Pregled bibliografske jedinice broj: 228002
Pilanska obradba bukve (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj
Pilanska obradba bukve (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj // Šumarski list, 77 (2003), 7-8; 373-387 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 228002 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pilanska obradba bukve (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj
(Sawmilling production of beech (Fagus sylvatica L.) in Croatia)
Autori
Ištvanić, Josip
Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 77
(2003), 7-8;
373-387
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
obična bukva (Fagus sylvatica L.); pilanska tehnologija; pilanska sirovina; pilanski proizvodi; kvantitativno i vrijednosno iskorištenje
(common beech; (Fagus sylvatica L.); sawmilling technology; sawmilling raw material; sawmilling products; quantity and value yield)
Sažetak
Bukva je danas po količini u ukupnom šumskom fondu obzirom na količinu proizvedenih pilanskih trupaca od prvorazrednog značenja za pilansku industriju Hrvatske. Bukovina ima niz pozitivnih ali i negativnih svojstava od značenja za izradbu piljene građe. Za pilansku obradbu bukovine posebno su značajna njena fina tekstura i dobra obradljivost kao pozitivna svojstva ali i određene negativne osobine, prije svega veličina tamno obojene neprave srži, mala prirodna trajnost, podložnost razgradnji mikroorganizmima, sklonost piravosti i prešlosti, dimenzionalna nestabilnost i raspucavanje prilikom manipulacije i sušenja. Razvoj tehnologije i tehnike, posebno u nekoliko zadnjih desetljeća, omogućio je u velikoj mjeri savladavanje većine negativnih osobina bukovine, pa je ona postala vrlo traženi materijal u obradbi drva. Danas se određenim metodama iskorištavanja i eksploatacije usklađenim sa ritmom obradbe te zaštitom trupaca na pilani uspijeva velikim dijelom spriječiti pojave piravosti i prešlosti. Određenim režimima hidrotermičke obrade (sušenjem i parenjem) može se postići umanjenje grešaka od sušenja i smanjenje razlike u boji između bijeli i srži. Određenim načinima piljenja trupaca moguće je znatno umanjiti deformacije proizvedenih pilanskih proizvoda. Danas na obradbu na pilane dolazi sve više i bukovina sa mnogo grešaka (kvrge, sljepice, zakrivljenost i dr.), te trupci i oblovina manjih dimenzija. Ona se određenom tehnikom i tehnologijom može manje ili više uspješno obrađivati. Bukova pilanska sirovina koja se doprema na obradu na pilane može imati različite specifične karakteristike. To ovisi o cjelokupnoj organizaciji i tehnološkoj koncepciji proizvodnje na pilani, pilanskim sortimentima koji se proizvode, karakteristikama šumske eksploatacije, načinima i mogućnostima prijevoza sirovine do pilane itd. Ovisno o primjenjenim normama razvrstavanje bukove pilanske sirovine se izvodi prema kriterijama namjene, uporabe, promjera i kakvoće. Iz najkvalitetnijih bukovih trupaca nekada su se izrađivale kladarke kao najkvalitetniji i najvredniji primarni pilanski proizvod. Danas su takav proizvod samice i polusamice odnosno visokokvalitetne neokrajčene, poluokrajčene i okrajčene piljenice. Uz ove piljenice izrađuju se i piljenice nešto niže kvalitete tzv. doradne piljenice. Sekundarnom obradbom prvenstveno doradnih bukovih piljenica izrađuje se najčešće drvni elementi, popruge i lamel građa. Iz bukovine se još izrađuju pragovi i srčanice. Bukovi trupci su u našim pilanama najčešće raspiljuju tehnikama piljenje u cijelo, prizmiranjem i kružno dok se slavonski i kartje način piljenja koristi vrlo rijetko. Pokazalo se da su jarmače pogodnije za obradbu tanjih i niže kvalitetnih bukovih trupaca sa dispergiranim greškama (kvrgama). Nasuprot tome za obradbu kvalitetnijih i debljih trupaca ili trupaca sa pojedinačnim rasporedom grešaka mogu se uspješnije koristiti za raspiljivanje tračne pile sa svim svojim prednostima individualnog pristupa piljenju. U radu su dati i rezultati istraživanja određenih pokazatelja uspješnosti pilanske obradbe bukovine. Može se očekivati dalji razvoj pilanske obradbe bukovine u nas i to sve više u smjeru izradbe drvnih elemenata sve višeg stadija obradbe (blanjanje, brušenje i dr.). Već sada neke pilane izrađuju i proizvode još višeg stadija obradbe od drvnih elemenata kao što su gotovi parket i masivne lijepljene ploče. Za dalji razvoj pilanske obradbe bukovine, a ostalih vrsta drva trebati će više pažnje posvetiti i tzv. kompleksnom iskorištenju trupaca čime bi se i racionalnim rješenjem pilanskog ostatka povećala ukupna vrijednost proizvodnje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Napomena
Rad je proširena verzija poglavlja Pilanska obradba bukve u Hrvatskoj, monografije Obična bukva u Hrvatskoj
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Forestry abstracts
- Cab abstracts
- Agricola