Pregled bibliografske jedinice broj: 218907
Bolesti školjkaša
Bolesti školjkaša, 2005., diplomski rad, Odjel za akvakulturu, Dubrovnik
CROSBI ID: 218907 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bolesti školjkaša
(Shellfish diseases)
Autori
Čadež, Vida
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Odjel za akvakulturu
Mjesto
Dubrovnik
Datum
25.05
Godina
2005
Stranica
46
Mentor
Teskeredžić, Emin
Ključne riječi
bolesti virusne; bakterijske; parazitarne; toksini; školjkaši
(viral; bacterial; parasitic diseases; toxins; shellfih)
Sažetak
Bolest je difinirana kao pogoršanje normalne strukture ili funkcije. U praksi, bolesti rezultiraju reduciranim rastom, oslabljenom kondicijom, reproduktivnom funkcijom i posljedično mortalitetom. Školjkaši su izloženi različitim bolestima koje mogu uzrokovati ili fakultativni ili obligatni patogeni, bilo virusi, bakterije, paraziti ili toksini. Guste populacije organizama, intenzivna i prekomjerna manipulacija (mrijest, izlov, sortiranje, transport), nagle promjene čimbenika uzgojne sredine (temperatura, kiselost, salinitet, nedostatak kisika kao posljedica cvjetanja mora u eutroficiranim područjima, onečišćenje), pogoršavaju sanitarne uvjete uzgojne sredine i uzrokuju stres. Zbog toga se smanjuje otpornost organizma i olakšava širenje bolesti. Kemijsko zagađenje može također uzrokovati smanjenje otpornosti školjkaša i posljedično bolest. Školjkaši također predstavljaju problem u vidu prenosioca bolesti na ljude, mada sami ne moraju nužno oboljeti od tih bolesti. Oni akumuliraju mnogobrojne čestice iz morske vode, u koje spadaju raznorazne bakterije, virusi i toksične fitoplanktonske alge, koje se moraju eliminirati iz školjkaša prije konzumacije. Ovo se postiže raznim metodama purifikacije (pročišćavanja) makar se ni nakon takvog procesa ne eliminiraju sve patogene tvari. U ovom radu su obrađene bolesti školjkaša u Republici Hrvatskoj koje su regulirane zakonom s namjerom da se u kratkim crtama objasni njihovo djelovanje na organizam, način dijagnosticiranja i kontrola tih bolesti. Zatim su obrađene najvažnije zoonoze koje mogu prenijeti školjkaši iz zagađenih područja na ljude sa ciljem da se objasne opasnosti konzumiranja takvih školjkaša. Iz istog razloga su navedeni i najučestaliji oblici otrovanja toksičnim algama u koje osim zakonski reguliranih toksina (PSP, DSP i ASP) spadaju i NSP i AZP. Problem bolesti školjkaša (kao i bolesti drugih organizama), će uvijek biti prisutan u akvakulturi. Veliki dio rješavanja tog problema ovisi o samom uzgajivaču, odnosno o načinu na koji reagira na znakove poremećaja. Osobito je važno (pogotovo za suzbijanje fakultativnih patogena) sustavno izbjegavanje okolnosti koje stvaraju stres, odnosno utječu na smanjenje otpornosti organizama u uzgoju. Zato je prvenstveno potrebno kontrolirati kvalitetu vode, smanjiti manipulaciju životinjama, odrediti odgovarajuću gustoću uzgajane populacije te izolirati životinje za koje se sumnja da su bolesne. Za obligatne patogene, optimalni pristup bi bio koristiti mlađ slobodnu od bolesti i uzgajati školjkaše u području koje je slobodno od zaraze. Čak i ako uzgajivač poduzme sve potrebne mjere, to ne znači da se bolest neće pojaviti. Mnoge bolesti su vrlo patogene i teško iskorjenjive i zato je bitno da se pravilno i brzo reagira na sve znakove poremećaja, kontaktira stručnjake i što prije pokuša spriječiti određena bolest kako bi se zaustavilo njeno dalje širenje. Pravovremenom i kvalitetnom suradnjom uzgajivača, veterinara, znanstvenih laboratorija i instituta moguće je svesti štete bolesti na najmanju moguću mjeru. U tu svrhu je potrebno educirati ljude (prvenstveno uzgajivače) kako da uspostave tu suradnju i kako da se poduzmu sve mjere kontrole bolesti jer preventiva je i dalje najbolji lijek.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)