ࡱ> 7 1bjbjUU .N7|7|TS lTTTL8,,82T:66666669 ;66'Z8'''|6'6''.V5@c6H $71  "5 c6<p8085x<'<c6'KULTURNI, KREATIVNI I HOBBY TURIZAM: IPKARSVO KAO TR}I`NA NI`A Daniela Angelina Jelin i Institut za meunarodne odnose Vukotinovieva 2, Zagreb Rad u okviru pojma kulturnog turizma definira nove koncepte kreativnog i hobby turizma koji se javljaju kao najrecentnije tr~iane niae. Kulturni turizam sam po sebi usko je specijalizirano tr~iate, a kreativni turizam odnosno hobby turizam odnosi se na joa u~e rodne pojmove. Ipak, i tako usko specijalizirani oblici turizma imaju svoje tr~iate iji je rast vrlo vjerojatan kada se uzmu u obzir promjene u na inima zarade odnosno promjene vrijednosti ljudskog djelovanja. ipkarstvo, kao izrazito tradicijski na in o uvanja lokalnog, regionalnog ili nacionalnog identiteta u okvirima Europske unije, koja te~i o uvanju raznolikosti i nacionalnih identiteta ima moguu priliku za utvrivanje svoje pozicije na specijaliziranom turisti kom tr~iatu. Festivali ipkarstva, stoga mogu poveati svoju ulogu jednog od sna~nih uporiata za promid~bu lokalnih/regionalnih/nacionalnih identiteta, ali i razvijati ovaj specifi an oblik kreativnog odnosno hobby turizma. Povijest kulturnog turizma Kulturni turizam sintagma je koja je u akademskom smislu uala u uporabu 80.-ih godina proalog stoljea kada se sve prisutniji trend 'prepuatanja' kulture tr~iatu javlja zbog nemogunosti njenog financiranja iz dr~avnog prora una. Praksa kulturnog turizma prisutna je mnogo dulje i razvija se ak i u doba masovnog turizma koji se smatra potpuno suprotnim tr~iatem zbog svoje masovnosti, nevisoke obrazovanosti i plate~nih mogunosti masovnih turista za razliku od individualnosti, visokog stupnja obrazovanja i veih plate~nih mogunosti kulturnog turista. Po etak razvoja kulturnog turizma istra~iva ima je nepoznata injenica iz nekoliko razloga: svako putovanje mo~e se okarakterizirati kao kulturno jer putnik, vlastitom namjerom ili slu ajno, neminovno upoznaje kulturu s kojom na putovanju dolazi u kontakt; osim toga, za prve se individualne putnike joa iz pret-Kolumbovog doba mo~e rei da su bili kulturni turisti, jer je putovanje u to vrijeme bilo samo privilegija bogatih, a osnovni motiv putovanja, osim ratovanja i vjere, bilo je upoznavanje kultura i destinacija koje su druga ije od vlastite. No, kako je u to vrijeme putovanje bilo rezervirano samo za viae klase, ne mo~emo govoriti o masovnim putovanjima niti o razvijenom turizmu. Tek 50.-ih godina 20. stoljea sna~no se razvija masovni turizam i postaje 'pravom' svakog ovjeka (McNulty 1993 : 157). Novi tehnoloaki napredak, bolja zarada i viae slobodnog vremena na raspolaganju, radnoj su klasi osigurali nove u~itke. Kultura u to vrijeme nije osnovni motiv putovanja ve je to odmor i promjena lokacije. Turizam toga doba sinonim je za 'bijeg iz stvarnosti', a masovni turist sinonim je ukalupljenog putnika koji se kree u skupinama i zadr~ava vlastiti 'okoliani oblak' kada je na putovanju (Cohen, prema Macleod 2004 : 68). Sve vea obrazovanost putnika, joa vee zarade i zasienje jednostranoau turisti ke ponude u osamdesetim godinama 20. stoljea stvaraju novi tip putnika: postmodernog turista. Iskustvo, novost, aktivnost i edukacija osnovne su odlike putovanja kakvo zahtijeva taj tip turista. Analogno takvoj potra~nji, turisti ko se tr~iate sve viae segmentira na specijalizirane oblike kao ato su sportski, vjerski, seoski, kongresni, zdravstveni, avanturisti ki, robinzonski, kulturni turizam. Postmoderni turist na putovanje kree s to no razraenom vizijom u kakvom obliku ~ivota lokalne zajednice ~eli sudjelovati, ima posebne interese koji unaprijed odreuju odabir destinacije koja mu je to u stanju ponuditi, a u samoj destinaciji ne o ekuje pasivni odmor ve aktivno razvijanje vlastitih interesa komplementirano lokalnim razli itostima ato oplemenjuje njegova postojea znanja. Bez obzira radi li se o avanturisti kom, seoskom ili kulturnom turistu, postmodernisti ke odlike svih tih tipova turista su gotovo jednake. Turisti kim djelatnicima, stoga, postaje jasno kako i turisti ka ponuda zahtijeva sve vee profiliranje u skladu sa specijaliziranim oblicima turizma. Budui da je ve spomenuti trend financijskog nepodr~avanja kulturnog sektora od strane dr~ave u Europi ve poprili no uzeo maha, taj sektor svoju izuzetnu priliku u tr~ianoj utakmici vidi upravo u razvoju turizma. Postaje o ito kako za ovakav oblik turizma nije dovoljno upregnuti smjeatajne kapacitete i ponuditi prirodne ljepote, ve za tako zahtjevnog turista treba organizirati zahtjevan i kvalitetan kulturni program. Upravo stoga, 80.-ih godina 20. st. po inje i akademsko istra~ivanje teme kulturnog turizma kako bi se na ato optimalniji na in iskoristili kulturni resursi u turizmu te da bi se osigurala kvaliteta turisti ke ponude, ali i zaatita odnosno o uvanje materijalne i duhovne kulture kao izraza identiteta receptivne zajednice. Pojam kulturnog turizma i pojam tr~iane niae Kako je kulturni turizam antonim za masovnost, broj turista koji je zainteresiran za kulturu nije velik. Ipak, studije koje su ciljale na otkrivanje profila kulturnog turista pokazale su da su kulturni turisti uglavnom obrazovaniji individualni putnici koji ostvaruju prili no visok financijski promet jer viae zarauju u svojim domicilnim zemljama pa analogno tome troae viae novca u hotelima, restoranima i openito kupuju viae. To je trebalo dokazati isplativost ulaganja u kulturni turizam iako je bilo jasno da se radi o usko specijaliziranom tr~iatu relativno malog broja, tzv. tr~ianoj niai. Koncept tr~iane niae uglavnom je podrazumijevao dodanu vrijednost nekog osnovnog tr~iata. Tako je npr. masovni turizam ozna avao osnovnu turisti ku ponudu, a kultura ili sport npr. bile su dodane vrijednosti te iste destinacije. Tako tr~ianu niau definiraju Dahringer i Muhlbacher npr. kada tvrde da tr~iane niae pru~aju vrste dodane vrijednosti ve prema posebnim potrebama tr~iata fokusirajui svoje resurse na usko podru je u kojem imaju distinktivnu kompetitivnu prednost (Dahringer i Muhlbacher, prema Jenkins & Jones 2002 : 81). No, uza sve promjene koje se zbivaju na turisti kom odnosno globalnom tr~iatu, mijenja se i koncept tr~iane niae. Naime, pokazalo se da je esto upravo tr~iana niaa ta koja ima snagu stvaranja imid~a destinacije odnosno identificirajueg branda. Mnoge destinacije koje se prije uope nisu nalazile na turisti kim kartama, zahvaljujui tr~ianoj niai postale su dobro prodavane destinacije u okviru usko specijaliziranog turisti kog tr~iata. Stoga su se tr~iane niae po ele promatrati kao jedinstveni proizvodi i upravo su niae te koje po inju prodavati odrediate, a ne obratno kako tvrde Jenkins i Jones (Jenkins i Jones 2002 : 81). To je otvorilo vrata mnogim kulturnim institucijama odnosno destinacijama koje su imale potencijalan kulturni proizvod, a samo je vjeatina bila potrebna da se on pretvori u prepoznatljivi brand. No, novi se problem javio u podru ju koje pojam kulturnog turizma pokriva, a istra~iva i se ni danas u potpunosti ne sla~u oko definicije tog pojma. esto se pod tim pojmom podrazumijeva takva vrsta turizma u kojem su meta turisti kih posjeta muzeji, izlo~be, koncerti, ili je pak takva vrsta turizma vezana uz materijalnu, tj.  izgraenu baatinu  od velikih religijskih spomenika do svjetovne arhitekture. No, za mnogo tradicionalnih druatava diljem svijeta, spomeni ki je lokalitet od manje va~nosti (Seale 1996 : 484). Jedan od najveih teoreti ara kulturnog turizma, Greg Richards definira kulturni turizam kao kretanje osoba prema kulturnim atrakcijama izvan njihovog uobi ajenog mjesta stanovanja s namjerom sakupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe (Richards 1999 : 17). Iako ova definicija uklju uje postmoderni koncept turizma, ona je ograni ena utoliko ato previa va~an element u turizmu, a to je  zabava (Hughes 1996 : 707). U jednoj drugoj definiciji Richards smatra da je putovanje kulturno ukoliko mu je motivacija kulturna (Richards1998:3) no i ova je definicija nedostatna jer isklju uje potroanju kulture koja mo~e biti kao sekundarna ili tercijarna motivacija. Prema tome, pojam kulturnog turizma openito se primjenjuje na putovanja koja uklju uju posjete kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. esto literatura pod pojmom kulturnog turizma podrazumijeva samo materijalnu aktivnost pri emu turist posjeuje kulturne institucije ili baatinske lokalitete. Neato se rjee za tu tzv. materijalnu aktivnost, dakle posjetu povijesnim graevinama i lokalitetima, muzejima, umjetni kim galerijama itd., upotrebljavaju termini  povijesnog turizma ili  baatinskog turizma . No, esto u literaturi  baatinski turizam uklju uje i prirodne fenomene i scenske umjetnosti. Takoer nailazimo i na termin  umjetni ki turizam , koji osim scenskih umjetnosti pokriva i muzeje i umjetni ke galerije (Jelin i 2000 : 19). Ograni enje tih definicija odnosi se na isklju ivanje duhovne dimenzije kulture. Kultura, naime nije ograni ena samo posjetom muzeju ili koncertu, dakle svojim institucionaliziranim oblikom, ve kultura mo~e biti i neopipljiva. UNESCO u prou avanju baatine razlikuje tzv.  tangible i  intangible heritage , dakle opipljivu i neopipljivu baatinu. Prema tome, kulturni turizam kako tvrdi Reisingerova, ~anr je turizma specifi nog interesa koji se temelji na potrazi za i sudjelovanjem u novim i zna ajnim kulturnim iskustvima, bilo estetskim, intelektualnim, emotivnim ili psiholoakim (Reisinger 1994 : 24). Kreativni turizam i hobby turizam Pojam turizma u teorijskim se studijama esto pojavljuje u paru s pojmom slobodnog vremena. I u praksi je poveznica izmeu ta dva pojma o ita jer ovjek putuje u periodu vlastitog slobodnog vremena. Urry turizam definira kao iskustvo modernog drutva koje pretpostavlja sustav drutvenih i znakovnih aktivnosti koje smjetaju modalitete putovanja u kontrastne termine (Urry, prema Simonicca 1997 : 130). Prema toj zanimljivoj definiciji koja turizam sagledava iz semioloke perspektive, turizam se temelji na seriji opozicija. Osnovna opozicija jest  otii - vratiti se , pri emu je  otii na in ~ivota koji sa injava moderno iskustvo. Ujedno ozna ava poboljaane uvjete ~ivota, koje donosi postmoderno vrijeme. Dakle, te binarne opozicije su slijedee (pri emu prvi stupac ozna ava ovjeka na odmoru, a drugi ovjeka kod kue): slobodno vrijeme  proizvodno vrijeme put  boravak ii  vraati se/ostati (ne)plaeni odmor  plaeni rad potroanja  proizvodnja vidjeti  ne vidjeti u~ivati  ne u~ivati sakupljati  ne sakupljati znakove. U skladu s navedenim opozicijama, turizam se svodi na jednu osnovnu razliku izmeu  obi nog i  neobi nog , ili joa bolje, izmeu  svakodnevnog i  nesvakidaanjeg (Simonicca 1997 : 131). Promjene u danaanjem druatvu koje su nastale u proizvodnji, sve vea industrijalizacija, a posljedi no i vea zarada, otvorile su prostor za sve viae slobodnog vremena koje se esto koristi i za putovanja. Slobodno vrijeme, kultura i turizam zasnivaju se na racionalizaciji posla. Poveana racionalizacija posla stvara viae slobodnog vremena i nove mogunosti potroanje tog vremena, u~ivanje u njemu, poboljaanu rekreaciju, viae vremena za kulturu i putovanje (Nahrstedt, 1998 : 416). Te promjene imaju utjecaj ne samo na samo putovanje, a tako posljedi no i na turisti ki sektor, ve i na slobodno vrijeme koje ovjek provodi kada nije na putovanju, ve je kod kue. Odreene studije navode prili an broj ispitanika koji sudjeluju u raznim aktivnostima u slobodno vrijeme kao ato su npr. odlazak u kino, sportske aktivnosti, kompjutorski hobiji, ples, crtanje, poezija, tkanje, fotografija, kreativno pisanje, keramika, izrada nakita, kupnja umjetnina, pjevanje, itd. Takoer, brojni su napisi i studije koji pokazuju kako sudjelovanje u raznim kreativnim radionicama izaziva izuzetno zadovoljstvo u ovjekovom psiholoakom ~ivotu. Stoga se umjetnost esto rabi u lije ni kim tretmanima jer ima pozitivan u inak na ovjekovo ope stanje. Ipak, nema mnogo studija koje bi 'slobodno vrijeme' svrstavale kao osnovnu sastavnicu oblikovanja zna enja koje ljudi pridaju svojim ~ivotima, kao ato su to u druatvenim znanostima npr. pojmovi 'rada', 'obitelji' ili 'religije'. No, u modernizmu slobodne aktivnosti i kulturna potroanja dobivaju izuzetno bitno zna enje. Prema Rojeku, modernizam je osnovni kontekst u kojem moramo promatrati slobodno vrijeme ... Modernizam je zamaglio tradicionalne graanske razlike u organizaciji spola, rada i slobodnog vremena. Zamaglio je i podjelu izmeu prostora rada i prostora slobodnog vremena. U moderno vrijeme, ljudi su u potrazi za slobodnim vremenom kako bi iskusili kreativno obrazovanje i kreativni rast. Rad postaje sredstvo pomou kojeg se ti ciljevi financiraju (Rojek, prema Gillespie, Leffler & Lerner 1989 : 285-286). Stoga pojedini istra~iva i uvode termine kao npr. culture of commitment (Tomlinson) ili serious leisure (Stebbins). Kako je primijeena sve vea kreativna upotreba slobodnog vremena, analogno tome primijeen je i porast kreativne industrije. Na tr~iatu je prisutan sve vei broj specijalisti kih trgovina koje nude viae ili manje komercijalne potrepatine za razvoj vlastitih kreativnih sposobnosti, a u izdava koj djelatnosti primijeena je ekspanzija hobisti ke literature. Spoj turizma i kreativnosti mogua je dobitna kombinacija pa se u ovom sektoru vide pomaci ka joa segmentiranijoj ponudi  tzv. kreativnom turizmu. Raymond kreativni turizam definira kao oblik turizma koji se razvio iz kulturnog turizma, a uklju uje u enje osobite vjeatine za vrijeme godianjeg odmora koja pripada kulturi receptivne zemlje odnosno zajednice. Kreativni turisti razvijaju svoj kreativni potencijal, pribli~avaju se lokalnom stanovniatvu aktivno sudjelujui u radionicama i obrazovnim iskustvima koji ocrtavaju kulturu odmorianih destinacija (Raymond 2005). Radi se, dakle o su~enoj tr~ianoj niai unutar kulturnog turizma koja je u potpunosti u skladu s postmodernisti kim konceptom turizma jer promi e iskustvene aktivnosti. Mnoge turisti ke agencije danas nude takve kreativne programe koji uklju uju te ajeve crtanja/slikanja, izrade predmeta od keramike, kuhanja i sl. No, Raymondova definicija kreativnog turizma inzistira na u enju osobite vjeatine koja pripada kulturi receptivne zajednice (istaknula D.A.J.) ato s prethodno navedenim agencijskim paketima esto i nije slu aj. Ipak, svaki turisti ki boravak izvan stalnog mjesta prebivaliata koji uklju uje vlastitu izradu odreenih predmeta ili u enje nove vjeatine kreativni je izraz turista pa ga mo~emo smatrati kreativnim turizmom. U enje o lokalnoj kulturi i izrada predmeta lokalne kulture imat e, naravno, veu promid~benu vrijednost u postmodernisti kom shvaanju turizma. Joa jedan usko specijalizirani oblik kulturnog turizma je hobby turizam. Prema Wikipedia-i, hobi je rekreativna aktivnost u slobodno vrijeme. On se prakticira iz interesa i u~ivanja, a ne iz financijskih pobuda. Primjerice, to su sakupljanje, izrada, popravljanje, sport i obrazovanje u kasnijoj ~ivotnoj dobi. Bavljenje hobijem mo~e razviti va~ne vjeatine, znanja i iskustvo, a osnovni cilj bavljenja hobijem je osobno ispunjenje (Wikipedia 2005). Na isti na in, Opa enciklopedija JLZ hobi definira kao najmiliju zabavu; posao (fizi ki ili intelektualni) kojim se netko bavi zbog osobnog zadovoljstva, a ne po du~nosti (1977 : 444). Hobijem se, dakle ovjek bavi u slobodno vrijeme koje se mo~e poklapati s vremenom godianjeg odmora, ali i ne mora. Uobi ajenije je hobi prakticirati u slobodno vrijeme koje je opozicija radnom vremenu, a ne podudara se s vremenom godianjeg odmora. Va~na karakteristika hobija, dakle, o ituje se u zadovoljstvu koje bavljenje njime pru~a pa, vraajui se na Rojeka, esto se dogaa da rad postaje sredstvo financiranja hobija. Hobi se ne prakticira iz financijskih pobuda, ve naprotiv, esto upravo bavljenje njime zahtijeva dodatna financijska ulaganja. Stebbins, nadalje samom kulturnom turizmu daje karakteristike hobisti ke aktivnosti. On ga definira kao sustavnu i pasioniranu potragu za znanjem kao takvim i to u slobodno vrijeme. Takvi hobisti imaju kao glavni cilj sakupljanje airokog, dubokog i ne-tehni kog znanja i razumijevanja npr. nekog umjetni kog stila, kuhinje, jezika, kulture, povijesti, regije svijeta. Veina njih sakuplja saznanja o podru ju svog interesa iz knjiga, asopisa i novina. No, itanje mogu zamijeniti i izravnom participacijom u aktivnostima koje se ti u njihove razbibrige. ... Ipak, neki oblici kulturnog turizma nisu hobi. Putovanje radi izravne participacije nazvat emo ozbiljnom slobodnom aktivnoau samo ukoliko je potraga za znanjem sustavna i trajna. Naime, hobi je motiviran intenzivnim interesom koji se odr~ava godinama, a ne samo za vrijeme dva ili tri tjedna godianjeg odmora. ... Stoga turiste koji se odreenom aktivnoau bave samo za vrijeme godianjeg odmora ne mo~emo nazvati hobistima, ve tzv. kulturnim amaterima odnosno sudionicima u povremenim slobodnim aktivnostima. Iako su aktivnost i potraga za participacijskim iskustvom neophodni uvjeti turizma secifi nog interesa, ipak nisu dovoljni da bi zadovoljili osobine kulturnog turizma kao hobisti ke aktivnosti (1996 : 949). Prema tome, kulturni amater nije hobist, a kulturni turist jest. Prema Stebbinsu, mo~emo razlikovati dva tipa kulturnog turista. Opi kulturni turist posjeuje razli ite zemlje, regije, gradove, sudjelujui u nekim od kulturnih oblika prije spomenutih. Njegova se  karijera razvija u skladu s akumuliranim znanjem i iskustvom, koje se opet inkorporira u sklop osobnih generalizacija o stranim kulturama. To rastue kulturno znanje poveava se u skladu s poveanjem prakti nog znanja, uklju ujui u enje o tome kako se odnositi s lokalnim ljudima i kako sudjelovati u svakodnevnim aktivnostima u nepoznatoj okolini. I kulturna i prakti na zaliha znanja turista je eklekti ka, sastavljena od ideja koje turist ima o lokalnoj umjetnosti, narodnom ~ivotu, ~ivotnim stilovima, povijesti, a onda se i proairuje usporeujui s lokalitetima koje je turist prethodno posjetio. Specijalizirani kulturni turist koncentrira se na jedan ili mali broj lokaliteta ili kulturnih entiteta. Takav turist kontinuirano posjeuje odreeni grad, regiju ili zemlju u potrazi za airokim kulturnim razumijevanjem tog odreenog mjesta, ili posjeuje razli ite gradove, regije ili zemlje u potrazi za primjerima neke odreene vrste umjetnosti, povijesti, festivala ili muzeja. Oba tipa turista izbjegavaju komercijalizaciju predmeta svojih prou avanja (Stebbins 1996 : 949-950). Garza i Herringer istra~ivali su druatveni identitet studenata pri emu su otkrili da je hobi jedna od tri kategorije koja igra istaknutu ulogu u druatvenom identitetu. Nadalje, istra~ivali su va~nost druatvenog identiteta pri emu su rezultati pokazali da je najvea odlika hobija u druatvenom identitetu stabilnost (Garza & Herringer 1987 : 304). Hobi je aktivnost koja se prakticira kroz dulji period vremena i kao takav hobistu pribavlja odreenu stabilnost u druatvenoj grupi. To je tema na koju se esto vraa i koja tra~i istomialjenike. Upravo ta potraga za hobistima odnosno za predmetom bavljenja, mo~e biti i uzrok odnosno motivacija za putovanje. Kreativni turizam, dakle u okviru putovanja odnosno boravka u receptivnoj destinaciji uklju uje kreativno u enje o lokalnoj kulturi, a sama izrada lokalnih predmeta/u enja lokalne vjeatine nije nu~no bila tzv. push faktor. Takav turist mo~e krenuti na putovanje upravo stoga jer ga privla i taj kreativni aspekt no eai je slu aj da kreativni turizam ispunjava ulogu tr~iane niae: osnovna motivacija za putovanje je upoznavanje odreene destinacije, a kreativni programi pru~aju se kao dodatna ponuda. Kreativni aspekt ovdje, dakle, mo~e imati izra~eni pull faktor, ali nije i jedini. Povu emo li paralelu sa Stebbinsovim podjelama, kreativni turizam odgovarao bi kulturnom amaterizmu, dakle ne-hobisti koj aktivnosti. Hobby turizam ima izraziti push karakter jer hobisti putuju kako bi upoznali istomialjenike odnosno predmete bavljenja, a izbor destinacije je esto sekundaran. On u pojedinim slu ajevima mo~e igrati va~nu ulogu, no uglavnom je sekundaran. Primarna motivacija je sam hobi. ipkarstvo kao kreativni i hobby turizam Tradicija izrade ipke i danas je ~ivua u mnogobrojnim svjetskim zemljama pa ak i na novim kontinentima gdje su je doseljenici donijeli sa sobom i nastavili s njenim prenoaenjem. Tako odreena vrsta ipke odnosno vrsta i tehnike izrade te materijala ima razlikovnu ulogu odnosno sna~no izra~ava identitet tj. porijeklo. Iako je industrijalizacija imala izuzetan utjecaj na tekstilnu industriju, proizvodnja ipke se gotovo svugdje u svijetu ipak odr~ala. ipka je esto danas izraz bogatstva, a taj je epitet krasi i iz proalih vremena, znajui koliko je vremena i strpljenja potrebno za njenu izradu. No, njena sna~nija promid~ba uspijeva tek ukoliko bude uklju ena u modnu industriju koja do~ivljava uspjeh kod airokih masa. U protivnom, ona ostaje u zatvorenom krugu specijaliziranih udruga ili individualnih ipkarica koje uvaju tradiciju za budue generacije uskog kruga zainteresiranih. No, bez obzira na relativno uzak krug ljudi koji su uklju eni u ipkarstvo u bilo kojem njegovom aspektu, injenica je da ipkarstvo opstaje kao izraz tradicije, ali i moderniteta. Naime, ukoliko povu emo paralelu izmeu ipkarstva i hobija, kao postmodernog provoenja slobodnog vremena, strast koja je osnovna odlika bilo kojeg hobija (vidi definicije), ipkarstvu osigurava budunost. U kontekstu hobija odnosno kreativnosti openito, ipkarstvo mo~e biti relativno sna~an kulturno-turisti ki resurs. Kako bismo to dokazali, provedeno je pilot istra~ivanje koje se fokusiralo na identifikaciju odnosno mapiranje ipkarskih dogaanja u svijetu te njihovu klasifikaciju odnosno na broj i djelatnost interesnih grupa specijaliziranih za ipkarstvo. Takoer, identificirani su i kulturno-turisti ki programi specijalizirani za ipkarstvo pa istra~ivanje zaklju no razmatra potencijal ipkarstva kao kulturno-turisti kog resursa. Osnovne metode ovog pilot istra~ivanja uklju uju prou avanje literature, pretra~ivanje Internet stranica te intervju. Uzorak za intervju izabran je u okviru specijalisti kih krugova profesionalnih organizacija koje djeluju u podru ju tekstila, a istra~ivanje geografski nije ograni eno ato zna i da je ipkarstvo identificirano diljem svijeta. Pretra~ivanje Internet stranica rezultiralo je masom javnih dogaanja iz podru ja ipkarstva koje mo~emo kategorizirati na slijedei na in: Izlo~be u muzejima; Povremena dogaanja: a) Povremene izlo~be; b) Biennale ipkarstva; c) Dani/tjedni ipke; d) Susreti ipkara; Festivali ipke; ipkarske turisti ke ture. Muzeji Muzeji ipke najpostojanija su kategorija javnih dogaanja u podru ju ipkarstva jer odr~avaju stalne ili povremene izlo~be, a osim toga esto organiziraju i dodatna dogaanja kao ato su npr. te ajevi, demonstracije, prodaja specijaliziranih knjiga i pomagala odnosno prodaja samih proizvoda od ipke. Brojnost muzeja ima dvojak karakter: s jedne strane pokazuje izrazito odr~anu tradicijsku djelatnost, a s druge ulogu ipkarstva na javni kulturni ~ivot pa posredno i na turizam. Takvi su npr. muzeji Museum voor Kant en Kostuum u Bruxellesu, Lace Museum u Marche-en-Famenne (Belgija), Museum Vamberk u Vamberku ( eaka Republika), Tnder Museum u Tnderu (Danska), Fashion and Textile Museum u Londonu, Le muse de la dentelle (Francuska), Rauma Museum u Raumi (Finska), Museo de Merletto u Sansepolcru (Italija), itd. Iz spomenutih naziva muzeja vidljivo je da su neki od muzeja strogo specijalisti ki, a neki u okviru svojih postava imaju i postav ipke ato ih stavlja na specijaliziranu, a potencijalno i turisti ku kartu. Slijedea slika prikazuje raspored muzeja/ ipkarskih centara po zemljama:  EMBED MSGraph.Chart.8 \s  Povremena dogaanja Povremena javna dogaanja mo~emo klasificirati u etiri kategorije: Povremene izlo~be; Biennale ipkarstva; Dani/tjedni ipke; Susreti ipkara. Povremene izlo~be ne slijede neki to no odreeni kalendar ili mjesto izlaganja. esto su to izlo~be u muzejima, ali i ostalim prigodnim izlo~benim mjestima kao ato su galerije, dvorci, kapelice, srednje akole ili se izla~e u okviru ipkarskih susreta, kongresa ili natjecanja. Neato ozbiljniji i redovito planirani vid povremenih javnih dogaanja je biennale ipkarstva. Jedan od najpoznatijih je talijanski Biennale internazionale del merletto di Sansepolcro koji je osnovan nakon dvije uspjeane izlo~be u tom istom gradu i za njega se mo~e rei da je uaao u povijest ipkarstva zbog svog zna ajnog doprinosa tzv. 'renesansi ipkarstva' u Italiji i Europi. 2004. godine odr~ao se ve 11. put, a uvijek je otvoren svim tipovima ipke, od klasi ne do avangardne, minijaturne do monumentalne i trodimenzionalne. Najva~niji dogaaj u okviru biennala je meunarodni natje aj, a takoer se dodjeljuje i meunarodno priznanje za aktivnost i suradnju u podru ju ipkarstva. Biennale organizira i mnogobrojne izlo~be, uvodna predavanja, radionice te prezentacije tehnika izrade. Takoer je poznat i International Lace Biennial  Contemporary Art iz Belgije koji djeluje prema sli nim na elima kao i prethodno opisani s tom razlikom ato se svaki puta organizira u drugoj dr~avi. I u okviru ovog biennala dodjeljuje se Queen Fabiola Grand Prix. Postoje i drugi biennale, kao npr. International Lace Biennial in Cant u Italiji. Dani/tjedni ipke idua su kategorija koja prili no korespondira s kategorijom povremenih izlo~bi, no izdvojena je stoga ato njen osnovni cilj nije nu~no tematska izlo~ba, ato je naj eae slu aj s povremenim izlo~bama, ve se obi no fokusira na promid~bu ipkarstva odreenog lokaliteta. Stoga su takva dogaanja obi no manjeg opsega od biennala, ali uklju uju sli an program kao i biennale: od prezentacija i demonstracija do manjih konferencija, no njihov osnovni cilj jest prodaja i promid~ba same ipke odnosno ipkarskih pomagala. Susreti ipkara uklju uju dogaanja manjeg ili veeg opsega s ciljem razmjene iskustava. Takva dogaanja takoer ponekad uklju uju tematske izlo~be, a otvoreni su i za publiku. Jedan od takvih veih susreta je i poznati Meunarodni susret ipkara u Vamberku u eakoj Republici. Ponekad je vrlo teako odrediti granicu izmeu nabrojenih kategorija povremenih dogaanja jer je svako dogaanje prilika kako za razmjenu iskustava, tako i za prodaju i demonstracije tehnika izrade. Razlog ote~anoj kategorizaciji je postojanje mnoatva organizacija na raznim lokalitetima i raznolikog podru ja djelovanja. Nepostojanje sustavne organizacije koja je u stanju objediniti makar nacionalna dogaanja stoga rezultira loaijem plasmanu informacija prema airoj javnosti koja bi potencijalno mogla biti zainteresirana za takvu vrstu dogaanja. Festivali ipke Festivali bi prema svojoj definiciji (engl. festive=sve an, veseo, radostan) trebali biti mjesta koja slave ipku i ipkarstvo pa bi analogno tome trebali uklju ivati sve vrste dogaanja koja 'uveseljavaju' sudionike. Prema takvoj le~ernoj definiciji, upravo bi festivali trebali imati turisti ki karakter, a u svrhu promid~be specijaliziranog oblika kulturnog turizma na temu ipkarstva. Upravo taj turisti ki karakter festivala uvjetuje proairenje podru ja aktivnosti dogaaja pa se osim ve uobi ajenih aktivnosti prodaje, prezentacija, demonstracija, modnih revija i sl. fokus prebacuje i na dodatna dogaanja kako bi se gostu ponudila raznovrsnost. Tako esto same ipkarske aktivnosti budu popraene i prigodnim koncertima, izlo~bama, gastronomskom ponudom, prezentacijom tradicijskih obrta i sl. Takva dogaanja onda ciljaju na privla enje airih masa nespecijaliziranog tipa turista, ali odli no nadopunjuju i ponudu turistu specijaliziranom za ipkarstvo. Najpoznatiji takvi festivali su zasigurno Festival idrijske ipke i Lace Festival in Tnder u Danskoj, a osim specijalizirane ponude, nude i razne dodatne aktivnosti. Festival lepoglavske ipke takoer tra~i svoje mjesto meu takvim europskim manifestacijama. No, osim specijaliziranih festivala ipke, postoje i lokalni/regionalni festivali kojima osnovna aktivnost nije promocija ipke i ipkarstva, ali je ona sastavni dio festivalskih dogaanja. To su obi no lokalni festivali koji se organiziraju za airoke mase posjetitelja, a ipka se izla~e samo kao popratna ponuda jer je tradicijski izraz djelatnosti ~ena u tom kraju. Takoer, ipkarstvo je esto sastavna aktivnost raznih tekstilnih festivala koji uklju uju radionice na teme kao ato su tkanje, aivanje, vezenje, makrame i sl. ili pak joa aire, raznih kreativnih festivala koji uklju uju radionice na teme keramike, ureenja stana, vrtlarenja, decoupage-a, izrade raznih ukrasa itd. Va~no je spomenuti kako gotovo sva navedena povremena javna dogaanja mogu uklju ivati i dogaanja znanstvenog karaktera kao ato je npr. znanstveni skup u okviru Festivala lepoglavske ipke. ipkarske turisti ke ture Vrlo specijalizirani i izrazito turisti ki karakter imaju organizirane ipkarske turisti ke ture. Profil turista-korisnika takvog paket aran~mana je usko specijaliziranog karaktera, vrlo vjerojatno i samog ipkara ili pak zaljubljenika u ipku, naj eae ~enskog spola. Kako se radi o specijalisti kim turama ije tr~iate nije veliko, nevelika je i brojnost organiziranih programa odnosno turisti kih operatera u ovom specijaliziranom podru ju. Ipak, hvaljen uspjeh imale su tzv. Lace Tours to Malta and Gozo koje se organiziraju samo prema potrebi, ali ne i kao stalna turisti ka ponuda Malte. Takva je i Bobbin' Along Workshop and Tours. Poznato je i organiziranje kreativnih turisti kih praznika koji ne uklju uju ture, ali uklju uju kreativne radionice u enja izrade ipke za po etnike koji nemaju prethodna znanja u ovom podru ju. Golsoncott Lace Holidays je primjer organiziranog ipkarskog godianjeg odmora. Jedna od zasigurno najveih kulturno-turisti kih tura u ovom podru ju jest program Vijea Europe Put svile. Taj je program primjer sustavnog pokuaaja organiziranja kulturnog turizma za usko specijalizirano tr~iate, a njegova kreacija dovela je i do osnivanja va~nih organizacija tekstilnog karaktera kao ato je npr. European Textile Network. Osim same infrastrukture vezane uz tekstil, program je ponudio itav niz dodatnih sadr~aja kao ato su npr. mali seoski hoteli s krakterom, gastronomska ponuda, mogunost susreta s umjetnicima u njihovim radionicama, mogunosti kupnje lokalnih proizvoda koji ina e nisu dostupni na uobi ajenom tr~iatu, povezivanje s ostalim aspektima kulturnog turizma (krajolik, povijest, umjetnost i arhitektura, baatina, umjetni ki festivali, folkor), mogunost posjete ~ivuim tekstilnim manufakturama ili tvornicama, itd. (Delbaere 2002 : 60-61). Iako ovaj program nije vezan isklju ivo na ipkarstvo, primjer je sustavne organizacije kulturno-turisti kih resursa iz podru ja tekstila i mogao bi poslu~iti kao primjer brojnim ipkarskim dogaanjima. Za uspjeh takvih turisti kih programa nije dovoljno osloniti se na ipkarske resurse ve je nu~na suradnja kako s turisti kim sektorom. Partnerstvo javnog i privatnog sektora od neobi ne je va~nosti budui da se strateaki dokumenti odnosno kulturno-turisti ke politike javnog sektora mogu kvalitetno provesti samo uz ulaganje privatnih poduzetnika. U ovom je istra~ivanju takoer identificiran veliki broj profesionalnih ipkarskih organizacija iji rad uvelike doprinosi prvenstveno o uvanju tradicije tekstila/ ipkarstva, a posredno onda i razvoju kulturnog turizma. Takvih je organizacija zaista mnogo pa emo spomenuti samo neke od njih. To su npr. Associazione Italiana Citt dei Merletti, Ricami e Tessuti d'Arte, Association Des Dentellieres Du Quebec, The Australian Lace Guild, Deutscher Klppelverband, International Old Lacers, Inc., Landelijke Organisatie Kant Kunst Nederland, The New Zealand Lace Society, Vereinigung Schweizerischer Spitzenmacherinnen, Verein Klppeln und Textile Spitzenkunst in sterreich e.v., Organisation Internationale de la Dentelle au Fuseau et l'Aiguille (OIDFA). Zaklju ak Iako kulturni turizam cilja na specijalizirano tr~iate, a kreativni odnosno hobby turizam na joa u~e, sigurno je da ipkarstvo u turisti kom smislu ima svojih potencijala za razvoj. Nije za o ekivati masovni razvoj turizma na ipkarskim resursima iako ipkarstvo kao dodatna ponuda mo~e obogatiti ponudu svakog turisti kog odrediata. Realnije je fokusirati se na profesionalno i znanstveno specijalizirano tr~iate koje mo~da nije veliko po svom broju, ali mo~e imati zna ajan doprinos na zaradu od takvog turisti kog resursa koji ina e nema velike tr~iane potencijale. Naime, ne initi niata u podru ju razvoja ipkarskog turizma potencijalno zna i i smanjiti mogunosti odr~avanja tradicije izrade ipke odnosno zarade i od tog nevelikog specijalisti kog tr~iata. Nastaviti s organiziranjem susreta, festivala, biennala, izlo~bi, a dodatno uklju iti kako privatni tako i javni sektor, zna i korist za sve dionike trojakog partnerstva: udruge ipkarica kao predstavnika civilnog druatva zasigurno imaju najvei doprinos u razvijanju svijesti o potrebi o uvanja ipkarske tradicije; javni sektor mo~e imati veliku ulogu u promid~bi kulturno-turisti kog proizvoda te samog odrediata, a onda posljedi no i specijaliziranog turizma odrediata; privatni sektor e svoj interes nai u poticanju proizvodnje specifi nog ipkarskog kulturno-turisti kog proizvoda ukoliko za njega postoji i tr~iate. Stoga je sna~no partnerstvo svih dionika ne samo potreba nego nu~nost. Arlette Smolar-Meynaert, predsjednica i osniva ica Umjetni kog vijea grada Buxellesa jednom je rekla: 'Izrada ipke je izumrla, ~ivio Majstor ipkar!'. Mnoga se odrediata, naime mu e u potrazi za originalnim turisti kim proizvodom koji e ih razlikovati od drugih odrediata. ipka svakog lokaliteta ima svoje specifi nosti i proizvod je koji ne pripada masovnom tr~iatu pa ima svoju osobitu vrijednost, ali i cijenu koju e specijalizirano tr~iate, ukoliko mu se to na pravilan na in predstavi, zasigurno znati prepoznati. Izvori i literatura Delbaere, Roland (2002). The Place of Textile in Cultural Tourism. U: D. A. Jelin i (ur.) Culture: A Driving Force for Urban Tourism  Application of Experiences to Countries in Transition. Zagreb, Institute for International Relations, str.57-62 Garza, Raymond T & Herringer, Lawrence G. (1987). Social Identity: A Multidimensional Approach. Journal of Social Psychology, 127 (3), str. 299-308 Gillespie, Dair L.; Leffler, Ann & Lerner, Elinor (2002). If It Weren't for My Hobby, I'd Have a Life: Dog Sports, Serious Leisure, and Boundary Negotiations. Leisure Studies, Vol 21, Issue 3/4, 285-305 str. Hobi (1977). Opa enciklopedija JLZ, svezak 3, str. 444 Hobby. (2005). Wikipedia.  HYPERLINK "http://en.wikipedia.org/wiki/Hobby" http://en.wikipedia.org/wiki/Hobby 25.2.2005. Hughes, Howard L. (1996). Redefining Cultural Tourism. Annals of Tourism Research Vol 23 (3), str. 707-709 Jelin i, Daniela Angelina (2000). Kulturna baatina i turizam. Magistarski rad. Zagreb, Filozofski fakultet, 107 str. + dodatak Jenkins, Ian i Jones, Andrew (2002). Tourism Niche Markets in the Welsh Urban Context: Swansea, a Case Study. U: D. A. Jelin i (ur.) Culture: A Driving Force for Urban Tourism  Application of Experiences to Countries in Transition. Zagreb, Institute for International Relations, str. 79-106 Macleod, Donald V.L. (2004). Tourism, Globalisation and Cultural Change: An Island Community Perspective. Clevedon, Channel View Publications, 244 str. McNulty, Robert (1993). Cultural Tourism and Sustainable Development. World Travel and Tourism Review, str. 156-162 Nahrstedt, Wolfgang (1998). Modernization by Leisure, Culture and Tourism; ELRA Perspectives on Leisure, Culture and Tourism Policy for European Communities. U: Leisure, Culture and Tourism in Europe: The Challenge for Reconstruction and Modernisation in Communities. Proceedings of the 10th ELRA Congress, Dubrovnik, September 29-October 1 1997. Ur. Wolfgang Nahrstedt i Tonka Pan i Kombol. Bielefeld, Institut fr Freizeitwissenschaft und Kulturarbeit (IFKA), str. 413-420 Raymond, Crispin (2005). Creative Tourism.  HYPERLINK "http://www.newzealand.com/travel/media/story-angles/arts-cult_creativetourism_storyangle.cfm" http://www.newzealand.com/travel/media/story-angles/arts-cult_creativetourism_storyangle.cfm 25.2.2005. Reisinger, Y. (1994). Tourist-Host Contact as a Part of Cultural Tourism. World Leisure and Recreation, 36 (Summer), str. 24-28 Richards, Greg (1998). Cultural Tourists or a Culture of Tourism? The European Cultural Tourism Market. Paper prepared for the conference Innovatory Approaches to Culture and Tourism, Crete, October 1998, str. 1-13 Richards, Greg (1999). European Cultural Tourism: Patterns and Prospects. U: D. Dodd & A. Van Hemel (ur.) Planning Cultural Tourism in Europe: A Presentation of Theories and Cases. Amsterdam, Boekman Foundation/Ministry of Education, Culture and Science, 16-32 str. Seale, Ronald G. (1996). A Perspective from Canada on Heritage and Tourism. Annals of Tourism Research, Vol 23 (2), str. 484-488 Simonicca, Alessandro (1997). Il turismo fra esperienza e cultura. Turismatica: Turismo, cultura, nuove imprenditorialit e globalizzazione dei mercati. Milano, Franco Agnelli s.r.l., str. 130-140 Stebbins, Robert A. (1996). Cultural Tourism as Serious Leisure. Annals of Tourism Research, Vol 23 (4), str. 948-950 Stebbins, Robert A. (1982). Serious Leisure: A Conceptual Statement. Pacific Sociological Review, 25, str. 251-272 Tomlinson, A. (1993). Culture of Commitment in Leisure: Notes Towards the Understanding of a Serious Legacy. World Leisure and Recreation, 35, str. 6-9  Engl. environmental bubble  Te su studije npr.: Spring, Jane (1991). Culture on Holiday: A Survey of Australian Domestic Tourists Cultural Participation, December 1990 - April 1991. Redfern, Australia Council, Policy & Research, Strategic Development Unit, 33 pp. i Who are the cultural travelers? In: The Historic/Cultural Traveler, 2003 Edition. Travel Industry Association of America (TIA) and Smithsonian Magazine.  HYPERLINK "http://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtml" http://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtml  Npr. Swansea kao grad velakog pjesnika Dylana Thomasa ili Rijeka sa svojim Karnevalom.  Situacija u kojoj se turist nalazi u destinaciji u koju je doaao iz nekih drugih razloga, ali na licu mjesta posjeti neku kulturnu izlo~bu ili koncert npr.  Situacija u kojoj turist slu ajno, ne svojom voljom u interakciji s lokalnim stanovniatvom u i o lokalnim obi ajima pa ak i jezik.  Npr. Participation in Various Leisure Activities, by Sex and Age (1997). Bureau of the Census. U.S. Department of Commerce.  Npr. Klein, Erica Levy (1994). Better Ways to Spend Time While Recuperating. Health Confidential. Vol 8/9, 10-12 str.; Sellers, Patricia (1997). The Bosss Other Life. Fortune. Vol 136/10, 156-166 str.; Spencer, Paula (2004). The Artist Within. Womans Day. Vol 67/16, 96-98 str.  Stebbins ozbiljnu slobodnu aktivnost (engl. serious leisure) definira kao sustavnu potragu za amaterskom, hobisti kom ili dragovoljnom aktivnoau koja je po svojoj prirodi dovoljno va~na i zanimljiva kako bi je sudionik po eo profesionalno prakticirati u ei i izra~avajui kombinaciju posebnih vjeatina, znanja i iskustva (Stebbins 1996 : 948). Termin suprotan ovome je povremena slobodna aktivnost, manje va~an oblik koji se ne prakticira profesionalno.  Pod ovim pojmom ne podrazumijeva se istra~iva ki termin koji bi odgovarao pojmu  kulturnih industrija odnosno tzv.  experience industry ve industrije koja  obi nim graanima omoguuje razvijanje vlastitih kreativnih sposobnosti (npr. slikarska platna, boje, potrepatine za izradu nakita, decoupage, gips, glina, itd.).  European Textile Network (ETN) i Hypertextile  Ovdje sadr~ani podaci sakupljeni su iz sekundarnih izvora i ne prikazuju nu~no to an broj muzeja po zemljama no mogu imati indikativnu ulogu.  Ovdje su isklju eni specijalizirani muzeji ipke i ipkarstva. :< :b)P*<+>+ 55>5@5 C C*C,CM>NJNXNNNVW\\`_b_ h6hXhvhxhiibllsHs4wNwRw|,h҇ 4ԐfnءBP<r 56\]6]mH sH j0J6U]mH sH 5\6] j0JU6]mHsHmHsH5CJ\mHsHJ8:< "))P*039=xD:IKMM>NO~SjT$a$$a$dd$a$!1jTTTUBUrUUUVWP[6ahl,qvRwBz{ Ԑ™bء$a$$a$̲ @BPV*Rھ*Pr0 $ ;`a$  ;` & F ;$ ;a$ & F$ & Fa$$a$@Zк2Xz"$(*RNP V(pp2R.\b(\x"&rv;=Y[ 0J5\0J56\] 56\]j=E CJUVmH sH  jU 5CJ\ j0JUaJ6]J02R<@~   l<VN$$n$a$$ ;a$ ; $ ;`a$   Bv: 6lu <@V`46LZ"4j$2BLn0n|OVga>Lp5 jU6 0JmH sH j UmH sH jUmH sH mH sH 6]mH sH 5\aJ6] 6]aJInO> I  2!!!!#$%&' ):-/$0D1111$a$$a$$a$567(7AMI Q e      !2!;!H!!!!!!!!"""""#,#u#v########$$%%&&&n'''(@(žjU j0JUmHsH6]mH sH 6] 6mH sH mH sH 5\mH sH 65\0J jUj UH@((((( )))3)5)*,,:-<-//$0&0D1F111mHsH j0JU6],1h. A!"#$%  Dd!J  C A? "2P %J &F, D+`!$ %J &FE JC@(L x\oh\;tdՉZULHhhZE MR8CK񝑬?r9)+&_{N]` &ԜT_ .4 B}{WK-j3컙yk:_R*&[,Vy+89Xgc뫐z4zt'va{`&>MO>c3O ]ZK:`鿅}Fҿ5*I+_^.c+$5Y,bpnxixfCã0#0I(ix0AAW%9R%k/m)[~߅H FA eUF˗/+m8)](CPJe}&~#p']bwx'hx'Ic̱;Fdou+ޢݫz=wPջUv.ջ pHdջzTY{FQUoI9 TCInǿH}z-K}/AqǟG=(#=i JRxHe%m id+"eznߪr~=SS.NPDmWiBM%tO蠖kGOB?VmMHJm`-1xބ"U1|>f|)/1NUv "fr"<l6 ftD6;}ڨO;@OYx U z} _ zʋY8$V+7!Bgr<<70Ta\7#A.qls!#5[lCҍH>$Uɻ^=6G PD伞Gb zzDwIJ7LHɨ< jn""74DJFyD D|Ȑ#CZ*Rid|r} E A bIov"(Dt}7t&2ר m m^B ˨mYGMhƠwS8j|*4PhPҍH\jy5|>CDVBEJ߼/:j"RWΩQPMc$?W#ymUY;;,h!"Ed]H|I"IZEHY!Rl*RqZ׬ܕ{ jFm݈Whe^nw *G%B+ThU4}n#ِ`W L߃M;2L7GI&ܘ7χjꛭ{+5=GsO8BpcۣTj8޲5~cՄe_#e|q*2wNڷnX7@=gȞ3휿-bϒd؅ ?[-X?Zs+=mnfg_40mH OfUm%eޤ A?| A?5_MjٵM`<ɰkX؅kյm LrS r腽,u&v|f KVJFk[]N!,~۔ˣGr-m'=ޓ+P B+?rrKStFrüp/$0ZBZ}/"x{}&V+/LLo&L™-\~Ԯ߳㈾ZZDםTsv.Z577r_,/nE^G,9 Uzx:[|YeQwpF#qg&=v`S'9_YTGmDyK #http://en.wikipedia.org/wiki/HobbyyK Fhttp://en.wikipedia.org/wiki/HobbyDyK ]http://www.newzealand.com/travel/media/story-angles/arts-cult_creativetourism_storyangle.cfmyK http://www.newzealand.com/travel/media/story-angles/arts-cult_creativetourism_storyangle.cfmYD  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  FO1Data 1WordDocument .NObjectPool *1O1_1169287741F*1v,1Ole PRINTFCompObjd  FMicrosoft Graph 2000GBiff5MSGraph.Chart.89qOh+'0( 8D ` l x@KULTURNI, KREATIVNI I HOBBY TURIZAM: IPKARSVO K/$6 # 0   e''  "Arial@' $- 0-------------"Arial@S $- 0---"Arial@ 5$- 0--------"System ! &-'- e-'- e-'- U--  $EVtE- $EEVVE$VVVTmx-EVEV5E/V/EVQEKVKEVmEgVgEVEV---'--- U-  $tEV-Tmx$EEVVE$VVV---'-- - U-MM- MMMM $ppp-  $WWppW- ss-  ssss$phWp- M3-  M3M3$3f-  3f$ppp- s&M- s&Ms&M$p-  f-  ff$-  $-- $-  f-  ff$4.-  $44-- $4..44-  33-  3333$ff-  ff$-MM- MMMM$-  @@-  @@@@$-  $-``- ````$-  3f-  3f3f$f-  f$-M- MM$-  ff-  ffff$//-  $-- $/-  @-  @@$77HH7-  $77-`- ``$7H/7-  -  $PP5a/aP-  $775P5P7-- $P5a/H/75P5-  -  $ii5z/zi-  $PP5i5iP-- $i5z/a/P5i5-  -  $nh-  $iinni-- $nhzhinn-  @@-  @@@@$nh-  $nn-``- ````$nhhnn-  @-  @@$-  $-`- ``$-  @@-  @@@@$-  $-``- ````$-  -  $-  $-- $-  f-  ff$-  $-- $-  f-  ff$((-  $-- $(-  ff-  ffff$00AA0-  $00-- $0A(0-  M-  MM$IIZZI-  $00II0-s- ss$IZA0I-  Mf-  MfMf$aassa-  $IIaaI-s- ss$asZIa-- -E EE9E95E59E9QEQ9E9mEm9E9E9 2 0  2 2  2 4  2 6  2 38  2 10 2 O12 2 14 2 k16------'-- 2 2 ]Broj $2 S:muzeja,---'-- UE tE%Et%t----'-- : 2 I Zemlje,---'-- U--'-- e-----'-- 20t 02 >|Raspored muzeja po zemljama" *   * *---'-- e--'-- e--  Umx---'-- - Rkz---'-- - Rkz- -  <' .2 DVelika Britanija    .---'---  Rkz---'---  Rkz-  3f-  3f <' .2 DBelgija  .---'-- -  Rkz---'-- -  Rkz- -    5< ' .2 6D Francuskag .---'-- - Rkz---'-- - Rkz- -   |<g' .2 }DDanska.---'---  Rkz---'---  Rkz-  ff-  ff <' . 2 D panjolska.---'-- -  Rkz---'-- -  Rkz- -     <' . D@"Arial@ $- 0- . 2 DNjemaka.- .---'-- - Rkz---'-- - Rkz- f-  f Q<<' . 2 RDvedskaa.---'---  Rkz---'---  Rkz-  -   <' .2 DItalija  .---'-- -  Rkz---'-- -  Rkz- -    <' .D@"Arial@V w$- 0- . 2 DMaarska.- .---'-- - Rkz---'-- - Rkz- -   &<' .'D@"Arial@ $- 0- . 2 'Dekas.- .---'---  Rkz---'---  Rkz-  -   m<X' .2 nDIrska .---'-- -  Rkz---'-- -  Rkz- -    <' .2 D Nizozemska .---'-- - Rkz---'-- - Rkz- -   <' .2 DFinska .---'---  Rkz---'---  Rkz-  -   C<.' . 2 DD vicarska.---'-- -  Rkz---'-- -  Rkz- -    <u' .2 D Slovenijaa  .---'-- - Rkz---'-- - Rkz- -   <' .2 DRusija .---'---  Rkz---'---  Rkz-  -   <' .2 DPortugal  .---'-- -  Rkz---'-- -  Rkz- -    _<J' .2 `DJapan.---'-- - Rkz---'-- - Rkz- -   <' .2 DAustrija .---'---  Rkz---'---  Rkz-  -   <' .2 D Australija  .---'-- -  Rkz---'-- -  Rkz- -    4<' . 2 5DNorveka.---'-- - Rkz---'-- - e- -' e '  'ObjInfo Workbook1Table<SummaryInformation(  @B"#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1+Arial=  ,##0.00\ @` >` J ` J 883ffff̙̙3f3fff3f3f33333f33333\R3&STUVelika Britanija0@Belgija.@ Francuska,@Danska*@ `panjolska"@Njema ka@`vedska@Italija@ Maarska @  eaka @ Irska @ Nizozemska @ Finska @ `vicarska@ Slovenija@Rusija@Portugal@Japan@Austrija@ Australija@Norveaka?WYJ-= >X4?[3d 3Q $Velika BritanijaQQQ3_4E4 3Q BelgijaQQQ3_4E4 3Q  FrancuskaQQQ3_4E4 3Q DanskaQQQ3_4E4 3Q  `panjolskaQQQ3_4E4 3Q Njema kaQQQ3_4E4 3Q `vedskaQQQ3_4E4 3Q ItalijaQQQ3_4E4 3Q MaarskaQ QQ3_4E4 3Q  eakaQ QQ 3_4E4 3Q IrskaQ QQ 3_4E4 3Q  NizozemskaQ QQ 3_4E4 3Q FinskaQ QQ 3_4E4 3Q  `vicarskaQQQ 3_4E4 3Q  SlovenijaQQQ3_4E4 3Q RusijaQQQ3_4E4 3Q PortugalQQQ3_4E4 3Q JapanQQQ3_4E4 3Q AustrijaQQQ3_4E4 3Q  AustralijaQQQ3_4E4 3Q NorveakaQQQ3_4E4D$% M@3O&Q4$% M@3O&Q4FAXs 3OXp 3 b#M!  O43*#M! M! M NM4%  M3O7&Q Zemlje'4% s[M3O=2&Q  Broj muzeja'43" :,dd a3O _h% M3O&Q423 M NM4444%  NM3O&Q :Raspored muzeja po zemljama'44 yK 9http://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtmlyK rhttp://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtmlAO TRINA NIAULTDANIELAANIANI Normal.dotRDANIELA207Microsoft Word 9.0 @ ~@Pow@,1O{y՜.+,D՜.+,l( hp|  IMO>/ DocumentSummaryInformation8 CompObjj@KULTURNI, KREATIVNI I HOBBY TURIZAM: IPKARSVO KAO TRINA NIA Title` 8@ _PID_HLINKSA]http://www.newzealand.com/travel/media/story-angles/arts-cult_creativetourism_storyangle.cfm8l#http://en.wikipedia.org/wiki/Hobby5R9http://www.nasaa-arts.org/artworks/culture_profile.shtml  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q    iJ@J Normal7dhx`7CJ_HaJmH sH tH @@@ Heading 1$$@&a$5\mHsH<A@< Default Paragraph FontLC@L Body Text Indent$a$5CJ\mHsH@R@@ Body Text Indent 2mHsHLS@L Body Text Indent 3$a$6]mHsH2O"2 bodytekst  ;aJ6@26 Footnote TextCJaJ8&@A8 Footnote ReferenceH*.U@Q. Hyperlink >*B*ph@+@b@ Endnote Text$da$CJaJ"W@q" Strong5\>V@> FollowedHyperlink >*B* phI ,-d22(W]P^ -$(B Q R U N@A]^yx(< "#$$%%'^((((((( )0))+.r2n4699J;<0>.CFwH KMNNO6VWX/XXXXXX\>]R]]]]]]^bcmcefhhhlGpqqq"qst!xIz?}@}J} |0@؊L() ґHSTsڕx|`՛e0000000000^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^ 0^ 0^ 0^ 0^0^0^0^0^0^0^ 0^ 0^ 0^ 0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 05@(1jT0n11]:]<]·#S:XX+U X?A]^I K 1 3 '(  $$,%-%y%{%((0)2)8);)D)E)P)R)Y)])b)c)e)f)k)l)s)t){)|)))))))))))))))))))))))))C*E*++++++u,w,,,,,,,,,--)1*1)2*2D2F2d2g222l4n4u4v4666677)8+899<<@@%B&B C!CVCWCCCCC)D+DFFKK8M9MSMTMMMMMNN(W+W.X/XXXZZZZ*[+[V[W[[[[[[[[[[[]>]P^S^__TbUbacbceeffhhiijjllllllllWmXm.n/nqq.r/rssss}t~tu uEwFw{{{{{{||7|9|d|f|||||||*}+}5}7}=}@}}}}~ ̀̀$%ef (*ac݅߅46vxdžɆՆ׆IK·#%/068eg؈ڈ"$/1GI׊؊ߊKL`agh/1Q()24qsx{ʏ̏͏Ϗ .569:DGNPґڑ/2;>HPJMTxz{bczÕĕƕǕ͕Εؕܕ  %&,-469:<=ABHIPQUV^_fgjkrsvzƖǖԖՖؖۖ~/2CF˜՘ݘޘ )*./1245;<CDLMRSTU_`dhjkstyzǙəϙЙљҙڙܙ ')./45:;?CEFPQ^fjkqrtuǚɚКњԚ ()23=>IKNPYZ`bfhstvw}~ƛǛțԛכܛݛ  %&+,0178:;CGKLQR]^cglmopz{?A\^xywx'(; < ""##$$%%%%''](^((((((((((((( ) )/))))++..q2r2m4n4669999I;J;<</>0>-C.CFFvHwH K KMMNNOO5V6VWWXX.X/XXXXXXXXX\\=]>]Q]R]]]]]]]]]]]^^bbcclcmceeffhhhhllFpGpqq!q"qsstt x!xHzIz>}@}I}J}  {|·/0?@׊؊KL'(S()א69PёH\T]jbh69zHI^_{%`rsךכdg3333333333333333333333DANIELA7D:\Users\Daniela\PAPERS\ ipkarstvo kao tr~iana niaa.docDANIELA7D:\Users\Daniela\PAPERS\ ipkarstvo kao tr~iana niaa.docDANIELA7D:\Users\Daniela\PAPERS\ ipkarstvo kao tr~iana niaa.docDANIELA7D:\Users\Daniela\PAPERS\ ipkarstvo kao tr~iana niaa.docDANIELA7D:\Users\Daniela\PAPERS\ ipkarstvo kao tr~iana niaa.docDANIELA7D:\Users\Daniela\PAPERS\ ipkarstvo kao tr~iana niaa.docDANIELAvC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of ipkarstvo kao tr~iana niaa.asdDANIELAvC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of ipkarstvo kao tr~iana niaa.asdDANIELAvC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of ipkarstvo kao tr~iana niaa.asdDANIELAvC:\Documents and Settings\DANIELA\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of ipkarstvo kao tr~iana niaa.asdF^dB M)0,4v^`o(.pp^p`.@ L@ ^@ `L.^`.^`.L^`L.^`.PP^P`. L ^ `L.^`o()oo^o`.? L? ^? `L.  ^ `.^`.L^`L.^`.OO^O`.L^`L.h ^`OJQJo(h pp^p`OJQJo(oh @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h PP^P`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(4vF^M)<        J|                 J ST_@  %&)')))2)4);)>)C)V)X)[)])b)c)m)p)z)|@}@@ØÙÛ00080D0N0@0R0V0h0l0z000000000000@000 @0000@008@0$0P@0*0,00UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"qh&B˒O{y>!20d/T 2Q?KULTURNI, KREATIVNI I HOBBY TURIZAM: IPKARSVO KAO TR}I`NA NI`ADANIELADANIELA