Naslov
Speleološki objekti istočnog ruba Drežničkog polja
(Speleological objects of the eastern border of Drežničko Polje)

Autori
Kuhta, Mladen ; Balažić, Damir

Izvornik
Speleolog : časopis za speleologiju (0490-4109) 52 (2005); 23-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Drežničko polje; speleološki objekti; istraživanja
(Drežničko Polje; Speleological objects; explorations)

Sažetak
Speleološki objekti istočnog ruba Drežničkog polja Sažetak Istočni rub Drežničkog polja područje je poniranja poplavnih voda, koje potom kroz krško podzemlje teku prema izvorišnom području Zagorske Mrežnice. Rubno područje polja i padine u njegovom neposrednom zaleđu istraživano je nekoliko puta. Na osnovi dostupnih podataka i rezultata novijih istraživanja može se konstatirati da se na tom području nalazi 19 speleoloških objekata, pretežito manjih dimenzija. Najznačajniji istraženi objekti su Zečev ponor (224 m), špilja iznad Zečevog ponora (132 m) i Ponor Pražića jaruga (186 m). Svi istraženi objekti formirani su unutar dobro uslojenih vapnenaca donje krede. Na njihove morfološke karakteristike i pružanje pojedinih kanala utjecali su prvenstveno tektonski diskontinuiteti pružanja SZ-JI i njima približno paralelno pružanje slojnih ploha. Utjecaj poprečnih tektonskih pukotina pružanja JZ-SI naglašen je u Ponoru Pražića jaruga u kojem su duž njega formirani gotovo svi bočni odvojci, a među njima i glavni odvodni kanal ponora. Premda objekti pokazuju znatnu vertikalnu razvedenost, što je posebno izraženo u Zečevom ponoru unutar kojeg visinska razlika iznosi 38, 7 m, osnovno obilježje ponornih objekata je pretežito horizontalan razvoj. Jedan od razloga za to svakako je relativno mala visinska razlika, pa stoga i mali hidraulički gradijent, prema području istjecanja. Izvorišno područje Zagorske Mrežnice udaljeno je desetak km, a nalazi se svega stotinjak metara niže od Drežničkog polja, pa nije za očekivati da se uz njegov rub formiraju izrazito vertikalni speleološki objekti, kako je to slučaj na nekim drugim krškim poljima. Geneza speleoloških objekata uz istočni rub Drežničkog polja uvjetovana je ponornom funkcijom tog područja. Mogu se izdvojiti tri generacije ponora, a većina istraživanih objekata dio su srednjeg, danas povremeno aktivnog drenažnog sustava. Pored dominantne uloge erozijskog djelovanja ponirućih voda postoje indikacije o razvoju dijela speleoloških pojava pod djelovanjem procesa tzv. natražne erozije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA