Naslov
Polimedikacija starije populacije:iskustvo obiteljskog liječnika
(Polypharmacy in elderly:an experience from general practitioner)

Autori
Vrdoljak, Davorka ; Petric, Dragomir ; Dvornik-Radica, Ana ; Katić, Milica

Izvornik
Pharmaca (0031-6857) 43 (2005); 17-25

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
starije osobe; polimedikacija; obiteljska medicina
(elderly; polypharmacy; family medicine)

Sažetak
Cilj.Svrha istraživanja je procijeniti zastupljenost i stupanj (blagi, umjereni, &laquo ; ; ; maior&raquo ; ; ; ) polimedikacije u populaciji starosti 65 i više godina, kao i njenu povezanost sa ispitivanim osobinama ispitanika u dvjema ambulantama obiteljske medicine smještenim na području istočnih četvrti grada Splita(Sućidar, Pujanke). Metode. U dvjema ambulantama obiteljske medicine je oblikovan slučajni uzorak po 100 ispitanika iz svake ambulante koji su u 2003. godini napunili 65 i više godina . Dob ispitanika se nije statistički značajno razlikovala po spolu po ambulantama (F=0, 001 ; p=0, 98). U uzorak nisu ušli ispitanici koji su umrli u 2003 godini. Pregledom zdravstvenih kartona ispitanika retrospektivno su prikupljeni podaci o starosti, spolu, bračnom stanju, načinu života (sam, u obitelji), broju te vrsti propisanih lijekova za trajno uzimanje u 2003.godini. Svi propisani lijekovi za trajno uzimanje zabilježeni su i razvrstani u 39 skupina prema Registru lijekova Republike Hrvatske za 2003.godinu. Polimedikacija se definira kao blaga(uzimanje 2 ili 3 lijeka), umjerena(uzimanje 4 ili 5 lijekova) i "maior"(uzimanje preko 5 lijekova). Trajno uzimanje definirano je kao uzimanje lijeka više od 60 dana tijekom 3 mjeseca, više od 120 dana tijekom 6 mjeseci i više od 240 dana tijekom 12 mjeseci. U obradi podataka koristili smo se elektroničkim računalom, a statističke metode primijenjene u obradi bile su: Kruskal-Wallis test , Mann-Whitney U-test i  2 test. Rezultati. "Maior" polimedikacija (>5 lijekova kontinuirano) zastupljena je u obje ambulante u 29 (14, 5%)ispitanika. Najčešće korištene skupine medikamenata su one za kardiovaskularni sustav u 67(33, 5%) ispitanika, potom lijekovi za CNS u 53(26, 5%) ispitanika , te lijekovi za liječenje dijabetesa u 44(22%) ispitanika. Blaga polimedikacija utvrđena je u 82(41%)ispitanika, a umjerena u 39(19, 5%). Ni jedan lijek ne uzima trajno 29(14, 5%)ispitanika, a njih 171(85, 5%) trajno uzima "nešto". Nema statistički značajne razlike broja propisanih lijekova za trajno uzimanje po dobnim skupinama ( 2=3, 5 ; df=3 ; p=0, 7500), po spolu(  2=2, 50 ; df=1 ; p=0, 29), načinu života (sam ; u obitelji) ( 2=0, 31 ; df=1 ; p=0, 86). Između umirovljenica i umirovljenika, nema statistički značajne razlike u broju lijekova koje uzimaju ( 2=0, 13 ; df=1 ; p=0, 94). Zaključak.Prema literaturi polimedikacija je češća u osoba starije životne dobi ( 65god.), te češća u starijih u žena nego u muškaraca.U ovom istraživanju nismo potvrdili te rezultate. Moguće objašnjenje je da je postojeći stil rada liječnika u dvjema ispitivanim ambulantama utjecao na redukciju polimedikacije. Naime, liječnici često razgovaraju sa ženama i muškarcima starijih dobnih skupina o potencijalnoj štetnosti kombinacija lijekova za ljudsko zdravlje. Ukupna učestalost "maior" polimedikacije(istovremenog uzimanja preko 5 lijekova) u svih ispitanika je bila 14% , kod muškaraca 5, 5%, a kod žena 8, 5%. Otvoreno pitanje jesu samomedikacija lijekovima iz ručne bezreceptne prodaje, koju nismo uvrstili u našu statističku obradu. Ove lijekove bolesnici direktno kupuju u ljekarni bez znanja obiteljskog liječnika pa se stoga ti lijekovi ne evidentiraju u zdravstvene kartone. Za pretpostaviti je, a u skladu s iskustvima drugih europskih zemalja, kako ih mnogi pripadnici populacije 65+ trajno uzimaju. Novo bi istraživanje polimedikacije stoga trebalo obuhvatiti i bezreceptne lijekove koji se, po istim kriterijima, trajno uzimaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA