Pregled bibliografske jedinice broj: 222541
Jedinstvena etika čovjekove (umjetne) tehnike
Jedinstvena etika čovjekove (umjetne) tehnike // 4. lošinjski dani bioetike / Jurić, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatsko bioetičko društvo i Hrvatsko filozofsko društvo, 2005. str. 44-45 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 222541 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jedinstvena etika čovjekove (umjetne) tehnike
(The unique ethics of human (artificial) technology)
Autori
Čatić, Igor ; Barić, Gordana ; Rujnić-Sokele, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
4. lošinjski dani bioetike
/ Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko bioetičko društvo i Hrvatsko filozofsko društvo, 2005, 44-45
Skup
4. lošinjski dani bioetike
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 13.06.2005. - 15.06.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
jedinstvena etika; čovjekova tehnika; biotehnika; tehnika (stvari)
(unique ethics; human technology; biotechnology; technology (of things))
Sažetak
U konceptu opće tehnike razlikuju se prirodna tehnika i umjetna, čovjekova tehnika. U posljednjih nekoliko desetljeća snažno se razvila bioetika. Dobrih četvrt stoljeća razvija se etika tehnike neživoga, tehnoetika. Valja promišljati sadržaj bioetike. Odnosi li se ona samo na etike sastavnica prirodne tehnike: fitoetiku, animalnu etiku i humanu etiku. Što je s etikom animalne i humane kulture živoga? Postavlja se pritom pitanje što je to danas prirodno, neposredno ponuđeno u Prirodi, koje to prirodnine danas postoje. Ponešto samoniklog bilja, dio životinjskoga svijeta i pretežno rađanje čovjeka. Sve su učestalija djelovanja u okviru biotehnike, a to su proizvodnja biljaka, umjetno oplođenih životinja i medicinski potpomognuta oplodnja čovjeka. Svi oblici proizvodnje biljaka, životinja i čovjeka, dakle umjetnina, snažno su potpomognuti djelovanjima i opremom temeljenim na dostignućima čovjekove tehnike neživoga. U čovjekovoj tehnici neživoga sve se učestalije postavlja pitanje etičke opravdanosti pojedinog rješenja. Što više, čovjekova tehnika neživoga potiče djelovanja na živome, poput ugradnje sastavnica koje temeljito mijenjaju mogućnosti čovjeka. Primjer takve kiborgoetike je ugradnja čipova u ljudsko biće sa svrhom npr. prijenosa misli ili pojačavanja nekih njegovih organa. Razvoj biotike i tehnoetike trebalo bi promišljati kao razvoj etike umjetnih, čovjekovih djelovanja na području živoga, neživoga i njihovog isprepletanja. Ako zbog ničega drugog, već zbog obrazovanja svih koji djeluju na području tehnike živoga i neživoga, potrebno je potražiti što je to zajedničko, a što razlikuje bioetiku i tehnoetiku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Strojarstvo
