Pregled bibliografske jedinice broj: 226332
Korelacija između depozicije radiojoda nakon nuklearne katastrofe i učestalosti papilarnog karcinoma štitnjače u Hrvatskoj po županijama
Korelacija između depozicije radiojoda nakon nuklearne katastrofe i učestalosti papilarnog karcinoma štitnjače u Hrvatskoj po županijama // Symposia Otorhinolaryngologica (2005) / Organizacijski odbor Kongresa (ur.).
Zagreb, 2005. str. 66-67 (predavanje, nije recenziran, pp prezentacija, znanstveni)
CROSBI ID: 226332 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Korelacija između depozicije radiojoda nakon nuklearne katastrofe i učestalosti papilarnog karcinoma štitnjače u Hrvatskoj po županijama
(The corellation between deposition of radioiodine after nuclear catastrophe and the incidence of papillary thyroid cancer in Croatia per countries)
Autori
Radetić, Miljenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni
Izvornik
Symposia Otorhinolaryngologica (2005)
/ Organizacijski odbor Kongresa - Zagreb, 2005, 66-67
Skup
IV. Kongres hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 18.05.2005. - 21.05.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
papilarni karcinom štitnjače; černobilska katastrofa
(Papillary thyroid cancer; Chernobyl catastrophe)
Sažetak
U černobilskoj nuklearnoj katastrofi 1986. emitirano je 300 MCi radioaktivnih tvari, od toga 100 MCi kratkoživućih izotopa joda i 40 MCi Joda 131 Akumulirana depozicija joda 131 bila je u prvih mjesec dana u černobilskom području 610 KBq/m2, u Njemačkoj 130, u Poljskoj 100, u Austriji 30-150, u Hrvatskoj 100, u Zapadnoj Europi 20. Procijenjena akumulacija u štitnjačama djece i adolescenata u Europi izvan bivšeg SSSR-a iznosila je 0, 05-200 mSv, što odgovara dozi zračenja do 20 cGy. Rizik pojave papilarnog karcinoma štitne žlijezde progresivno raste već od 10 cGy. Doze veće od 1500 cGy su celulicidne, pa rizik opada. U Hrvatskoj je procijenjena depozicija radiojoda bila najveća u sjeverozapadnom dijelu, a najmanja na krajnjem istoku i jugu. Usporedili smo depoziciju radiojoda i učestalost karcinoma štitnjače po županijama. Pozitivna korelacija nađena je u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U županijama s neznatnom depozicijom radiojoda (Istarska, Zadarska, Primorsko-goranska, Vukovarsko-srijemska), registrirano je čak opadanje broja novootkrivenih slučajeva. Definitivni rezultati moći će se prezentirati tek 2006. kad se očekuje vrhunac prevalencije papilarnih karcinoma izazvanih černobilskom katastrofom
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
