Pregled bibliografske jedinice broj: 216321
"Hacker", "cracker" i "lamer" - u čemu je razlika?
"Hacker", "cracker" i "lamer" - u čemu je razlika? // Jezik u društvenoj interakciji : zbornik radova sa savjetovanja održanog 16. i 17. svibnja 2003. u Opatiji / Stolac, Diana ; Ivanetić, Nada ; Pritchard, Boris (ur.).
Zagreb : RIjeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2005. str. 205-213 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 216321 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Hacker", "cracker" i "lamer" - u čemu je razlika?
(Hacker, cracker and lamer - what's the difference?)
Autori
Halonja, Antun ; Milković, Alen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Jezik u društvenoj interakciji : zbornik radova sa savjetovanja održanog 16. i 17. svibnja 2003. u Opatiji
/ Stolac, Diana ; Ivanetić, Nada ; Pritchard, Boris - Zagreb : RIjeka : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2005, 205-213
Skup
Jezik u društvenoj interakciji
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.05.2003. - 17.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
haker;
(hacker; cracker; lamer; hacker ethics; hacker jargon)
Sažetak
Autori pokušavaju objasniti razliku između pojmova haker, "cracker" i "lamer". Hakerom se smatra osoba koja je vješta u programiranju i zaokupljena računalnom tehnologijom. Pri istraživanju hakeri djeluju isključivo dobronamjerno, pronalazeći načine proširivanja mogućnosti u programima ili računalnim sustavima, uz minimalna proširenja programskoga koda. Osamdesetih godina prošloga stoljeća, sve većom raširenošću računala i javnih računalnih usluga, pojam haker je poprimio pogrdni prizvuk, često se odnoseći na nekoga tko potajno "upada" u tuđe sustave, provjeravajući ili mijenjajući programe i podatke. Budući da hakeri djeluju za dobrobit drugih korisnika, valjalo je pronaći drugi naziv za osobu koja u zloj namjeri "razbija" sigurnosne sustave i pokušava ukrasti vrijedne informacije. Takvu bi osobu bilo točnije zvati "cracker". Osim te dvije vrste korisnika postoje i tzv. "lameri". To su računalni korisnici, obično mlađe dobi, koji upotrebljavaju već ustaljene tehnike "crackera" jer nedovoljno poznaju tehnike i principe programiranja. Hakeri su razvili i vlastitu kulturu, tzv. hakersku kulturu, čiji je važan sastavni dio i hakerska etika, odnosno uvjerenje prema kojem se tvrdi da su informacije opće dobro. Hakerska etika nalaže da nakon neovlaštenoga "upada" u tuđi računalni sustav haker mora obavijestiti voditelja sustava o tome kako je upad izveden i kako se može popraviti propust u sigurnosnom sustavu. Hakerska etika također nalaže da hakeri dijele svoja dostignuća s drugim korisnicima. To je bitno obilježje koje ih razlikuje od "crackera" i "lamera" čiji je cilj uglavnom krađa ili uništavanje podataka ili povreda privatnosti drugih korisnika. Autori su svoje istraživanje potkrijepili primjerima iz informatičkih rječnika i ostale informatičke literature, a uvelike su im pomogli i razgovori s računalnim zanesenjacima koji su im bili od velike pomoći prilikom istraživanja hakerskoga žargona.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb