Naslov
Petar Zrinski, slikar, scenograf, karikaturist i crtač stripova
(Petar Zrinski, painter, scenographer, cartoonist and comic draughtman)

Autori
Dulibić, Frano

Izvornik
Kulturna baština (0351-0557) 32 (2005); 497-510

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Petar Zrinski; slikarstvo; scenografija; karikatura; strip; Split
(Petar Zrinski; painting; scenograpy; caroon; comic; Split)

Sažetak
Petar Zrinski (Zadar 24. travnja 1911. - Split, 12. prosinca 1992.), slikar, scenograf, karikaturist, crtač stripova i predavač na splitskoj Školi za primijenjenu umjetnost. Po karakteru samokritičan i impulsivan, najveći dio crteža i dokumentacije je uništio. Njegovo ime do sada nije zabilženo niti u jednom leksikonu ili enciklopediji. Nakon što je srednju školu završio u Šibeniku, studirao je arhitekturu u Beogradu na Tehničkom fakultetu. Za vrijeme studija započeo je objavljivati situacijske karikature u zagrebačkim humorističkim časopisima Kokot (1932. - 1933. i 1936.) i Koprive (1933. - 1935.) te u beogradskom Ošišanom ježu (1935 -1938.). Crtao je samo situacijske karikature isključivo vezane uz teme građanskog društva. Rukopis Petra Zrinskoga lako se prepoznaje po izduženim elegantnim figurama u modernoj odjeći i enterijerima suvremenih stanova u kojima je namještaj potpuno čistih linija i oblika. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, od 1943 -1945. u partizanima je radio kao crtač i scenograf. Nakon oslobođenja radio je kao scenograf u Zadarskom HNK, te izradio veći broj scenografija. Godine 1951. preselio se u Split gdje se zaposlio kao nastavnik na Školi za primijenjenu umjetnost i ondje radio do umirovljenja 1972. godine. U Splitu se nastavio baviti scenografskim radom za splitsko kazalište. Stripove “ Hvarska buna” i “ Jedna avantura Marka Marulića” objavio je pedesetih godina u Slobodnoj Dalmaciji. Petar Zrinski slikao je apstraktne kompozicije od 1957. godine, kada je apstrakcija postajala jedan od dominantnih načina likovnog izražavanja u Hrvatskoj. Njegovo slikarstvo karakteristično je po ekspresivnim organičkim oblicima i lirskom ugođaju. Oko 1977. godine vratio se figuraciji. Od vremena Drugog svjetskog rata izlagao je na većem broju skupnih izložbi, ali nikada nije priredio samostalnu izložbu. Stječe se dojam da je Zrinski gotovo uvijek na solidan način odgovorio na postavljenu temu, da je posjedovao zamjetnu grafičku kulturu, prepoznatljiv rukopis, sklonost lirskim apstraktnim kompozicijama, a posebno se izdvaja njegova neobičnu i jedinstvenu karakteristiku specifičnog izražavanja kombinacije srednjoeuropskih i mediteranskih svojstava u svim medijima ili tehnikama kojima se bavio, u kojima su nerijetko srednjoeuropski (ako ne i sjevernoeuropski) elementi nadvladali mediteransku komponentu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA