55555555 5 5 #vX#v#v#v#v#v :V l40"5X55555 4f42kdS$$Ifl4 @ 4t"X0",,,,4 laf4$$$If!v h5X55555555 5 5 #vX#v#v#v#v#v :V l40"5X55555 / 4f42kd$$Ifl4 @ 4t"X0",,,,4 laf4$$$If!v h5X55555555 5 5 #vX#v#v#v#v#v :V l40"5X55555 / 4f42kd$$Ifl4 @ 4t"X0",,,,4 laf4@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH 8@8 Naslov 1$@&5\B@B Naslov 2$$@&a$ 5CJ\>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa 6U@6 Hiperveza >*B*ph@B@@ Tijelo teksta$a$CJ>P@> Tijelo teksta 2CJDQ@"D Tijelo teksta 3$a$CJ7*r)*yzXYZ_`   @A  )08>FLQW\]dkrz #+05;@ANV^emt|.Z[""""#5$$D%E%F%r%s%|%}%))9*M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000)*yzXYZ_`   @A  )08>FLQW\]dkrz #+05;@ANV^emt|.Z[""""#5$$D%E%F%r%s%|%}%))9*M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90ܠM90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90,~}H~M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M908TpM90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90T p  M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90    M90!M90!M90!M90!M90!M90!M90!M90!M90!M90!M90!@M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90Cdb4vBCCEVFGdb235678db 7*X$%*,35 """"r%s%{%}%%%%%%%%%%%%%%&p&q&x&y&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' ' '''''#'$'.'/'2'3'8'9'<'>'A'B'E'F'9*(*xz  WZ^`   ?A   ()/078=>EFKLPQVW[]cdjkqryz  "#*+/045:;?AMNUV]^delmst{|-.Y[""""##4$5$$$C%F%q%s%{%}%))6*9*9*9* Agronomski Agronomski Agronomski Agronomski Agronomski Agronomski Agronomski Agronomski AgronomskiMirjana?2a8n  )08>FLQW\]dkrz #+05;@ANV^emt|9*@4X 7*`` `` `H@`&`:UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1hL#LL#Lr4d"*"*3H(??2(Utjecaj organskih mal eva na rast salate AgronomskiMirjanaOh+'0  ,8 T ` l x)Utjecaj organskih maleva na rast salate Wotje AgronomskiagrogroNormalsMirjana2rjMicrosoft Word 10.0@@ۂ:@8RX@8RXL#՜.+,D՜.+,d  hp  Agronomski fakultetL"*A )Utjecaj organskih maleva na rast salate Naslov 8@ _PID_HLINKSAhK0mailto:nina.toth@agr.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789;<=>?@ABCDEFHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abdefghijlmnopqruRoot Entry F@˱tXwData :S1TableG7WordDocument.rSummaryInformation(cDocumentSummaryInformation8kCompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q