Naslov
Gospodarska Sloga u Podravini
(Gospodarska Sloga in Podravina)

Autori
Šute, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Skup
Braća Radić i seljački pokret u Podravini

Mjesto i datum
Koprivnica, Hrvatska, 13.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Gospodarska Sloga; Podravina; selo
(Gospodarska Sloga; Podravina; village)

Sažetak
Područje Donje Podravine, odnosno kotarevi Koprivnica, Đurđevac i Ludbreg bili su po mnogočemu značajni za cjelokupni seljački pokret i za širenje GS. Naime, ti su kotari imali pretjerano agrarni karakter, pa je tako – prema zadnjem popisu stanovništva u Kraljevini Jugoslaviji iz 1931. - na tom području živjelo 84% stanovništva u desetljeću pred Drugi svjetski rat od poljoprivrede, a samo 9% od zanatstva. Drugim riječima, težište čitavog gospodarstva bilo je na poljoprivrednoj proizvodnji, pri čemu 97.253 stanovnika u tri predratna podravska kotara koji su živjeli u 26.578 seoskih domaćinstava – od čega 22.440 ispod 5 ha – nisu mogli stvoriti uvjete za normalnu egzistenciju. Racionalnom kombinacijom poljoprivrede sa stočarstvom seoska gospodarstva ostvaruju izvjestan prihod, ali on je malen u odnosu na potrebu. U sva tri kotara bilo je u drugoj polovici 30-ih godina pregršt gospodarskih i socijalnih problema pa je ovo izrazito agrarno područje za HSS u Zagrebu imalo i značajnu političu važnost. Pretpostaviti je da su se iz tog razloga Podravina i Koprivnica brzo „ ukopčale“ u nova organiziranja među seljačkim stanovništvom u sklopu djelatnosti HSS-a. pa tako prva vijest o djelatnosti zadruge „ Sloga“ u Koprivnici - objavljena na stanicama tamošnjeg lista „ Podravske novine“ od 30. 11. 1935. – govori nam da je GS na ovom području osnovana već četiri mjeseca nakon njenog utemeljenja u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA