аЯрЁБс>ўџ SUўџџџRџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСq`јПдYbjbjqPqP*^::v#џџџџџџЄрррррррє˜˜˜˜$МєgЖмђђђђђђђЖИИИИИИ$h…ЊмEрђђђђђмррђђ!fffђ0рђрђЖfђЖffррfђа @ƒ?&ЫкХ˜" $fЖ70gf/F /f/рfPђђfђђђђђммPђђђgђђђђєєєЄ˜єєє˜єєєррррррџџџџ Prilog scenariju za emisiju TRENUTAK SPOZNAJE (autor Ana Frani), prikazanu 01.06.2005. na HRT2 (Snimku emisije mo~e se vidjeti na  HYPERLINK "http://www.kif.hr" www.kif.hr pod  Prostor i oprema na dnu stranice) Prof.dr. Vladimir Medved:  MODERNI LABORATORIJ ZA BIOMEHANIKU LJUDSKOG KRETANJA Propulzivno interdisciplinarno podru je biomedicinske tehnike (in~enjerstva) sve je prisutnije u naaoj svakodnevici. Suatina biomedicinske tehnike je uporabiti egzaktni, tehni ki na in razmialjanja i tehni ke ureaje i instrumentaciju prilikom rjeaavanja biomedicinskih problema. Moderne bolnice pru~aju nam uvid u mnoatvo takvih ureaja i sustava bez kojih nije mogue zamisliti suvremenu lije ni ku praksu. U okvir vrlo airokog i raznolikog podru ja biomedicinske tehnike pripada i ono koje se bavi problemom lokomocije, tj. sustava za kretanje u ovjeka, bilo da se radi o lije enju poremeaja kretanja uslijed nekih bolesti ili povreda ili pak o uvje~bavanju vjeatih kretanja kao ato je to u sportu ili, primjerice, plesu. U tim je podru jima primjeren pristup kojim se ljudsko tijelo promatra kao slo~eni viaesegmentni mehani ki sustav koji se giba u prostoru i vremenu utjecan silama gravitacije, tromosti i miainim silama, iz ega proizlazi i metodologija, tj. na in prou avanja takvog sustava. Odgovarajua se metodologija obi no naziva biomehani kom, a primjenjuje se na kompletni miaino-koatani sustav. Dodatno, pri studiju lokomocije va~an je i aspekt upravljanja tim sustavom, dakle, treba voditi ra una i o ~iv anoj kontroli sustava za kretanje. Danaanje stanje u tom podru ju odra~ava znanstvene trendove u oblastima fiziologije ~iv anog i miainog sustava i samoga skeleta. Pored biologa, medicinara i kineziologa, u rjeaavanje takvih problema uklju eni su i stru njaci ostalih profila: in~enjeri, matemati ari i ra unalski stru njaci. Razvoj podru ja odvija se u interdisciplinarnom duhu, sukladno na elima bionike, robotike, teorije sustava i kibernetike. Jedno od zna ajnih podru ja primjene studija lokomocije koje se tijekom zadnjeg desetljea brzo standardizira u svijetu je biomehani ka analiza hoda i posture. U Zagrebu je odnedavno u funkciji novoopremljeni laboratorij za biomehani ka mjerenja i analizu lokomocije, smjeaten u prostoru Dijagnosti kog centra Kinezioloakog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Laboratorij se nastavlja na dva desetljea tradicije eksperimentalne biomehanike lokomocije u toj ustanovi, a vodi ga prof.dr. Vladimir Medved, diplomirani in~enjer elektrotehnike, nastavnik biomehanike na tom fakultetu. U opremanju laboratorija zna ajno je potpomogao zagreba ki Fakultet strojarstva i brodogradnje, posredstvom prof.dr. Osmana Muftia, stavljanjem na raspolaganje svoje opreme, a daljnju nabavku i kompletiranje cjelovitog i modernog mjernog sustava financijski je omoguilo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta). To je ministarstvo od 1996. godine do danas i financijer odgovarajuih znanstvenoistra~iva kih projekata usmjerenih na studij lokomocije; patoloake i zdrave. Aktualni projekt je naziva:  Kreiranje centra izvrsnosti za studij lokomocije . Interdisciplinarni tim stru njaka projekta uklju uje in~enjere, kineziologe i lije nike raznih profila. Globalni je cilj projekta provoditi standardizaciju slo~enih mjerenja i ra unalnih obrada mjernih veli ina ljudske lokomocije u onim oblastima gdje otprije postoji veliki kvantum tradicionalnog ekspertnog znanja, kao ato je to u medicinskim specijalnostima ortopediji, neurologiji, fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, sportskoj medicini, kao i kinezioloakim podru jima praenja trena~nih procesa u pojedinim sportskim disciplinama. Algoritam funkcioniranja laboratorija stoga uvijek uklju uje suradnju doti nog, tradicionalno akolovanog stru njaka specijalista. Moderna instrumentacija omoguuje automatizirano mjerenje i ra unalno pohranjivanje, obradu i prikaz izvanredno velikog broja varijabli ljudskog kretanja. To je temelj za utvrivanje odgovarajuih novih spoznaja i kvantitativnih pokazatelja kojima nastojimo doprinijeti poboljaanju i objektivizaciji medicinske, odnosno kinezioloake dijagnostike. Osim spomenutih klini kih dijagnosti kih primjena, takvo radno okru~enje predstavlja dobru osnovu i za, potencijalnu, eksperimentalnu provjeru i testiranje slo~enih matemati kih modela lokomotornog, tj., preciznije, neuro-muskularno-skeletnog sustava. U slijedeim primjerima pokazat emo nekoliko ti4N‚ДМОР   . B F H J ^ ` b j l Œ Ž В ь T юпаСпюВЂ•‡~•~l‡_‡•ЂRЂRЂJBh†K OJQJhѕPўOJQJh /ч5CJOJQJaJhЖЏhŽь0JCJaJ#jhЖЏhŽьCJUaJhŽь5CJaJjhŽь5CJUaJhŽь5CJOJQJaJh /чh /ч5CJOJQJaJhѕPў5>*CJOJQJaJhї} 5>*CJOJQJaJhр~ѓ5>*CJOJQJaJh&t‘5>*CJOJQJaJ"hѕPўhѕPў5>*CJOJQJaJРВ Д Ж X Z tvЮ а Ж*И*~:€:@ @рBтBtDvDJGLGјKњK(Rњњњњњђцђцђцђцђђђђђђђђђцђн„а`„аgdѕPў $„а`„аa$gdѕPў$a$gdѕPўgdѕPўдY§T V X Z p r – ˜ Ђ Є Ј Њ Ф Ц д и м о № ђ є њ ќ      " & ( : @ D XВШм†Ђў0„ј№реЦеЦеЦеЦКЊКЊКšКš‹е‹€q€q€q€q€q€е‹еКе€еКе€еh&t‘hœ"CJaJmHsHh$hœ"CJaJh&t‘h†K CJaJmHsHh&t‘h†K 5CJaJmHsHhѕPўh†K 5CJaJmHsHh$h†K 5CJaJhѕPўh†K CJaJmHsHh$h†K CJaJh$h†K 5CJaJmHsHh†K OJQJhѕPўOJQJ,„к rtjВ(6, Ь ђ N! !F#(&z&$(М(.*l*†*Œ*+6Ъ7ж7Œ8’8И8т8€:”:Ю=ј=>>f>І>В>Д>ю>?Ю?@ @:@м@AтBCvDІDJѕъоЯХКХАХІХœХКХœХКХАХœХšХœХœХАХХœХœХœХœХАХœХХœХХХh†K >*CJmHsHUhК4ЉCJmHsHh$CJmHsHh*65CJmHsHh†K 5CJmHsHh†K CJmHsHh$h†K CJaJmHsHh$h†K 5CJaJh$h†K CJaJh$hœ"CJaJ5pi nih postupaka mjerenja i prikupljanja podataka u novoopremljenom laboratoriju i dati primjere interpretacije izmjerenih veli ina. Mjerni sustav je talijanske proizvodnje, model ELITE, firme Bioengineering Technology & Systems (BTS) iz Milana. Mjerne varijable koje sustav generira i koje karakteriziraju funkciju neuro-muskarno-skeletnog sustava u izvoenjju pokreta svrstavaju se u tri skupine: u tzv. kinemati ke veli ine, kineti ke ili dinami ke veli ine i mioelektri ne ili elektromiografske (EMG) veli ine, a njihov e smisao biti vidljiv kroz slijedee primjere. Zdravi hod: prikazuje se postupak pripreme ispitanika za mjerenje hoda postavljanjem oznaka na tijelo i povrainskih elektroda na miaie, samo mjerenje, primjer izmjerenih veli ina i njihov kratki komentar. Daje se kratki osvrt na tzv. determinante ljudskog hoda koje ve 50-ak godina predstavljaju konceptualnu osnovu za razumijevanje kinematike zdravog hoda. Ukratko se komentiraju i izmjerene kineti ke veli ine, u prvom redu najva~nija tzv. sila reakcije podloge, zatim izmjerene EMG veli ine koje odra~avaju aktivnost skeletnog miaija, te na kraju i procijenjene unutarnje kineti ke veli ine: sile i momenti sila u zglobovima. Ukazuje se na granice normalnosti pojedinih varijabli koje karakteriziraju zdravi hod. Patoloaki hod: slijedi se analogni postupak kao i u prethodnom slu aju, uzimanjem u obzir specifi ne patologije koja se prou ava (neuroloaki poremeaj, proteza ekstremiteta, ozljeda zgloba). Komentiraju se utvrena odstupanja od normalnih vrijednosti mjernih i procijenjenih veli ina, te njihov dijagnosti ki i/ili diferencijalno dijagnosti ki zna aj. Jednostavno sportsko gibanje: npr. skok u dalj ili u vis: sve sli no onom prije uz komentar specifi nih nalaza te njihov sportsko-dijagnosti ki zna aj (tipi no, procjena eksplozivnosti miainog rada). Slo~eno sportsko gibanje: iz sportske gimnastike ili, recimo plesa: sve sli no kao prije uz komentar specifi nih nalaza te njihov sportsko dijagnosti ki zna aj (tipi no, utvrivanje stupnja koordinacije pojedinih miaia koje prati poboljaanu izvedbu kretne strukture kao rezultat treninga). Komentiramo probleme mjerenja slo~enih i brzih, akrobatskih pokreta. Standardizacija biomehani ke laboratorijske dijagnostike ljudskog kretanja i u svijetu je novijeg datuma. Tek je, naime, tijekom zadnjeg desetljea doalo do zna ajnijeg prodora odgovarajuih biomehani kih metoda u klini ke primjene, velikim dijelom zahvaljujui tehnoloakom razvoju i pojeftinjenju ra unalne opreme. Razvijajui dijagnosti ke postupke u naaem laboratoriju nastojimo, stoga, biti u toku sa svjetskim dostignuima. U okviru medicinskih primjena nadamo se, u skoroj budunosti, daljnjim koracima u prihvaanju naaih novoutvrenih i standardiziranih metoda od strane lije ni ke prakse. Aktivno suraujemo sa stru njacima drugih ustanova zagreba ke regije. To se odnosi u prvom redu na dugogodianju znanstvenoistra~iva ku i razvojnu suradnju s Fakultetom elektrotehnike i ra unarstva, s grupom prof.dr. Stanka Tonkovia koja se bavi biomedicinskom elektronikom, mjernom instrumentacijom i obradom signala, a zatim s ve spomenutim Fakultetom strojarstva i brodogradnje kao i s Medicinskim fakultetom. Suradnja je popraena i inovacijama u nastavnom procesu, pa tako uz otprije prisutnu suradnju u do- i poslijediplomskoj nastavi na Fakultetu elektrotehnike i ra unarstva, zapo injemo i s izbornom nastavom u novom dodiplomskom studiju medicine na engleskom jeziku Medicinskog fakulteta Sveu iliatu u Zagrebu, a ato je postalo mogue instrumentacijskim ekipiranjem laboratorija. Eksperimentalni pristup i prikupljanje podataka o ljudskom kretanju samo su jedna komponenta u okviru studija lokomocije. Drugu bitnu komponentu predstavlja modeliranje neuro-muskularno-skeletnog sustava. Cijelo tijelo ili pak pojedine njegove dijelove (rame, ekstremiteti, aaka i sl.) mogue je biomehani ki modelirati, a u tom podru ju u svijetu postoji mnoatvo rjeaenja, nekih i komercijalno dostupnih. Jasno je samo po sebi da je pri implementaciji pojedinih biomehani kih modela klju na uporaba ra unala. Kombinacijom modeliranja i mjerenja pokreta mogue je eksperimentalno testirati  izlaze primijenjenog modela na primjeru stvarnih podataka, a to je - u principu - osnova za daljnji znanstveni napredak u ovom podru ju. S naaim novoopremljenim laboratorijem, uz dobru interdisciplinarnu suradnju i komunikaciju sa suradnim stru njacima, mi djelujemo u okviru takvog pristupa, te je opravdano vjerovati da emo u budunosti moi daljnje doprinijeti razvoju podru ja. JЄJІJіJK KђKіKњKіNўNOOlPЊP QpQ(RŒRЬRшRbSdS”SšSРSќVA@ђџЁ> Zadani font odlomkaZiѓџГZ Obi na tablica :V і4ж4ж laі .kєџС. Bez popisa LB@ђL Tijelo teksta$a$CJmHsHuZP@Z Tijelo teksta 2$a$5CJOJQJmHsHuXQ@X Tijelo teksta 3$a$CJOJQJmHsHu6U@Ђ!6  /ч Hiperveza >*B*phџv#^џџџџ`йкл,-КЛg h [\ЫЬ›œќ§ЦЧ12ˆ‰ Ёr#s#x#˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€T „JдY-(RдY.дYƒЄЏv#Xџ€9?[_ртэѓ "-89KLQRTUbcjoxz}~€‹Ž‘“” ЂЉЊY[denoQR"#)+mnЙЛњћ56Y[” • › œ     3 4 = > Z d ~ Ї Ј Ѓ Ѕ =>^_67Z\qrшщ§ўЪЬжиjkŒ•–пр yz™œЉЋќ§ЦЧпс12опрсќ§‡‰  ТУстŸЁвгђѓ= > l n *","T"U"{"|"р"с"э"я"ё"ђ"ћ"ќ"##o#x#_`ил+-ЁЂDEХЦ;<C іћceЦЩ›>ЗЛf h Z\ЪЬšœћ§ХЧ02‡‰ŸЁq#x#33333333333x#9@x#х †K œ"$*65с_6&t‘8”ї} К4Љѓo­ /чŽьр~ѓѕPўџ@€AAфˆFAA@Œv#@@ @@$@6џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New Roman5€Symbol3&ю ‡z €џArial"qˆ№аhигšfrкš†WЃš†J,@J,@б№ЅРДД€24dd#d#2ƒ№ппHP(№џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџœ"2џџ4MODERNI LABORATORIJ ZA BIOMEHANIKU LJUDSKOG KRETANJAVLADOvmedvedўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0œ˜ифє , L X d p|„Œ”т8MODERNI LABORATORIJ ZA BIOMEHANIKU LJUDSKOG KRETANJAVLADONormalvmedved4Microsoft Office Word@FУ#@BН hеХ@иƒ†0кХ@D(ЫкХJ,ўџеЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎx4 hp”œЄЌ ДМФЬ д тFAKULTET ZA FIZICKU KULTURU@d#ц 5MODERNI LABORATORIJ ZA BIOMEHANIKU LJUDSKOG KRETANJA NaslovЈ 8@ _PID_HLINKSтA`eahttp://www.kif.hr/`  !"#$%&'()*+,-./ўџџџ1234567ўџџџ9:;<=>?@AўџџџCDEFGHIўџџџKLMNOPQўџџџ§џџџTўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF%P&ЫкХV€Data џџџџџџџџџџџџ01Tableџџџџ8/WordDocumentџџџџ*^SummaryInformation(џџџџџџџџџџџџBDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџJCompObjџџџџџџџџџџџџsџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РF!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.8є9Вq