ࡱ> z|y5@ Xbjbj22 (XXdLl)((((((($"*Rt,((&))$)$)$()$()$")$K$K$ 4 C"K$K%4<)0l)K$-U#-K$K$-_$>Z,)$$((d$ Uporaba klorofilmetra u gnojidbi krumpira duaikom u uvijetima Hercegovine M. Poljak1, A. Maji2 i T. Horvat1 1 Agronomski fakultet, Zavod za ishranu bilja, Svetoaimunska 25, 10000 Zagreb 2 Agronomski fakultet, Sveu iliate u Mostaru, Ulica biskupa ule 10, 88000 Mostar Sa~etak (do 200 rije i) Sadr~aj klorofila u vegetaciji ovisi o pristupa nosti duaika iz tla i o primanju duaika od strane usjeva. Primanje duaika od strane usjeva je va~no kao ato je i duaik va~an za stvaranje klorofila, a klorofil je va~an za fotosintezu. Cilj ovog istra~ivanja je odreivanje sadr~aja duaika pomou Hydro N testera (HNT) i povezati rezultate dobivene opti kom tehnikom sa rezultatima o ukupnom duaiku i prinosom svje~e mase gomolja. Podaci su dobiveni u poljskom pokusu provedenom u Bosni i Hercegovini u 2004. godini, usporeujui tri kultivara krumpira: Liseta, Cleopatra i Adora, gnojena istim koli inama duaika (0, 100, 200 and 300 kg N ha"1). U tri uzorkovanja (65, 75 i 85 dana nakon sadnje (DAS)), provedena su mjerenja sa HNT metrom i usporeena sa koncentracijom N u listu i prinosom na kraju vegetacije. U pokusu je utvren signifikantan linearni odnos izmeu HNT o itanja i sadr~aja duaika u listu sa visokim korelacijskim koeficijentom od 0,68. Takoer, utvren je i signifikantan linearni odnos izmeu HNT o itanja i prinosa gomolja sa dobrom korelacijom od 0.41. Optimalna vrijednost HNT o itanja koja se dovodi u vezu sa prinosom gomolja i pripadajuom gnojidbom iznosi 52 do 58 u ranoj fazi rasta (65 DAS) i pada na 40-47 jedinica u kasnoj fazi rasta (85 DAS) i pokazatelj su reakcije na gnojidbu duaikom. Ovi rezultati pokazuju na znatno bolje odreivanje statusa duaika u usjevu krumpira pomou HNT metra ato je va~na informacija za gospodarenje u uzgoju krumpira.. Klju ne rije i: rani krumpir, duaik, Hydro N tester, klorofil, gnojidba Uvod Moderan pristup uzgoju krumpira sve viae uva~ava i ekoloaku svijest. Stoga se i postavlja pitanje kako uzgajati krumpir uz minimalne gubitke u okolia. Kako znamo da li je ili nije usjev dobro opskrbljen sa duaikom? Dali se mo~e uporabom metode klorofil metra utvrditi status opskrbljenosti usjeva duaikom kao nedestruktivnim na inom pomou kojeg se kontrolira vrijeme i potreba za prihranom usjeva duaikom. U ovom radu prezentirat e se praenje statusa duaika u usjevu krumpira pomou klorofilmetra i ocjena prihvatljivosti metode za utvrivanje gnojidbe usjeva krumpira duaikom. Materijal i metode Poljski pokus u vegetacijskoj 2004. godni zasnovan je na obiteljskom gospodarstvu u Jasenicama kod Mostara. Strojna sadnja 2 reda naklijalog sjemena krumpira (cv. Liseta, cv. Cleopatra i cv. Adora) provedena je 13.03.2004. godine. Dvofaktorijelni pokus sa tri kultivara krumpira i tri razine gnojidbe duikom (N100, N200 i N300 kg N ha-1) i kontrola (N0 bez gnojidbe duikom), proveden je po metodi slu ajnog bloknog rasporeda u tri ponavljanja. Gnojidba tla fosforom i kalijem utvrena je na bazi analize tla. Gnojidba usjeva duaikom prema ciljanoj koli ini dobivena je primjenom ukupne koli ine duaika pred sadnju, a u prihrani, 45 dana nakon sadnje. Tijekom vegetacije (65, 75 i 85 dana nakon sadnje) provedeno je odreivanje koncentracije klorofila metodom HNT klorofilmetra (Hydro N-tester) i sadr~aja ukupnog duaika Kjeldahl metodom. Uzorci potpuno razvijenih listova sa vrha glavne stabljike sa pet biljaka po redu uzeti su za analize po metodi (Vos i Bom, 1993). Rezultati i diskusija Usporedbom o itanja klorofilmetrom u tri faze rasta (65, 75 i 85 dana nakon sadnje) usjeva krumpira na tri kultivara utvren je signifikantan korelacijski odnos izmeu vrijednosti dobivenih klorofilmetrom i % ukupnog duaika u suhoj tvari (r=0,682*; r=0,484*; r=0,647*). Utvreni odnos ukazuje na visok stupanj pouzdanosti u utvrivanju statusa opskrbljenosti usjeva krumpira duaikom. Stoga metoda klorofilmetrije mo~e poslu~iti za brzo odreivanje vremena primjene duaika. Nadalje u cilju determiniranja kriti nih vrijednosti stavljaju se u odnos prinos i HNT o itanja pri razli itoj gnojidbi. Prema navodima Booij, Valenzuela i Aguilera, 2000. prosje ne z | ~   " $ & ϿϳϚϿϑrh_VPV_DhfCJaJmH sH  hk;CJhk;hk;CJhk;hfCJhk;hfCJH*hfhfCJaJmH sH hfhfCJH*aJmH sH hfH*mH sH hk;CJH*aJmH sH hy3CJaJmH sH hk;CJaJmH sH hfhfCJH*aJmH sH hfhfCJaJmH sH hfCJaJmH sH hfhf5mH sH hk;5mH sH z $ & ( X Z z|~Bgd}p$a$gdf 7$8$H$gd}p $7$8$H$a$gd7gdk; $7$8$H$a$gdf 7$8$H$gdfX& ( X Z Z 8 $VZ jXZ4Fʿʷʬʬ}u}}u}mmem}h9CJaJhdCJaJh?CJaJhqh|CJaJh=CJaJhQ!~CJaJh7CJaJhqhMCJH*aJhqhMCJaJhqCJaJhqhp2CJaJhqhCJaJhfCJaJmH sH hfhf5CJaJmH sH hk;h\=CJaJmH sH %&Ln 4Tx|xǷxk[OChY\MCJaJmHsHhkOtCJaJmHsHh\=hf5CJaJmHsHh\=5CJaJmH sH hk;CJaJmH sH hCJaJmH sH h}pCJaJmH sH hNCJaJmH sH hfhfCJaJmH sH h\=hf6CJaJmH sH hkOthfCJaJh?CJaJh/]CJaJhkOtCJaJhqh|CJaJhqh4CJaJxBFb8AB%JʾscshvIhtwCJH*aJmHsHhvIhtwCJaJmHsHh7CJaJmHsHhCJaJmHsHhtwCJaJmHsHhvICJaJmHsHhY\MCJaJmHsHhkOtCJaJmHsHh\=hf5CJaJmHsHh\=hfCJaJmHsHhY\Mh[CJaJh CJaJmHsH"BDF"""""AAtCDDDDEJEXErE~EE $$Ifa$gdRd_ $$Ifa$gdgd}p$a$gdf$R> ~ !!!6!!! """"" "X""""""2###$$&嚊~rfrfrZhZCJaJmHsHh7CJaJmHsHh CJaJmHsHh#rCJaJmHsHh\=hf5CJaJmHsHhvIhfCJaJmHsHh[2CJaJmHsHhDOCJaJmHsHhQ!~CJaJmHsHhCJaJmHsHhvICJaJmHsHhtwCJaJmHsHhvIhvICJaJmHsH#&&&&&'.'>'n'p'r''':(:2:`:::::::;<;x;*<B<<<<===T=d==X>>??"?:????@ @&@@¶¶܀h#rhC6XCJaJmHsHh=CJaJmHsHhdCJaJmHsHh#rh#rCJaJmHsHh7CJaJmHsHhC6XCJaJmHsHUh CJaJmHsHh#rCJaJmHsHhZCJaJmHsHhQ!~CJaJmHsH0vrijednosti o itane SPAD klorofilmetrom trebaju biti iznad 40-41 jedinice 7-8 tjedana nakon nicanja krumpira. U naaem slu aju, HNT o itanja utvrena tijekom (65, 75 i 85 dana nakon sadnje) u usporedbi sa postignutim prinosom na kraju vegetacije pokazuju signifikantnu (p<0,05) korelacijsku vezu (r=0,358*; r=0,282ns; r=0,410*). Temeljem regresijske analize zamjeena je jaka veza izmeu o itanja HNT metrom u ranoj fazi rasta i doze N gnojidbe koja daje maksimalan urod gomolja krumpira. HNT o itanja u ranoj fazi rasta koja se dovode u tu vezu kreu se u rasponu od 52 do 58 jedinica i prema kraju vegetacije se smanjuju na 40 do 47 jedinica. Signifikanta variranja u vrijednostima dobivenim HNT metrom mogu se dovesti u vezu i sa kultivarom (tablica 1.) Prema navedenom, HNT metoda je pogodna za determiniranje vremena za gnojidbu. Uzorkovanje u ranijim fazama razvoja mo~e pomoi u definiranju vremena gnojidbe. Meutim, utvrivanje koli ine duaika u gnojidbi joa treba istra~iti preko gnojidbeno sortnih pokusa. Tablica 1. Prikaz o itanja dobivenih pomou Hydro N testera i % ukupnog sadr~aja Nu listu krumpira 65, 75 i 85 dana nakon sadnje (DNS) i prinosa svje~e mase gomolja po biljci i ANOVA F-testa. Table 1. Readings obtained by Hydro N tester and % of total N in potato leafs 65, 75 and 85 days after sowing (DNS) and fresh tuber yield per plant and ANOVA F-test. Tretmani TreatmentsDana nakon sadnje (DNS) Days after sowing (DNS)Prinos kg po biljci Yield kg per plant657585657585HNT broj HNT number% N na bazi suhe tvari % N on DM basisKontrola Controll4638323,363,032,512,43N1005246403,553,232,743,19N2005546403,803,282,783,06N3005852473,993,383,133,69F-testTretman (T)********NS***Sorta (S)NS*NS***NS*T x SNSNSNSNS*NSNSNS  nije signifikantno; *-signifikantno (p<0,05); **-signifikantno (p<0,01) NS  non significant; *- significant (p<0.05); **-significant (p<0.01) Literatura Booij R., Valenzuela J.L., Aguilera C.2000. Determination of crop nitrogen status using non-invasive methods. 72-82. In: Management of nitrogen and water in potato production Ed. Haverkort A.D. and Mackerron D.K.L., Wageningen Pers. Netherlands. Vos J. and Bom M. 1993. Potato Research 36:301-308. Use of chlorophyll meter in potato nitrogen fertilization in Hrecegovina Abstract Chlorophyll contents in vegetation depend on soil nitrogen availability and on crop nitrogen uptake. Crop nitrogen uptake is important, as nitrogen is needed for chlorophyll formation, which is important for photosynthesis. The objective of this study was to estimate leaf nitrogen contents by Hydro N tester (HNT) and to link observations by comparing optical recording techniques at leaf with total nitrogen and fresh tuber yield. Field data come from potato experiment in the Bosnia and Hercegovina in 2004., comprising three potato varieties: Liseta, Cleopatra and Adora, receiving similar nitrogen treatments (0, 100, 200 and 300 kg N ha"1). In three field samplings times (65, 75 i 85 days after sowing) the HNT readings were performed and correlated with total nitrogen contents and obtained fresh tuber yield at the end of season. In experiment significant linear relation between HNT readings and nitrogen content were obtained with high correlation coefficients of 0,68. Also, a significant linear relation between HNT readings and fresh tuber yield measurements was found with a good correlation of 0.41. Optimum HNT readings related to N fertilization and tuber yield are in range between 52 to 58 at 65 DNS as well as 40-47 at 85 DNS and indicate a significant potato yield responses to N fertilization doses. This results clearly shoves a more accurate quantification of the nitrogen status of a potato crop by HNT meter, which is important information in potato crop management. Key words: early potato, nitrogen, chlorophyll, Hydro N tester, fertilization @$A&AAAAA BjBpBBCrCtCCC DDDDDDDEָuhuhuYMAuMhRd_CJaJmH sH h -CJaJmH sH h -h/]CJaJmH sH h -6CJaJmH sH h -h -6CJaJmH sH hfCJaJmHsHh -CJaJmHsHh/]CJaJmHsHh\=hfCJaJmHsHh=hfCJaJmHsHh=h iCJaJmHsHh=hC6XCJaJmHsHhdCJaJmHsHh=h=CJaJmHsHEEEEJELEVEXEpErEEEEEEEFFF@FRFFkd$$IfTl4\# qSS q064 laT $$Ifa$gdRd_ $$Ifa$gdRFdFjFpFvFFFFF $$Ifa$gdRd_ $$Ifa$gdFFkdT$$IfTlִ #qqqqqqqq06    4 laTFFFFFFFFF $$Ifa$gdRd_ $$Ifa$gdFFkd$$IfTlִ #qqqqqqqq06    4 laTFFFFG GG G*G $$Ifa$gdRd_ $$Ifa$gd*G,Gkd$$IfTlִ #qqqqqqqq06    4 laT,G6G?@EFG t u ~ ,<=>GPSVY^chmnsvy|  "$'*,-369<?ADGH]^_h@AB000000000000p0000 0 00p0p00 0000 000p00p000p00 00 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00  0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 0 00p0000000000000 0 ~<=GH]@AO900M900M900Oy00M900O900M900 Oy00 *sOy00Oy00Oy00Oy00Oy0 0Oy0 0Oy0 0Oy0 0Oy00 *s0 Oy00O9000 0 0 0O900M9000& x&@EzI|LSXX-.EFGHBEEERFFFFF*G,GpGrGGGGGGGHHRHTHX/0123456789:;<=>?@ABCDX`b"`A"`` b"GGMMB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace  !)*14=>Iab $*-pqrscd  56TV-.#$PR_`xy  *24<@EG A B   M N G H   8 9 T U p u ()gh?@effg"#STVX +.;>FGOHKMabqr{}Q\R]MZ[pr-@DG s u +,;HUag:=3333333- F `  ,FGGH Milan Poljak*Sz547U@4tt) -[2k;=\=1>&\@Y\MDOC6X/]6^Rd_df}p#rkOtQ!~^y3N?p2, iW<ZqOM?- 9NR95|vI[ P (tw<=>PSVY^chmnsvy|  "$'*,-369<?ADGH?# @| ( ( ( `` ````8@`` `"`:UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qh- p99!24d 3QH)?(%Efikasnost gnojidbe krumpira duaikom Milan Poljak Milan PoljakOh+'0 ,8 T ` lx&Efikasnost gnojidbe krumpira duikom offik Milan PoljakojiilailaNormalo Milan Poljakoji12aMicrosoft Word 10.0@h3@@t ՜.+,0 hp  Agronomski fakultet9A &Efikasnost gnojidbe krumpira duikom Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIKLMNOPQSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghjklmnoprstuvwx{Root Entry F a }Data J1TableR-WordDocument(SummaryInformation(iDocumentSummaryInformation8qCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q