ࡱ> q`bjbjqPqP8::+1%        $$$8\ , l2X(" T,kkkkkkk$mhPpk  k  pl,H,H,H #  k,H k,H,Hf  jL $BDh6kl0lipFpljj&p j,h,H&TzH,,,kkGX,,,l    $ @   @          Pripravljeno za Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, Zagreb-Vukovar, 2004. Biomedicinsko in~enjerstvo V. Medved Kinezioloaki fakultet, Sveu iliate u Zagrebu, Horvaanski zavoj 15, Zagreb, Hrvatska Sa~etak: Ukratko su opisani stanje te razvoj i perspektive biomedicinskog in~enjerstva u svijetu i u Hrvatskoj. Radi se o izrazito propulzivnoj iner- i multi-disciplinarnoj oblasti koja pristupa bioloakom sustavu na viae razina; od globalne do sub-celularne. Metodologija podru ja temelji se na egzaktnim i tehni kim znanostima, a ono obuhvaa slijedee pod-oblasti: biomedicinsku instrumentaciju, biomehaniku, biomaterijale, sistemsku (sustavsku) fiziologiju, klini ko in~enjerstvo i rehabilitacijsko in~enjerstvo. Dok u SAD, primjerice, postoji preko 90 sveu ilianih programa namijenjenih akolovanju biomedicinskih in~enjera, u nas se ono provodi u okviru drugih programa, prije svega elektrotehnike i ra unarstva, pa strojarstva i prirodnih znanosti, kao i medicine i kineziologije. Hrvatski stru njaci spremni su, meutim, za znanstvenoistra~iva ku i znanstvenorazvojnu suradnju sa stru njacima koji rade u inozemstvu ukoliko se ostvari odgovarajue financiranje kao i mogunost transfera rezultata u praksu. Biomedicinsko in~enjerstvo u svijetu Biomedicinsko in~enjerstvo (biomedicinska tehnika, engl. biomedical engineering, bioengineering) je interdisciplinarno podru je karakterizirano primjenom metodologije egzaktnih i tehni kih znanosti na rjeaavanje problema iz bioloakih i biomedicinskih sustava. Pri tom se tehni ki pristup rabi, s jedne strane, za modeliranje i simulaciju, dakle time i bolje razumijevanje funkcioniranja bioloakih sustava i, s druge strane, za realizaciju tehni kih ureaja i postupaka namijenjenih medicinskoj dijagnostici, terapiji, pa i prevenciji. Obuhvaene su in~enjerske discipline elektrotehnike, strojarstva, kemijskog in~enjerstva, ra unalstva, a bioloakom sustavu pristupa se na viae razina: od globalne do sub-celularne. Stalni razvoj biomedicinskog in~enjerstva karakteristika je razdoblja od polovice proalog stoljea do danas. U po etku ono se je oslanjalo u prvom redu na fiziku, biofiziku i elektroniku. Kasnije su obuhvaene brojne gorespomenute in~enjerske discipline, a danas je podru je izuzetno dinami nog trenda razvoja i vrlo razgranato, istinski multidisciplinarno. Whitakerova fondacija (1), jedna od glavnih ameri kih fondacija koja je tijekom proteklog perioda podupirala biomedicinsko in~enjerstvo od njegovih modernih po etaka (naglaaavamo modernih, budui da se tragovi suatinski in~enjerskog pristupa bioloakim problemima mogu slijediti daleko u povijest), izdvojila je slijedee dominantne pod-oblasti ovog podru ja: biomedicinsku instrumentaciju, biomehaniku, biomaterijale, sistemsku (sustavsku) fiziologiju, klini ko in~enjerstvo i rehabilitacijsko in~enjerstvo. Biomedical Engineering Handbook (2) u osnovi uva~ava gornju, mo~emo rei konzervativnu podjelu, raa lanjujui je dalje u sveukupno 20 podru ja u okviru kojih su dodatno obuhvaeni i, primjerice: biomedicinski senzori, analiza biomedicinskih signala, vizualizacija (misli se unutarnjih organa i tkiva), biotehnologija, in~enjerstvo tkiva, proteze i umjetni organi, medicinska informatika, ergonomija, umjetna inteligencija. Glede samosvojnosti podru ja, va~no je rei da su u Njema koj ve izmeu dva svjetska rata, a u SAD osobito nakon drugog svjetskog rata, oformljeni samostalni sveu iliani programi namijenjeni edukaciji biomedicinskih in~enjera. Danas tako u SAD djeluje ukupno preko 90 odjela tj. programa biomedicinskog in~enjerstva na sveu iliatima koji, u pravilu, nude obrazovanje na do- i poslije-diplomskoj razini. S obzirom na prethodno navedeno jasno je da kadrovi koji se obrazuju moraju, pored dobrog in~enjerskog znanja i upuenosti u odgovarajua bioloaka i medicinska podru ja, posjedovati natprosje nu sposobnost inter-disciplinarne komunikacije da bi mogli uspjeano funkcionirati u razvoju, pri nabavci novih i implementaciji standardnih  esto tehni ki vrlo sofisticiranih - dijagnosti kih i terapijskih ureaja i postupaka. Na zapadu i u SAD biomedicinsko je in~enjerstvo (bioin~enjerstvo, klini ko in~enjerstvo, uklju ivo i medicinsku fiziku) etablirana struka sa zna ajnim tr~iatem rada. Naglasiti emo nekolicinu aktualnih zdravstveno-medicinskih problema ije je rjeaenje u domeni biomedicinskog in~enjerstva. To su postupci temeljeni na senzorima koji e motriti stanje zdravlja organizma, osobito sr ano~ilnog i lokomotornog sustava. Analiza hoda i pokreta je podru je gdje e se razvijati slo~eni novi postupci temeljeni na multisenzorskim mjerenjima, modeliranju i ugradnji ekspertnog znanja lije nika odnosno kineziologa te uvoditi u klini ku praksu (3). S druge strane, osobama s invaliditetom e se pomoi razvojem nadomjestaka-proteza za izgubljene motori ke ili senzorne funkcije. Tu se misli i na umjetne zglobove od odgovarajuih materijala, zatim i na mogunosti restauracije vida (4). Od zna aja je mogunost primjene tehnologije prividne stvarnosti. U mnogim oblastima doi e do razvoja novih ekspertnih sustava. Podru je informacijskih tehnologija biti e temeljem razvoja telemedicinskih primjena. Rezultati projekta ljudskog genoma stvorili su osnovu za razvoj novih i u inkovitih pristupa kojima e se moi predviati susceptibilnost pojedinca bolestima, dijagnosticirati ih i lije iti geneti kim sredstvima. Poveani udio starije populacije dati e veliku va~nost novim rehabilitacijskim tehnologijama. Razvijati e se podru je neinvazivne tj. minimalno invazivne dijagnostike i terapije (5). Vjerni modeli, poput primjerice onog muskularno-skeletnog sustava (6), mogli bi omoguiti revolucionarni napredak u podru ju ortopedije. U zna ajnom je razvoju i oblast medicinske robotike u airem smislu (7). Biomedicinsko in~enjerstvo u Republici Hrvatskoj U Hrvatskoj ne postoje cjeloviti obrazovni programi odnosno fakulteti za biomedicinsku tehniku. S obzirom na relativno mali broj stanovnika, to je i za o ekivati. Meutim, od 1970ih godina na Elektrotehni kom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu (danas Fakultet elektrotehnike i ra unarstva  FER) uvedena je biomedicinska elektronika kroz znanstveno-nastavni rad (8). Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB), Rudarsko geoloako naftnom i Medicinskom takoer se razvijala inter-disciplinarna suradnja in~enjera i lije nika. Ostvar        r    " $ : Ƽyyn_n_n_n_n_n_n_nh7%he'CJaJmHsHhhe'CJaJh7%h5CJaJmHsHh7%h5CJaJ haJhe'5CJaJhhe'5CJaJhh5CJaJhh5aJ he'5aJhh@5aJhhe'5aJ he'aJ hDaJhDhD;aJhDhDaJ%    `b02p$ & Fdha$gdh$hdh`ha$gdh $dha$gdh $dha$gdh dh`gdh$dh`a$gdhdhgdhV: < X Z ^ ` r t v x   ^ ` &:BZ\rϼϴϼϼϡhhe'5CJaJmHsHhh5CJaJmHsHh7%he'CJaJhQxCJaJh)-CJaJh>CJaJhh>CJaJh>CJaJh7%h>CJaJmHsHhhe'CJaJh7%he'CJaJmHsH004NP^bjn.0HJ\^`blntv  $&*,:<DHJLVXdhln hhe'CJaJhhe'CJaJmHsH[$&(,.0:<HLPRhjtv|~ &*68>@DFJL\^rt 0268<>BDFHTX\^nptv|hhe'CJaJmHsHhhe'CJaJ[|~   $&68>@FHTVXZ^`jnprvx  ".068DF`bfhxzhhe'CJaJmHsHhhe'CJaJhhe'CJaJmHsHU "&68\bxz$&:<VX\^prvx   24DFPRXhhe'CJaJmHsHhhe'CJaJ[XZnpxz&(,2!!v)x)*p*-.0.0Ͼqhhe'CJ^JmHsHh(CJ^JmHsHhhe'CJ^JmHsHh7%he'CJ^Jhhe'CJ^Jhhe'CJ^JaJ hhe'CJOJQJ^JaJ,hhe'B*CJ\^JaJnH phtH hhe'CJaJhhe'CJaJmHsH+\^!!v)x)x5z55\\*c,ciiiq dh`gdhdhgdhgdh $dha$gdh$hdh`ha$gdh$hdh`ha$gdh $dha$gdh$ & Fdha$gdh04v5x5z5555555556 6626B6D6R6T6f6h6l6n6666666666666ξlllllllllll\l\l\l\lhAzhe'5CJOJQJaJ'hAzhe'5CJOJQJaJmHsH'hAzhe'5CJOJQJaJmHsH(hhe'CJOJQJ^JaJmHsH(hhCJOJQJ^JaJmHsHhhe'5CJ^JmHsHh7%he'CJ^J%hhe'B*CJ^JmHphsH%hhe'B*CJ^JmHphsH$66666666677 7 7777"7&7(7074787B7F7H7T7V7Z7\7t7v7|7~7777777777777788888"8&84868:8<8V8X8n8p8x8z88888888888888899'hAzhe'5CJOJQJaJmHsH'hAzhe'5CJOJQJaJmHsHhAzhe'5CJOJQJaJN9 99"9$9.9094969D9F9H9J9`9b9j9l9p9r9v9x9999999999999999999:TTT TTTTT T(T*T0T2T:TNTXTZT^T`TfThTpTTTTTTTTTTTTTTUUUU$U&U0U2U4U8UU'hAzhe'5CJOJQJaJmHsH'hAzhe'5CJOJQJaJmHsHTena su, tako, i neka zna ajna vlastita tehni ka rjeaenja, poput npr. ureaja elektroencefalografa prof. `antia, endoproteze zgloba kuka profesora Muftia, Ruszkowskog i Orlia, ultrazvu ne dijagnostike prof. Breyera itd. Oformljeno je Hrvatsko druatvo za medicinsku i bioloaku tehniku (HDMBT), a prvi predsjednik je bio prof. Ante `anti, dok danas njime predsjedava prof. Stanko Tonkovi. Druatvo godinama organizira stru no-znanstvene simpozije, a lan je International Federation for Medical and Biological Engineering (IFMBE), The European Alliance for Medical and Biological Engineering & Science (EAMBES) i European Federation of Organisations in Medical Physics (EFOMP).Takoer valja spomenuti Hrvatsko druatvo za medicinsku informatiku, koje je lan European Federation for Medical Informatics (EFMI) i International Medical Informatics Association (IMIA), kao i Hrvatsko druatvo za ultrazvuk u medicini i biologiji, koje je lan European Federation of Societies for Ultrasound in Medicine and Biology (EFSUMB). Danas se nastavna aktivnost odvija uglavnom kroz odreeni broj do- i poslije-diplomskih obveznih i izbornih kolegija iz podru ja biomedicinske tehnike i medicinske fizike u prvom redu na FER-u, zatim na FSB-u, a takoer i na Prirodoslovno-matemati kom fakultetu (PMF), Medicinskom i Kinezioloakom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu, pa zatim u okviru grupe kolegija na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Sveu iliata u Splitu. Objavljene su knjige odnosno ud~benici iz podru ja medicinske fizike, biomehanike i biomedicinske elektronike (9,10,11,12). Razvija se podru je telemedicine (13). Postoje, meutim, problemi s ostvarenjem ravnopravnog statusa, pa time i zapoaljavanja biomedicinskih in~enjera u odnosu na lije nike. U kontekstu multi-disciplinarne problematike s kojom se susreu klini ki i biomedicinski in~enjeri u zdravstvenim ustanovama vrlo dobar je prikaz u referenci (14). U prijaanjoj dr~avi industrija medicinske elektronike bila je bogatija nego danas: npr. odgovarajui odjel u Radioindustriji Zagreb (RIZ), kasnije Laboratorij mjerne elektronike (LME). Danas mo~emo zabilje~iti inicijativu tehnologijskih razvojnih projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i aporta (MZO`) koja ima za krajnji cilj uspostavu novih proizvodnji. Zbog ograni enog trenuta nog broja proizvoa a u zemlji ne mo~e se, meutim, o ekivati poseban zamah u hrvatskom gospodarstvu. Razvojno-znanstvena istra~ivanja bi trebalo poticati, jer smo kao mala zemlja idealni za razvoj novih tehnologija i tehni kih rjeaenja, bilo u podru ju elektroni kog sklopovlja, ra unalstva, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, biotehnologije, itd. (15). Mogua zajedni ka znanstvenoistra~iva ka suradnja Prethodna skica stanja u podru ju biomedicinskog in~enjerstva u Republici Hrvatskoj mogla je pokazati da u naaoj zemlji postoji odreeni kvantum ljudskih i ostalih resursa koji su pogodni za provedbu suradnje s inozemnim znanstvenicima kroz zajedni ke projekte. Realni uvid u konkretne domae projekte i istra~iva ke timove mo~e se dobiti pregledavanjem baze podataka MZO`. No, tamo navedene teme nikako ne smiju biti ograni enje jer su naae ustanove i stru ni kadar  svakako se mo~e ustvrditi - sposobni adaptirati se moguim istra~iva kim temama koje bi bile naro ito poticane od strane pojedinih fondacija i sl. Vrlo je bitna dobra komunikacija izmeu fondacija i zainteresiranih istra~iva kih grupa. Toj komunikaciji pridonosi i Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva. Mogunosti trajne razmjene informacija u tom podru ju su kroz prijespomenuto HDMBT i kroz Akademiju Tehni kih Znanosti Hrvatske (HATZ). Va~no je napomenuti da je jedna mogunost i glasilo IFMBE (IFMBE News) iji je aktualni urednik prof. Magjarevi, na funkciji sekretara IFMBE (16). Literatura 1.  HYPERLINK "http://www.whitaker.org/glance/acareer.html" www.whitaker.org/glance/acareer.html D. Bronzino (ur.) The Biomedical Engineering Handbook, second edition, CRC Press  IEEE Press, (2000). J. Rose i J. G. Gamble (ur.) Human Walking, second edition, Williams and Wilkins, Baltimore (1994). E. M. Maynard, Visual prostheses. Annu. Rev. Biomed. Eng, 3,145-168 (2001). J. G. Webster (ur.): Minimally Invasive Medical Technology, IOP Publishing Ltd, Bristol and Philadelphia, (2001). S. L. Delp, A. S. Arnold, and S. J. Piazza, Clinical applications of musculoskeletal models in orthopedics and rehabilitation, U: Biomechanics and Neural Control of Posture and Movement, (ur. J. M. Winters i M. L. Byrd), Springer  Verlag, New York, 477-489 (2000). S. L. Delp, P. Loan, C. Basdogan, J. M. Rosen, Surgical simulation: An emerging technology for training in emergency medicine. Presence, 6, 147-159 (1997). A. `anti, Obrazovanje in~enjera biomedicinske tehnike, U: Obrazovanje za informacijsko druatvo. Trei dio Profesije budunosti, In~enjer budunosti, (ur. J. Bo~i evi), Akademija tehni kih znanosti Hrvatske, Zagreb, 87-89 (1999). B. Breyer, Medicinski dijagnosti ki ultrazvuk  uvod u fiziku i tehniku, `kolska knjiga, Zagreb, (1982, 1991 drugo izdanje). V. Nikoli i M. Hudec. Principi i elementi biomehanike, `kolska knjiga, Zagreb, (1988). A. `anti. Biomedicinska elektronika. `kolska knjiga, Zagreb, (1995). V. Medved. Measurement of human locomotion, CRC Press, Boca Raton, Fl, (2001). J. Bo~ikov i sur. (ur), Telemedicina u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu 13. studenoga 1988. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Durieux, Zagreb (1998). S. Tonkovi. Suradnja in~enjera i lije nika u medicinskim ustanovama. U: Obrazovanje za informacijsko druatvo. Trei dio Profesije budunosti, In~enjer budunosti, (ur. J. Bo~i evi), Akademija tehni kih znanosti Hrvatske, Zagreb, 59-64 (1999). S. Tonkovi, V. Medved, Z. Kniewald, S. Lon ari, Tehnika i medicina. U: Strategija promialjanja razvoja Hrvatske  Bijela knjiga  elaborat HATZ (Akademija tehni kih znanosti Hrvatske) izraen za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta RH (ur. J. Bo~i evi), Zagreb,(2004).  HYPERLINK "http://www.ifmbe.org/publications/publications" www.ifmbe.org/publications/publications     PAGE  PAGE 1 8UNUPURUTU\U^U`UdUtUvUzU|UUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVV$V&V*V,V:V>VHVJVWW.W0WDWFWNWPWTWVWjWlW~WWWW$XPYY׳dz׳ן'hAzhv5CJOJQJaJmHsH'hAzh\5CJOJQJaJmHsHhAzhe'5CJOJQJaJ'hAzhe'5CJOJQJaJmHsH'hAzhe'5CJOJQJaJmHsH=YYYZZZZ Z"Z0Z2ZHZJZ^ZxZzZZZZZZZZZZZ[&[\[l[n[[[[[[[[[[[[[dzdzdzdzdzdzdzdz׏{k{k{k{k{k{k{k{hAzhAz5CJOJQJaJ'hAzhAz5CJOJQJaJmHsH'hAzh`*5CJOJQJaJmHsHhAzh(5CJOJQJaJ'hAzh3'e5CJOJQJaJmHsHhAzh3'e5CJOJQJaJ'hAzhe'5CJOJQJaJmHsH'hAzh(5CJOJQJaJmHsH*[[[[[[[[[\\ \\\\\.\0\B\D\P\R\b\d\l\n\v\x\~\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ]](]*]8]:]<]>]R]T]`]b]d]Ǻhhe'CJmH sH hhe'CJhhe'CJmHsH'hAzhG)5CJOJQJaJmHsH'hAzhAz5CJOJQJaJmHsHhAzhAz5CJOJQJaJ@d]f]p]r]z]|]]]]]]]]]]&^<^>^@^B^T^V^\^^^p^r^z^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__2_4_6_8_P_T_\_`_x_z_|_____________________ h2CJ h\CJhhe'CJmH sH hhe'CJT_````.`0`2`4`N`P`f``bb(c*cfii~iip>ppqTqqqqqrѹѹvjvj^j^jvhSLCJaJmHsHh\CJaJmHsHhhe'CJaJmHsHhhe'5CJaJmHsHhh5CJaJmHsHhhe'5CJaJh(CJaJhhe'CJaJhhe'CJmH sH hhe'CJh,CJmH sH h,h,CJh2h2CJh2CJmH sH qq rrsrt uux:y{ ||J}}B4b2468:<>@$hdh^ha$gdh$ & Fdha$gdh $dha$gdhrr rrrrrrrrrrrrsFsXsssssssssλueYMMAh CJaJmHsHhtmCJaJmHsHh,CJaJmHsHhtmhe'6CJaJmHsHhNhe'5CJaJmHsH hhe'0JCJaJmHsH+jhhe'CJUaJmHsHhhe'CJaJmHsH%jhhe'CJUaJmHsHhCJaJmHsHhNCJaJmHsHhe'CJaJmHsHh5CJaJmHsHssssstt tJt`tbtdtltntptrttttttttu4u~uuuuuuuvvv*v6v@vDvFv˼夰xpepepepehhe'CJaJhtmCJaJhtmhe'5CJaJmHsHhtmhe'6CJaJmHsHhtmCJaJmHsHh CJaJmHsHh,CJaJmHsHh\.h\.CJaJmHsHh\.6CJaJmHsHh,6CJaJmHsHhhe'CJaJmHsHh\.CJaJmHsH'Fvvvvvvwwwwwwxxx(x,x2x8xBxFx^xyyyyy(y6y8y:yLyNyhyyy̝̽̽̽̽̽̽̽~nah,6CJaJmHsHh htm6CJaJmHsHh htmCJaJmHsHh he'6CJaJmHsHhtmhtm5CJaJmHsHhtmhe'6CJaJmHsHhhe'CJaJmHsHhtmCJaJmHsHhtmCJaJh,CJaJhhe'CJaJhtmhe'6CJaJ"yyyyyzzzz {{${&{({8{T{h{r{{{{||| | |:|x|ƺҺufWGhtmh,6CJaJmHsHhh,CJaJmHsHh,h,CJaJmHsHh2CJaJmHsHh,6CJaJmHsHhtmh26CJaJmHsHh26CJaJmHsHhh2CJaJmHsHh,CJaJmHsHhtmCJaJmHsHhhe'CJaJmHsHh he'6CJaJmHsHh,he'CJaJmHsHx|z|||||||||}:}<}D}F}J}P}T}`}}}}}}}}}}~0~H~~:@ҀǸtddh he'6CJaJmHsHh\.CJaJmHsHhtmhtm6CJaJmHsHh\CJaJmHsHhtmCJaJmHsHhtmhe'6CJaJmHsHhhe'CJaJmHsHh,h2CJaJmHsHh2h,CJaJmHsHhh,CJaJmHsHh,CJaJmHsH'"0468:HJLRT`bhjz|Ɓځ܁(*6<LNVZlnxz¶ٟh he'6CJaJmHsHh he'6CJaJhhe'CJaJh CJaJmHsHh h CJaJmHsHh CJaJhtmCJaJmHsHh6zCJaJmHsHhhe'CJaJmHsH8zւ؂ &(,0246<DPRV^`bd¯{{{{)hNhNB* OJQJ^JmHphsH!hNhNB* OJQJ^JphhNB* OJQJ^Jph$jhNB* OJQJU^JphhNCJaJmHsHh CJaJmHsHh6zCJaJmHsHhhe'CJaJmHsHhhe'CJaJ0܃ރ.046:>FHJTVŶŎ|paUI:h h CJaJmHsHh CJaJmHsHh+GECJaJmHsHhkhkCJaJmHsHhkCJaJmHsH#hNB* OJQJ^JmHphsH)hNhNB* OJQJ^JmHphsH$hLQhN0JOJQJ^JmHsHhLQhN0JOJQJ^J$jhNB* OJQJU^Jph0jhLQhNB* OJQJU^JphhNB* OJQJ^Jph@BDFHJLNPRTVZ\`bfhlnh]hgdw9 &`#$gdR$hdh^ha$gdh $dha$gdhVX\^bdhjnp|~h h CJaJmHsHhh0JmHnHuhRhw9 hw90Jjhw90JUhxjhxU$hdh^ha$gdh6&P 1h:ph. A!"n#$n% DyK %www.whitaker.org/glance/acareer.htmlyK Xhttp://www.whitaker.org/glance/acareer.html#DyK (www.ifmbe.org/publications/publicationsyK ^http://www.ifmbe.org/publications/publications8@8 Normal_HmH sH tHX@X Naslov 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ b@b Naslov 2$$dh@&a$#5B*CJOJQJ\^JphtH P@P Naslov 3$$@&^a$CJmHsHtH R@R Naslov 4$@& B*CJOJQJ\^JphtH N@N Naslov 5$$@&a$5CJOJQJ\aJV@V Naslov 8$p@&^p`CJaJmHsHtH >A@> Zadani font odlomkaZiZ Obi na tablica :V 44 la .k. Bez popisa HB@H Tijelo teksta$a$ CJmHsH`C@` Uvu eno tijelo teksta$`a$ CJmHsH6U@6 Hiperveza >*B*ph`P@"` Tijelo teksta 2$dha$B*CJOJQJ^Jph^R@2^ Tijelo teksta - uvlaka 2dx^`^@B` vStandard (Web)dd[$\$B*CJaJmHphsHHV@QH  SlijeenaHiperveza >*B* phe@b ,HTML unaprijed oblikovano7 2( Px 4 #\'*.25@9B*OJQJ^JmHphsH8 @r8 w9Podno~je  p#2)@2 w9 Broj straniceQ1def0 1  . /  ###''(n((9)))++,-_---./01111111 1!1"1#1$1%1&1'1(1)1*1+1-1.1011131416171@1A1B1M1N1O1R10000000000000000 0 0 0 0 0 0000800 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0000000000000000000I00`I00I00`I00I00`I00@0PI00@0QI00I00@0@0I0 0`I00Hf0 1  . /  ###''(n((9)))++,_---./01$1R100000000000000 0 0 0 0 0 0000800v 0v 0v 00X0000000000 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0  0 K00K00K00K00 $$$': |X0698UY[d]_rsFvyx|zV !"#$%'()CDEFGIJKLMNOPRq@&HQS (G(l(001Q1XX  '!! _Hlt90439333 _Hlt90437533 _Hlt90437556 _Hlt90438491 _Hlt90438844 _Hlt90438809 _Hlt90453825 _Hlt90453840 _Hlt90439343 _Hlt90438867Y(000001111R1@@@@@@@@@ @Y(000001111R1 t#<##l*\ee****0000R1 ii****0000R1 9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCityB *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace _     ,/09<CDEHQSW\rs *.1`oq|~ $%12<=KLUY\`cdkntu{|  !789:LMUVXYefjkor|} '(/15_abtuz{}~ "&+,2467BCDEOQ  "%&.:HJUW`cdmoqrz~ $*+05789@ADEJKabdekmvwxy         . 1 < = F H L Q R T U \ ] b c f g p q u v x y         " # ( ) , - 7 8 < = F G M P X [ d e g h o p r |    , U [ \ c d j l r s w x     ' ) 6 8 = A K L R S T U Z ] k m y z           # $ ' ( 0 ? F G L M S T ] d n o y z  ()-18?JKMRSTfgmqxy{|$%12<CPQ]^`dijrs &3467CETV^_kmvwxy )*68gh!")*3467DELPWXZ[deijnoy~ +,78<=PQTV\]fgrstu /08:CEabfhoq|}    'FGcd  Z\cdeg&+,.ehi!"()1267;<?@DGIJKRS]^fghiqrz{}~ !*+./89=>ABDGNPQSX[abghpqst}~  '(35@B ####c'd'''''''(((H(l(n((((((((((())))%)')0)2)6)9)G)H)q)s)t)u)|)~))))))))))*V*a*******+ + +++++++!+#+/+0+++++++++++++++++++p,r,y,z,,,,,,,,,,,--<->-V-W-[-_---------------..$.&.....///////////////////////////////////////00 000000&0-06070<0=0@0A0I0J0R0T0X0Y0\0^0_0k0l0t0v0000000000000000000+1+1-1-1.1.1011131416171O1R1cf "7R T   y{78NXZ6?B ####''(( (H(m(n(((8)9))))))**+++,,--^-_-----../0000+1+1-1-1.1.1011131416171O1R1333333333333333333333f / ##H(n(++<,,_-j-`..N//0*1+1+1-1-1.1.1011131416171O1R1+1+1-1-1.1.1011131416171O1R1E"%lp)lE  kFX2:[vB`E#\{='lV6*lu#0 '79l(:TQ=;lQClZ1Kl9V*jbf}<ftl f\yr{@*4uۄD w=[xly*uDq|T@xh^`-@xh^`- hh^h`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo( e0e^e`0o(()^`.L^`L.m m ^m `.==^=`. L ^ `L.^`.^`.}L}^}`L. 808^8`0o(()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.@xh^`-@xh^`- hh^h`OJQJo(@xh^`- hh^h`OJQJo(@xh^`-@xh^`-@xh^`-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(z^`zo(()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.@xh^`-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`OJQJo([x'79p)Q=;\{='Z1KV6*QCE"%(:uDq|kFfjbf@*4u w\yr fu#0E E#vy9V`P        TM        ۢ        8Ϯ        l$          L7 r('@`*)-w9+GESLNlP9Y4]3'etmAz~?DG)7%v> h2,ke'\Qx\. xR>[(6z-R1qm@0= Q1@@ @@@@@@@*@.@6@8@TUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1h3&ekXkQV)YV)Y!94d112QHX??2'Razvoj metalurake proizvodnje u svijetuLadislav Lazicvmedvedl                   Oh+'0  ,8 X d p |(Razvoj metalurke proizvodnje u svijetuLadislav LazicNormalvmedved23Microsoft Office Word@&P @H@8@ֆlV)՜.+,D՜.+,T hp|  MFY1 (Razvoj metalurke proizvodnje u svijetu Naslovl 8@ _PID_HLINKSA$ (b/http://www.ifmbe.org/publications/publications97,http://www.whitaker.org/glance/acareer.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FData U1Table]^qWordDocument8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q