Pregled bibliografske jedinice broj: 220677
Zoonoze organizama koji žive u vodi
Zoonoze organizama koji žive u vodi // Akademija medicinskih znanosti.
Zagreb, 2002. (pozvano predavanje, domaća recenzija, pp prezentacija, znanstveni)
CROSBI ID: 220677 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zoonoze organizama koji žive u vodi
(Zoonoses of the aquatic organisms)
Autori
Kurtović, Božidar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni
Izvornik
Akademija medicinskih znanosti.
/ - Zagreb, 2002
Skup
Bolesti organizama iz voda i ljudsko zdravlje
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.11.2002
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
zoonoze; ribe; rakovi; školjkaši; infekcija ljudi; trovanje
(zoonoses; fish; crabs; shellfish; human infections; poisoning)
Sažetak
Organizmi koji žive u vodi imaju veliko značenje u prehrani ljudi. Istodobno predstavljaju i realnu opasnost po zdravlje ljudi, uzrokujući bolesti. Paraziti, bakterije i virusi mogu se direktno ili indirektno prenijeti sa riba, školjkaša i rakova na ljude. Uzročnici bolesti potjeću iz tri izvora: 1) fekalno onečišćenje vodenog okoliša, 2) mikroorganizmi normalno prisutni u vodenom okolišu i 3) sekundarno onečišćenje tijekom obrade namirnica. Pri nastanku oboljenja značajan utjecaj imaju pogodovni čimbenici, prvenstveno umanjena imunoreaktivnost organizma, oboljenja jetre te način i higijena prehrane. Češćoj pojavi oboljenja pridonosi sve razvijeniji transport robe i ljudi kao i adaptacija uzročnika na tehnološke promjene u pripremi hrane. Podaci iz literature ukazuju da su u svjetskim razmjerima najznačajnija parazitarna oboljenja. Osobito su ova oboljenja raširena u Aziji zbog uobičajenog konzumiranja prijesnih i nedovoljno toplinski obrađenih riba i školjkaša. U razvijenim zemljama (Europa, SAD) najveći je broj oboljenja posljedica konzumiranja prijesnih školjkaša iz voda onečišćenih otpadnim vodama. U većini se slučajeva radi o upali želučano-crijevnog trakta nejasne etiologije koja klinički upućuje na viruse specifične za ljude. Osnovna značajka bakterijskih oboljenja je fakultativna patogenost većine uzročnika. Pojava bolesti je u većini slučajeva uvjetovana oslabljenom imunoreaktivnošću organizma ili oboljenjem jetre. Nekoliko je bakterija, međutim, izrazito patogeno i mogu prouzročiti znatna oboljenja i smrtnost u ljudi. Pojedine bakterije koje normalno obitavaju u vodi opisuju se kao uzročnici teških infekcija rana koje su posljedica rukovanja s ribama i školjkašima. Ribe, a pogotovo školjkaši mogu biti izvor trovanja u ljudi. Uglavnom se radi o toksinima fitoplanktonskog podrijetla koji se kumuliraju u školjkašima i ribama. Opasnost od infekcije ostalom hranom osim sirovih školjkaša je izrazito manja i uglavnom je posljedica rekontaminacije u toku obrade odnosno nepravilne pohrane već obrađenih namirnica. Ta opasnost je zajednička svim namirnicama i nije specifična samo za namirnice porijeklom od organizama koji žive u vodi. Temeljita toplinska obrada namirnica porijeklom od organizama koji žive u vodi praktički uklanja sve patogene mikroorganizme i parazite ali ne uklanja toksine. Osobe koje izaberu konzumiranje prijesnih proizvoda trebale bi biti upućene u moguće rizike i kako ih izbjeći ili ublažiti. U pravilu, osobe s oslabljenom imunoreaktivnošću, poremećenom funkcijom jetre, šećernom bolešću i starije osobe moraju se upozoriti da nikada ne jedu sirove školjkaše. Opasnosti zbog konzumiranja sirovih školjkaša bi se uvelike mogle umanjiti razvojem metoda za utvrđivanje prisutnosti humanih virusa u vodi što bi omogućilo klasifikaciju voda u kojima rastu školjkaši ; prikladnom obradom i odlaganjem otpadnih voda čime bi se izbjeglo onečišćenje područja ubiranja školjkaša i razvojem novih dijagnostičkih metoda kojima bi se omogućilo pravodobno liječenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)