Naslov
Biološke promjene u posttraumatskom stresnom poremećaju
(Biological alterations in posttraumatic stress disorder)

Autori
Pivac, Nela ; Kozarić-Kovačić, Dragica ; Muck-Šeler, Dorotea ; Mustapić, Maja ; Deželjin, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka: Drugi hrvatski kongres vojne medicine s međunarodnim sudjelovanjem / Milas, Zoran - Zagreb : Gipa d.o.o., Zagreb, 2005, 121-122

Skup
Drugi hrvatski kongres vojne medicine

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.10.2005. - 22.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
GABA; glutamat; noradrenalin; dopamin; serotonin; osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda; hipotalamus-hipofiza-štitna žlijezda
(GABA; glutamate; noradrenalin; dopamine; serotonin; hypothalamic-pituitary-adrenal axis; hypothalamic-pituitary-thyroid axis)

Sažetak
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je česta, teška, kronična psihijatrijska bolest, klasificirana kao anksiozni poremećaj, koja nastaje nakon ekstremnog, po život ugrožavajućeg događaja. PTSP je praćen različitim komorbidnim poremećajima, poremećajima ponašanja i zloporabom droga i alkohola. Neurobiološka podloga PTSP-a nije potpuno jasna, no pretpostavlja se da uključuje promjene u aktivnosti i funkcioniranju različitih neurotransmitorskih i neuroendokrinih sustava, prvenstveno promjene u živčanom prijenosu posredovanom neurotransmitorima gama-aminomaslačnom kiselinom, glutamatom, noradrenalinom, dopaminom, serotoninom, acetilkolinom, opioidima, te promjene aktivnosti osovina hipotalamus-hipofiza-ndbubrežna žlijezda i hipotalamus-hipofiza-štitna žlijezda. Budući da su tako različiti neurotransmitorski i endokrini sustavi promijenjeni u PTSP-u, njihove su promjene odgovorne za pojavu raznovrsnih simptoma karakterističnih za PTSP (izbjegavanje, anksioznost, noćne more, razdražljivost, preosjetljivost, ljutnja, impulzivnost, agresivnost). Istraživanja različitih bioloških signala ili biomarkera mogu pomoći u određivanju adekvatne i optimalne psihofarmakoterapije za individualnog bolesnika u određenoj fazi bolesti, a biomarkeri mogu pomoći kod razlučivanja između različitih podtipova bolesti, simptoma ili sindroma, predvidjeti suicidalno ponašanje, ili pojasniti neurobiološku podlogu PTSP-a. U našem radu pratili smo periferne biološke pokazatelje (serotonin i monoaminooksidaza u trombocitima, dopamin beta hidroksilaza u plazmi, hormone štitne žlijezde i lipide) u 93 hrvatska ratna veterana s sadašnjim i kroničnim PTSP-om (prema kriterijima MKB-10). PTSP je nastao kao posljedica borbenog iskustva. Klinički simptomi praćeni su pomoću kliničke skale za PTSP (CAPS), skale pozitivnih i negativnih psihotičkih sindroma (PANSS), Hamiltonove ocjenska ljestvica za depresiju i anksioznost. Biomarkeri su određeni pomoću spectrofluorimetrijskih, fotometrijskih, enzimatskih, radioimunokemijskih, te luminoimunokemijskih metoda. Rezultati su obrađeni jednostrukom analizom varijance i Tukeyovim testom multiple komparacije podataka. Koncentracija serotonina bila je značajno povišena u skupini ratnih veterana sa psihotičkim tipom PTSP-a prema odgovarajućim kontrolnim muškarcima. Aktivnost monoaminooksidaze u trombocitima, i razina trijodtironina (T3) u plazmi bila je povećana u ratnih veterana s PTSP-om prema kontrolnim muškarcima. Ostali biološki pokazatelji nisu se razlikovali između bolesnika s PTSP-om i zdravih muškaraca. Budući da je velik dio naših bolesnika razvio teži oblik PTSP-a, s pojavom psihotičnih simptoma, druga biološka i genetska istraživanja koja će povezati periferne biološke pokazatelje i psihotični PTSP su u tijeku. Pomoću perifernih bioloških pokazatelja istražit će se povezanost s određenim simptoma u PTSP-u, olakšati identifikacija različitih tipova PTSP-a i pokušati predvidjeti koji će pacijenti odgovoriti dobro, a koji loše, na liječenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA