ࡱ> G bjbjَ -EP]8$<^y>>(ffffVd 43x5x5x5x5x5x5x$V{J}YxT ffT T Yxrff>rrrT ff3xJ8JT 3xr.rMr3xf$`H *w^RAZVOJ FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI - TRIATLON Vlatko Vu eti, Davor `entija i Branka Matkovi Kinezioloaki fakultet Sveu iliata u Zagreb Uvod Energija za miaini rad dobiva se iz dva energetska sustava, anaerobnog (koji egzistira u uvjetima bez prisustva kisika) i aerobnog (koji funkcionira u uvjetima uz prisustvo kisika). Oba sustava djeluju istovremeno ali razli itim omjerom, ovisno o intenzitetu aktivnosti. Osnovno gorivo koje miaine stanice koriste za kontrakcije je adenozin trifosfat - ATP. Razgradnjom hranjivih tvari oslobaa se energija za sintezu ATP-a. Kidanjem jedne od fosfatnih veza, oslobaa se energija potrebna za rad miaia. Nastala molekula adenozin difosfat (ADP) mo~e se konvertirati u novu ATP molekulu, putem aerobnog i anaerobnog sustava. Prilikom zadovoljavanja energetskih potreba aerobnim putem, najvei udio u procesu imaju ugljikohidrati i masti. Oksidacijom masti dobiva se 2 puta vea koli ina energije, no ograni avajui faktor ovog sustava je manji energetski tempo u odnosu na CHO. Anaerobni sustav stvara ATP puno br~e, metabolizirajui glikogen (polimer glukoze) koji je najveim dijelom pohranjen u miaiima i jetri. Ovaj proces se odvija bez prisutnosti kisika, ali kao nusprodukt se javlja mlije na kiselina, a i koli ina pohranjenog glikogena je ograni ena na 1 do 3 minute rada, visokog intenziteta. Za razliku od glikogena, masti su gotovo neograni en izvor energije dovoljan za ~ivot i za nekoliko tjedana gladovanja. S obzirom na specifi nost sportske aktivnosti i velike energetske zahtjeve, funkcionalne sposobnosti sportaaa treba razviti do maksimalnih granica. A kako bi treneri s veom sigurnoau i to noau trena~nim stimulansima potaknuli adaptacijske mehanizme u organizmu sportaaa potrebno je poznavati korisnost i karakteristike svake od pojedinih trena~nih zona. Trena~ne zone Zona aerobne izdr~ljivosti Frekvencija srca: 60/70 % max SOO: srednje do donekle teako Individualni treninzi velikog volumena rada, provode se u zoni aerobnih (O2) uvjeta. Ova zona podrazumijeva ni~e intenzitete rada, ali sportaa ne smije zanemariti njen klju an zna aj za cjelokupan trena~ni proces. Svaka od disciplina triatlona zahtijeva veliki udio ovakvog tipa treninga. Trening u aerobnoj zoni postavlja fizioloake osnove koje omoguuju tijelu da podnese viae nivoe intenziteta. Da bi postigli odgovarajue efekte, trening mora biti dugotrajan i niskog intenziteta. Trening u zoni aerobnih uvjeta Temeljni sadr~aji rada u ovoj zoni su aktivnosti tipa - kontinuirano plivanje, biciklizam, tr anje, veslanje, brdski biciklizam, penjanje, planinarenje, klizanje ili skijaako tr anje i ostale cikli ke aktivnosti su temeljni sadr~aji za rad u ovoj zoni. Trajanje ovakvog tipa treninga se kre e od 20 minuta pa do nekoliko sati. Velika komparativna prednost ovakvog treninga pored navedenih fizioloakih pozitivnih u inaka, je mogunost usavraavanja tehni ke izvedbe. Iako intenzitet ne odgovara onom tijekom natjecateljskih uvjeta, trenirajui u ovoj zoni veliku pa~nju mo~emo posvetiti na optimizaciju tehni ke izvedbe. Sa manjim zahtjevima organizma za kisikom za vrijeme treninga u aerobnoj zoni, sportaa mo~e puno lakae raditi na usvajanju pravilnih stereotipa gibanja. U pravilu bi trebalo uvijek raditi barem na jednom tehni kom elementu za vrijeme ovakvog tipa treninga. U svakom trena~nom tjednu, ovisno o disciplini i pojedinom periodu  etapi (periodizacija), 60 do 100 % treninga, mora se provoditi u zoni aerobnih uvjeta. Korisnost treninga u zoni aerobnih uvjeta Aerobni trening je naro ito va~an sportaaima u sportovima dugotrajne izdr~ljivosti, a naro ito u postepenoj adaptaciji na trena~ne procese i sve vee intenzitete. Pozitivne promjene u organizmu pod utjecajem aerobnog treninga: Ja anje vezivnog tkiva (ligamenti i tetive). Unapreivanje miaine izdr~ljivosti, te poveana otpornost miainih vlakana na ozljede tijekom udarnih treninga. (Booth i Gould 1975; Tipton i sur. 1975) Poveanje broja i snage sporih miainih vlakana. Aerobni trening efikasno stimulira motori ke neurone sporih miainih vlakana ato doprinosi veoj ekonomi nosti vje~banja (Baldwin i sur.1972; Costill i sur.1976; Gollnick i sur.1972 i 1973). Poveanje volumena krvi koji transportira sada vee koli ine hemoglobina u aktivne miaie (Kjellberg, Rudhe, Sjostrand 1949; Oscai, Williams, Herting 1968). Aerobni trening dovodi do poveanja rezervi miainog glikogena (Gollnick i sur.1972 i 1973). Poveanje kapilarizacije miaia. Poveava se broj kapilara koje okru~uju i opskrbljuju pojedino miaino vlakno, te na taj na in unapreuje aerobni kapacitet (Andersen 1975; Andersen i Henriksson 1977; Brodal, Inger, Hermansen 1977; Hermansen i Wachtlova 1971; Inger 1979). Poveanje broja mitohondrija, miainih organela kojima se proizvodi ATP (Costill i sur.1976; Gollnick i King 1969; Holloszy 1967; Howald 1975; Kiessling, Piehl, Lundquist 1971). Smanjenje frekvencije srca u mirovanju (Morganroth i sur. 1975; Zeldis, Morganroth, Rubler 1978). Poveava udarni volumen (Bevegard, Holmgren, Jonsson 1963; Morganroth i sur. 1975; Peripargkul, Scheuer 1970; Rtizer ,Bove; Carey 1980). Poboljaanje termoregulacije (tolerancija na vruinu putem cirkulatorne adaptacije). Poveanje respiratorne izdr~ljivosti (ventilacijska sposobnost plua odnosno diane muskulature). Poboljaanje oksidacije slobodnih masnih kiselina (atedi se miaini glikogen) (Borensztajn i sur.1975; Costill i sur.1977; Gollnick 1977; Hickson i sur.1977; Mole, Oscai, Holloszy 1971; Oscai, Williams, Herting 1968). Smanjenje koli ine tjelesnog masnog tkiva odnosno balastne mase (Barr i sur.1991; Boileau i sur.1971; Pollock, Cureton, Greninger 1969; Pollock i sur. 1975; Wilmore i sur.1970). Zona anaerobnog praga Frekvencija srca: 80/90 % max SOO: donekle teako do energi no teako Treningom u ovoj zoni omoguujemo adaptaciju organizma na kontinuirani rad u zoni anaerobnog praga (LVT zona). Kako anaerobni prag mo~emo egzaktno odrediti, intenzitet treninga u LVT zoni se mo~e najpreciznije odrediti. Anaerobni prag je ona razina optereenja kada je uravnote~eno stvaranje i razgradnja laktata. Viaa razina optereenja koja prelazi anaerobni prag, u vrlo kratkom vremenu dovodi do akumulacije laktata u miaiima i krvi. Osjeaj ~arenja u miaiima je najvjerojatnije rezultat poviaenog aciditeta tj. koncentracije laktata kao posljedice treninga na razini optereenja koja prelazi anaerobni prag. Joa nekoliko imbenika odreuje kojom brzinom se sportaa mo~e kretati kada dostigne kriti nu razinu anaerobnog praga. Mehani ka efikasnost (tehni ka razina) trkaeg koraka, pliva kog zaveslaja i biciklisti kog pedaliranja je jedan od zna ajnih determinirajuih faktora u takvoj situaciji. Ovdje je o igledna va~nost efikasnog aerobnog sustava, jer ato viae energije mo~emo generirati iz tog sustava, organizam podnaaa vee volumene rada, a da ne prelazi anaerobni prag intenzivnijom akumulacijom laktata i niza drugih inhibirajuih mehanizama. Trena~ni kondicijski programi triatlonaca ciljani su na poveanje sveukupne efikasnosti aerobnog sustava i sportske automatizacije, te anaerobnog praga, i na taj na in sposobnosti zadr~avanja ato vee brzine u ato du~em vremenskom periodu. Trening u zoni anaerobnog praga (LVT) Ova vrsta treninga zahtijeva 15 do 30 minuta rada u zoni anaerobnog praga, da bi se izazvali transformacijski procesi unutar pojedinog treninga. Rad na razini anaerobnog praga u trajanju du~em od 25 minuta je nepotreban, jer su do tog vremena izazvani svi pozitivni efekti. Takve dionice su dio pojedina nog treninga i mogu se kombinirati zajedno s dionicama razli itog intenziteta. Jedan trening, npr. mo~e obuhvaati dvije ili viae dionica u LVT, ovisno o periodizaciji i ukupnom volumenu rada. U takvom jednom treningu, su obi no LVT dionice intervali du~eg trajanja sa kraim periodima oporavka, nego kontinuirani rad. Du~i intervali sa kratkim pauzama odr~avaju neophodni, fizioloaki, trena~ni intenzitet, koji odgovara uvjetima natjecanja. Test-dionice ili simulacije utrke su redovan dio trena~nog programa a slu~e kao periodi ni testovi. Preko njih odreujemo i sustavno revaluiramo intenzitete koji odgovaraju zoni anaerobnog prag, tijekom trena~nog procesa. Pozitivne promjene u organizmu pod utjecajem treninga u zoni anaerobnog praga: Poboljaanje biomehani ke i tehni ke izvedbe. Poveanje broja mitohondrijska (Costill i sur. 1976; Gollnick, King 1969; Holloszy 1967; Howald 1975; Kiessling, Piehl, Lundquist 1971). Poveanje konc. mioglobina (Mole, Oscai, Holloszy 1971) Poveanje koncentracije oksidacijskih enzima Hendricksson, Reitman 1977; Holloszy 1967). Poveanje anaerobnog praga. Poveava rezerve glikogenskih kapaciteta. Unapreenje brzine neuromuskularne reakcije i njenog oporavaka. Poveanje jakosti i izdr~ljivosti Odnos brzih i sporih miainih vlakana ostaje nepromijenjen, meutim metaboli ki kapaciteti se unapreuju tijekom treninga (Baldwin i sur.1972; Costill i sur.1976; Gollnic i sur.1972 i 1973) Poveava volumen krvi kao posljedica vee koli ine plazme i hemoglobina (Kjellberg, Rudhe, Sjostrand 1949; Oscai, Williams, Herting 1968). Zona maksimalnog primitka kisika (VO2max) Frekvencija srca: 90/95 % max SOO: jako teako do izuzetno teako Da bi poveali maksimalni primitak kisika i anaerobni prag, neophodno je provoditi trena~ne procese i u ovoj zoni. VO2max zona treninga je zona u kojoj se sportaaa dovodi u uvjete maksimalne potroanje kisika i kardiovaskularne izdr~ljivosti. Ukupni volumen i intenzitet ovu vrstu treninga ine najnapornijom za sportaae ovog tipa. VO2max treninzi se provode u zoni intenziteta neato viaoj od one u natjecateljskim uvjetima te utje u na razvoj i aerobnih i anaerobnih metaboli kih procesa. Takvi efekti se posti~u poveanjem tjelesnih sposobnosti za iskoriatenje ato veih koli ina kisika pri aktivnostima razli itog tipa. Trening u zoni maksimalnog primitka kisika (VO2) Intenzitet ove vrste treninga je pribli~no 5% viai od natjecateljskih uvjeta (plivanje 1500 m, bicikl 40 km, tr anje 10 km). Postoje tabli ne vrijednosti (IPC-intensity pace charts) prema kojima odreujemo intenzitete za ovu zonu treniranja. Va~no je da pojedini interval u VO2max treningu traje izmeu 2 do 8 minuta. Interval odmora prije sljedeeg intervala rada, traje vremenski jednako trajanju intervala rada (1:1, odnos intervala rad-odmor). Npr., osam ponavljanja dvominutnog intervala rada, intenzitetom 5% iznad anaerobnog praga, sa pauzama izmeu svakog ponavljanja u trajanju od 2 minute, mo~e biti jedan VO2max trening. Unutar ovog sustava treninga, ukupni rad u VO2max zoni se kree izmeu 10 do 21 minute. Intervali oporavka su aktivni, niskih intenziteta koji omoguuju potpun oporavak (lagano rasplivavanje i pedaliranje, te hodanje ili tr karanje). Prema IPC tabli nim vrijednostima odreujemo intenzitet intervala (duljinu dionice i vrijeme potrebno za njeno savladavanje), prema individualnom anaerobnom pragu ili postignutom natjecateljskom rezultatu, koji sportaa mo~e podnijeti u ovoj vrsti treninga. Npr., sportaa koji te~i rezultatu 40 minuta na 10 km tr anja, na VO2max treningu bi morao istr ati dionicu od 2000m, za 7:36min. Ako sportaa cilja na 39:00 min. za 10 km., on mora biti u stanju istr ati odreeni rezultat prema tabli noj vrijednosti, uz odgovarajue pauze oporavka, tj. odraditi trening egzaktno odreenog volumena. Kada on to postigne, najvjerojatnije e biti u stanju istr ati ak i bolji rezultat od 39 minuta. Na taj na in se postepeno posti~e zadovoljavajui krajnji rezultat, pravilno primjenjujui doziranje intenziteta. Pozitivne promjene u organizmu pod utjecajem treninga u zoni maksimalnog primitka kisika (VO2max): Poveanje snage anaerobnog sustava (power); Unapreenje funkcije motori kih jedinica. Neki motori ki neuroni posti~u viai energetski prag, stoga su ona miaina vlakna koje oni inerviraju podra~eni samo kod aktivnosti viaih intenziteta; Poveanje puferskog kapaciteta; Maksimalni primitak kisika se penje do individualnih granica koje su velikim djelom genetski predodreene. Ta maksimalna vrijednost se treningom mo~e odr~avati, ali ne i dalje unapreivati (Ekblom i sur 1968; Fox 1975; Fox i sur. 1977; Frick i sur. 1970; Pollock 1973; Rubal, Resentswieg, Hamerly 1981; Saltin i sur. 1976); Unapreenje efikasnosti kardiovaskularnog sustava pri aktivnostima visokog intenziteta; Poveanje razine glikogena u miaiima (Gollnick i sur. 1972 i 1973); Poveanje miaine jakosti. Zona glikoliti kih anaerobnih procesa Frekvencija srca: blizu 100 % od max SOO: izuzetno teako do grani nih vrijednosti (jako, jako teako) Treninzi u ovoj zoni su kratkog trajanja i visokih intenziteta. Ipak, bitna razlika je u tome da se LAC treninzi provode uz primjenu specifi nih vje~bi. Iako trening sa utezima ima svoje prednosti, ne mo~e se mjeriti sa efikasnoau specifi nih vje~bi, odnosno specifi nih stereotipa gibanja konkretne sportske aktivnosti. Sportaa ovom vrstom treninga unapreuje jakost i snagu i brzinu. Kao i ostale zone intenziteta, treninzi u LAC zoni su takoer uklju eni u program godianje kondicijske pripreme triatlonaca. Meutim svaki ciklus tijekom sezone zahtijeva druk ije volumene treninga, ato zna i da se meusobni odnosi koli ine treninga u pojedinoj zoni intenziteta, tijekom godine mijenjaju. To je neophodno zbog kontinuiranog razvoja miainog i kardiovaskularnog sustava. Treninzi u zoni glikolize poveavaju jakost, snagu, neuromuskularnu koordinaciju (aferentni-eferentni putovi). Trening u zoni anaerobnih optereenja (glikoliti ki energetski mehanizmi) LAC trening karakteriziraju visoki intenzitet i kratki vremenski intervali, a u programu bilo kojeg sporta mo~e izgledati ovako: 20 ponavljanja intervala od 20 sekundi, sa pauzama od 40 sekundi izmeu intervala rada (ukupno vrijeme rada u LAC zoni, iznosi 6:40). Naravno postoje mnogobrojni na ini za modeliranje ove vrste treninga, kombinirajui razli ite vremenske radne intervale ili dionice sa kraim ili du~im periodima oporavka. Bitno je naglasiti, da je ukupni ekstenzitet u ovoj zoni rada determiniran na 4 do 10 minuta. Prema IPC tabli nim vrijednostima, ako sportaaev ciljani rezultat na 10 km iznosi 40 min., LAC trening mo~e biti koncipiran kao 4400 metara u vremenu od 1:26, sa pauzama tri puta du~im od radnog intervala (+4 minute pauze). Trening brzine i snage LAC treninzi su poprili no popularni meu sportaaima izdr~ljivosti zbog svojih brzinskih karakteristika i te nosti kretnih struktura. Joa jedan od razloga popularnosti je taj ato su udarne dionice kratke, a intervali oporavka dva do tri puta du~i od udarnih dionica, za razliku od LVT treninga koji se provode u natjecateljskim uvjetima rada 15 do 25 minuta, sa kratkim intervalima odmora. Frekvencija srca nije dobar indikator LAC intenziteta, zato to njen porast neto kasni za stvarnim intenzitetom. Za vrijeme tako kratkih udarnih radnih intervala, teako da e biti dostignuta maksimalna frekvencija srca pa ak i pri maksimalnim naporima. Eventualno e se u zadnjim intervalima treninga dostii ciljana frekvencija srca, iako u veini slu ajeva ni tada. Kod ovakvog tipa optereenja, pouzdaniji indikator je primjena IPC tabli nih vrijednosti i protokol subjektivne procjene intenziteta. Iako frekvencija srca naj eae ne dosti~e maksimalne vrijednosti, ovakav tip treninga je izuzetno fizi ki naporan i zahtjevan za kardiovaskularni sustav. Od velike je va~nosti prije ove vrste treninga napraviti adekvatno zagrijavanje, nakon kojeg slijedi najmanje 5 minuta istezanja miainih grupacija koje se primarno aktiviraju tijekom aktivnosti. Pozitivne promjene u organizmu pod utjecajem treninga u zoni glikoliti kih anaerobnih procesa: Poveanje razine jakosti, snage i brzine do optimalnih granica; Poveanje kontraktilnih sposobnosti sporih i brzih miainih vlakana (Cosill i sur. 1976; Gollnick i sur. 1972 i 1973); Poveanje konc. kreatinkinaze i snage fosfagenog (alaktatnog) m. sustava (Pollock 1973; Smith, el-Hage 1978; Thorstensson, Sjodin, Karlsson 1975); Unapreuje glikoliti ke mehanizme (sposobnost opskrbe miaia ATP-om za savladavanje odreenih napora) (Erikson, Gollnick, Saltin 1973; Fournier i sur. 1982; Gillespie i sur. 1976; Saubert i sur.1973;Staudte,Exner,Pette 1973); Poboljaanje aktivnosti nervnog sustava (memoriranje neuromuskularnih sklopova i njihove meusobne koordinacije); Poboljaanje puferskog kapaciteta; Povisuje se tolerancija organizma na visoke koncentracije mlije ne kiseline uz ubrzanu razgradnju laktata; Poviaenje repetitivne snage i sposobnosti miaia da izvodi repetitivne kontrakcije). Zaklju ak Anaerobni sustav omoguuje zadovoljavanje visokih energetskih zahtijeva (brzina), dok aerobni sustav zadovoljava energetske potrebe aktivnosti ni~eg intenziteta i dugog trajanja (izdr~ljivost). Sportaai dugotrajne izdr~ljivosti zahtijevaju visoku funkcionalnost oba sustava. Njihovi trena~ni programi razvoja pojedinih komponenata energetskih sustava se odvijaju na razli itim razinama intenziteta (u razli itim zonama) kako bi optimalizirali razvoj oba sustava energetske opskrbe i njihov meusobni odnos, odnosno balans. Literatura Burke E.R.: Serious Cycling, Human Kinetics USA, 1995. Evans, M. : Endurance Athlete's Edge, Human Kinetics USA,1997. Friel, J.: The triathlete's training bible, Velopress, Boulder-Colorado, USA,1998. Grupa autora: Trener i suvremena dijagnostika, Fakultet za fizi ku kulturu, Zagreb, 1999. Milanovi, D. (ur.) "Priru nik za sportske trenere", Fakultet za fizi ku kulturu, Zagreb,1997. Miaigoj-Durakovi M. i suradnici: Morfoloaka antropometrija u aportu, Fakultet za fizi ku kulturu Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 1995. `najder V.: Od starta do cilja, NIP "`kolske novine" d.o.o., Zagreb, 1995. Vol anaek B.: Sportsko plivanje, Fakultet za fizi ku kulturu Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 1996. PAGE 7 Zbornik radova DOPUNSKI SADR}AJI SPORTSKE PRIPREME  PAGE 1 XZ"VXZxz(*46HJL p!r!00j1l1֦֖֦փ}փsgָ56CJOJQJmH6CJOJQJmH 6OJQJCJOJQJmH 5CJPJ5CJ6CJ5CJH*OJQJmH5CJOJQJmH56OJQJ>*CJOJQJ6CJOJQJ OJQJmH CJOJQJCJOJQJmH6CJ6OJQJmH5CJOJQJ6CJOJQJOJQJ%XZ"$DF  VXZxz$$7$$$$$ p#$XZ"$DF  VXZxz*,68JL p!r!#$&&(Z*+0,ſ| (   (   (   (   (  6(  &(   ( ./  .*,68JL p!r!#$&&(Z*+0,,$ & F(V  $7$$$$0,,-N/0000 1l1n1(3*3b<<<@DBDDDJTKVKXKKK0L2LNNQQvQxQ*CJH*OJQJ>*CJOJQJCJOJQJmH6CJOJQJmH5CJOJQJmH56CJOJQJCJOJQJmH CJOJQJ56CJPJ/pGGG|HH>JTKVKXKKK0L2LNNQQvQxQX^^H_J_$7$$X$$$ & F)V hSLVNVVVZZ^^:_<_H_J_\eeeeeeeeeeeeeeefffffff"f$f.f0f6f8fNfRfZf^fffhflfnfrftfvffmhmm CJOJQJ56CJOJQJmH56OJQJmH56OJQJ>*CJOJPJQJ>*CJOJQJ6CJOJQJmH6CJH*OJQJmH6CJOJQJmHCJOJQJmHCJH*OJQJmHCJOJQJmH6X^^H_J__"abacd&e\eeevfxfiifmhmmmsstt}}~~$ʃľyvsp +   +   +   +   +   +   +  +  *   *  *  *  *  *   * IJkl+J__"abacd&e\eeevfxfiifmhmmmsstt}}~ $$$$$ & F*V hmmsst}}~~‰ĉډ܉JLXZ\^`dΏЏҏޏ 6B*mH0JmH0J j0JU6CJOJQJmH6CJ6CJ6CJOJQJmH6CJOJQJmHCJOJQJmHCJOJQJmHOJPJQJmH~~$ʃ‰ĉډ܉JȊn$$ & F-e h $ & F- h$$$$ & F+V h$‰ĉډ܉JȊn$JLXޏ-   -   -   -   -   -   -   - J`bdΏЏ$$d&dh&`#$$ & F-e h +0&P P. A!"i #$%T [0@0 Normal_HmH sH tHR@R Heading 1$$@&a$ 56CJOJQJ\]mHsHH@H Heading 2$$@&a$5CJ \aJmHsHV@V Heading 3$<@&"5CJOJQJ\^JaJmHsHN@N Heading 4$$@&a$56OJQJ\]mHsHN@N Heading 5 <@&56CJ\]aJmHsHH@H Heading 6 <@&5CJ\aJmHsHB@B Heading 7 <@&CJaJmHsHHH Heading 8 <@&6CJ]aJmHsHN @N Heading 9 <@&CJOJQJ^JaJmHsH<A@< Default Paragraph FontDBD Body Text$a$CJOJQJmHsHuHPH Body Text 2$a$CJOJQJmHsHuBQB Body Text 3CJOJQJmHsHu,@", Header  9r &)@1& Page Number, @B, Footer  p#:>@R: Title$a$5CJ \aJmHsHFJbF Subtitle$a$56OJQJ\]mHsHZT@rZ Block Text $7]^`7a$CJOJQJmHsHVC@V Body Text Indent$7`7a$CJOJQJmHsHE        1%0<Ed'' CCOOORl1SmHNPS,pGJ_~IKMORTV0,>s?t???@@q@r@@@@@BBBB$C%CcCdCCCDDpDqDDDBECEEEEEEVesna?C:\vesna\DOC\Sajam sporta\zbornik\Andrijasevic - rekreacija.docVesnaeC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Andrijasevic - rekreacija.asdVesnaeC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Andrijasevic - rekreacija.asdVesnaeC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Andrijasevic - rekreacija.asdVesna>C:\vesna\DOC\Sajam sporta\zbornik\ogledni 1 - Andrijasevic.docVesnaQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje OKVIR.asdVesnaBC:\vesna\DOC\Sajam sporta\zbornik\Vucetic - Sentija - triatlon.docVesnaBC:\vesna\DOC\Sajam sporta\zbornik\Vucetic - Sentija - triatlon.docSDC - Kinezioloaki Fakultet SZEC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Vucetic - Sentija - triatlon.asdSDC - Kinezioloaki Fakultet SZVC:\My Documents\Vlatko\Postdipl\Radovi\Velesajam 2002\Vucetic - Sentija - triatlon.doc,G.X i6Xp\kt6#= B= *xX hblB޵³,0.F8%u&t!z_&Zn>?b"o"|k"rf"pV%*x?'%*x&='/u`(#I*wb+*xb3/*x3{hhF6CFf@ @6'tER,`L>Q%/N V?0NuyPij4oRv"dOjR CWlo>]X  ~Y" <6pe޵³G&lq?*CJH*OJQJS*TXY(^Jo(.  ^ `.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.077^7`56789;<CJH*OJQJS*TXo(.^`.L^`L.pp^p`.@ @ ^@ `.L^`L.^`.^`.L^`L.z^`zo(.hh^h`.hh^h`o(.hh^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 0^`0o( ..... 88^8`o( ...... 88^8`o(....... `^``o(........ `^``o(.........hhh^h`.h88^8`.hL^`L.h  ^ `.h  ^ `.hxLx^x`L.hHH^H`.h^`.hL^`L.@^`.P^`P..^`...xp^`x....  ^` .....  X ^ `X ......  x^ `....... 8^`8........ `^``......... hh^h`OJQJo(^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.88^8`o(.0^`05o(..^`5o(...^`5o(.... p`p^p``5o( .....   ^ `5o( ......   ^ `5o(....... @ @ ^@ `5o(........  ( ^ `(5o(.........  ^ `o(.^`.L^`L.| | ^| `.LL^L`.L^`L.^`.^`.L^`L.hh^h`56CJOJQJ^Jo(.h^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`.##^#`56OJQJo()^`. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.hh^h`o(.h^`56OJQJo()h^`.h L ^ `L.h  ^ `.hxx^x`.hHLH^H`L.h^`.h^`.hL^`L.h 88^8`OJQJo(h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(h xx^x`OJQJo(oh HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.q^q`OJPJQJ^Jo(-^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`5o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.-=uyP%uhF6<6pei6X`LX blXl<@Q%/N]Xk"CWu`(Z4oRGctbwV?0NI*G&l ~Y3wb+= , 0?'%x 0V%Ğ 0)~ 0b3/\ 0jR0wb+ 0rf" 0ktX 'tE,z_b"o",@!#$0189:?@CDEE &(*,0FJLdft@xG:Times New Roman5Symbol3& :ArialA& Arial NarrowI& : ?Arial Unicode MS9Garamond;Wingdings?5 :Courier New"@hbN[b&JZb& m9z!20dFE+2 AEROBIKA - DOPUNSKI SADR}AJ U SPORTSKOJ PRIPREMIJogunica RomanaSDC - Kinezioloaki Fakultet SZ Oh+'0 <H d p | 3 AEROBIKA - DOPUNSKI SADRAJ U SPORTSKOJ PRIPREMI AEJogunica RomanaoguNormalaSDC - Kinezioloki Fakultet SZ 4C Microsoft Word 8.0F@40@<Ӳ@"׬@6 m9 ՜.+,D՜.+,l hp  6CELEBERzF  3 AEROBIKA - DOPUNSKI SADRAJ U SPORTSKOJ PRIPREMI3 AEROBIKA - DOPUNSKI SADRAJ U SPORTSKOJ PRIPREMI TitleNaslov 6> _PID_GUIDAN{F52A5A43-1ED1-11D6-94E4-444553540000}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FDw 1TableX2~WordDocument-SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q