Pregled bibliografske jedinice broj: 220562
Biostratigrafija miocenskih naslaga Žumberačkog i Samoborskog gorja na temelju mekušaca
Biostratigrafija miocenskih naslaga Žumberačkog i Samoborskog gorja na temelju mekušaca, 2003., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 220562 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biostratigrafija miocenskih naslaga Žumberačkog i Samoborskog gorja na temelju mekušaca
(Biostratigraphy of miocene deposits from Žumberačko and Samoborsko gorje Mts. on the basis of molluscs)
Autori
Vrsaljko, Davor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
04.07
Godina
2003
Stranica
147
Mentor
Gušić, Ivan
Ključne riječi
Miocen; Mekušci; Biozona; Biofacijes; Biostratigrafija; Litofacijes; Litostratigrafija; Paleogeografija; Tektonogeneza; Žumberak; Samoborsko gorje; Medvednica; Paratethys; Panonski bazen.
(Miocene; Mollucsc; Biozone; Biofacies; Biostratigraphy; Lithofacies; Lithostratigraphy; Paleogeography; Tectonogenesis; Žumberak Mt.; Samoborsko gorje Mts.; Medvednica Mt.; Paratethys; Pannonian basin.)
Sažetak
Na geološkoj karti, geološkim stupovima i profilima prikazane su neformalne litostratigrafske jedinice za miocensku epohu, područja Žumberačkog i Samoborskog gorja. Opisani miocenski sedimenti kronostratigrafske su pripadnosti: otnang (nesigurno), karpat (indiciran), te dokazani baden, sarmat, panon i pont.Na temelju teksturno-petrografskih odlika stijena (19 litofacijesa) i fosilnog sadržaja (15 biofacijesa) izdvojenih i opisanih na geološkim stupovima (ukupno 21 ; efektivne debljine preko 1000 m) rekonstruirani su taložni okoliši, te je izdvojeno ukupno 9 litostratigrafskih jedinica. Prema nalazima karakterističnih asocijacija fosilnih mekušaca (oko 250 taksona puževa i školjkaša) izvršena je djelomična biostratigrafska revizija i predloženo zoniranje miocenskih naslaga kroz 19 biozona. Naslage podloge (paleozojsko-mezozojski kompleks i paleogen) i krovine (pliocen i kvartar) istraživane su u manjoj mjeri, u smislu interpretacije tektonogenetskih i paleogeografskih procesa. U sporedbom površinskih miocenskih terena užeg istraživanog područja s bližim, okolnim područjima JZ dijelova Medvednice i dijela Pokuplja, te s bušotinskim podacima (10 bušotina Karlovačke i Savske depresije) omogućena je šira korelacija u prostorima Paratetisa i Panonskog bazena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
