Pregled bibliografske jedinice broj: 216839
Perinatalna infekcija miševa citomegalovirusom kao model konatalne citomegalovirusne bolesti novorođenčadi
Perinatalna infekcija miševa citomegalovirusom kao model konatalne citomegalovirusne bolesti novorođenčadi // Godišnji sastanak Hrvatskog Imunološkog Društva 2000 / Rabatić, Sabina (ur.).
Zagreb: Institut Ruđer Bošković, 2000. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 216839 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Perinatalna infekcija miševa citomegalovirusom kao model konatalne citomegalovirusne bolesti novorođenčadi
(Perinatal murine CMV infection as a model for CMV infection in newborns)
Autori
Golemac, Mijo ; Bralić, Marina ; Čičin-Šain, Luka ; Tomac, Jelena ; Pernjak Pugel, Ester ; Britt J William ; Jonjić, Stipan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Godišnji sastanak Hrvatskog Imunološkog Društva 2000
/ Rabatić, Sabina - Zagreb : Institut Ruđer Bošković, 2000
Skup
Godišnji sastanak Hrvatskog Imunološkog Društva 2000
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
CMV; kongenitalna infekcija; MCMV; model; razvoj mozga
(brain development; CMV; congenital infection; MCMV; model)
Sažetak
Infekcija humanim citomegalovirusom (HCMV) spada među najčešće intrauterine i perinatalne virusne infekcije ljudi i predstavlja jedan od glavnih uzroka moždanih oštećenja dojenčadi. Ni danas nije potpuno rasvijetljen mehanizam nastanka tih oštećenja. Kako bi pokušali dati odgovor na to pitanje koristili smo model infekcije mišjim citomegalovirusom (MCMV)na netom okoćenim miševima soja BALB/c, G129 IFNgR-/-(delecija IFN gama receptora , mMT/mMT BALB7c (homozigoti za mutacija na mi lancu, tj. deficitni za B limfocite). Šest do 12 sati po okotu inficirali smo miševe s 2000PFU MCMV-a te pratili titar virusa u mozgu tijekom 3 tjedna. Sedmog, 14. i 21. dana analizirali smo histološke promjene u mozgu inficiranih miševa i usporedili ih s neinficiranim miševima iste dobi i soja. Kod BALB/c miševa virus se javljao u mozgu 5. dana po infekciji, titar je rastao do 9.dana da bi nakon toga padao, a 19 dana ga više nismo mogli detektirati. U G129 IFNgR-/- miševa virus se javljao u mozgu već trećeg dana, rastao je do 11.dana, a niti jedan miš nije doživio 14.dan po infekciji. U mMT/mMT BALB/c miševa virus se javljao 4. dan po infekciji, titar mu je rasto do 9. dana, ali ni ovdje miševi nisu doživjeli 15.dan po infekciji. Titar virusa u mozgu BALB/c miševa bio je niži od onogas u ostala dva soja. Histološkom analizom mozga 7. i 14. dana po infekciji upočili smo da astrociti inficiranih miševa imaju tanja i nepravilnije raspoređena vlakna. Budući da astrociti posreduju u migraciji neurona tijekom razvitka slojeva kore mozga, opisane pojave upućuju na utjecaj CMV infekcije na nastanak razvojnih anomalija mozga. Tek 14. dana se uočavaju i izravna oštećenja u vidu perivaskularnih infiltrata te glijalnih čvorića u kori velikog mozga, hipokampusu i dorzalnom dijelu mezencefalona. Slične promjene uočene su kod sva tri soja, iako nešto izraženije kod G129 IFNgR-/- miševa. Imunohistokemijsko bojenje na virusni antigen pokazalo je pozitivne stanice u hipokampusu i kor velikog mozga kod svih sojeva, te u ependimu bočnih komora kod G129 IFNgR-/- miševa. Naši rezultati upućuju na mogućnost da razvojni poremećaj rasporeda neurona, a ne samo upalni odgovor ili citopatogeni učinak virusa, dovodi do neurološkihposljedica CMV infekcije. S druge strane, bolje preživljavanje BALB/c miševa u odnosu na korištene imunodeficitne transgenične sojeve govori u prilog mogućoj protektivnoj ulozi bilo humoralnog bilo staničnog imunog odgovora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka
Profili:
Mijo Golemac
(autor)
Ester Pernjak-Pugel
(autor)
Stipan Jonjić
(autor)
Jelena Tomac
(autor)
Luka Čičin-Šain
(autor)
Marina Bralić
(autor)