Pregled bibliografske jedinice broj: 215880
Tko su sretni studenti: životni ciljevi i psihološka dobrobit studenata različitih fakulteta
Tko su sretni studenti: životni ciljevi i psihološka dobrobit studenata različitih fakulteta // Vrijednosti, odgovornosti i tolerancija u društvu koje se mijenja / Kolesarić, Vladimir (ur.).
Osijek: Društvo psihologa Osijek, 2005. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 215880 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko su sretni studenti: životni ciljevi i psihološka dobrobit studenata različitih fakulteta
(Who are happy students: Life goals and psychological well-being of students attending different colleges)
Autori
Brdar, Ingrid ; Rijavec, Majda ; Miljković, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Vrijednosti, odgovornosti i tolerancija u društvu koje se mijenja
/ Kolesarić, Vladimir - Osijek : Društvo psihologa Osijek, 2005
Skup
13. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.10.2005. - 15.10.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
životni ciljevi; psihološka dobrobit
(life goals; psychological well-being)
Sažetak
Neka su istraživanja pokazala da su intrinzični životni ciljevi povezani s većom psihološkom dobrobiti, dok ekstrinzični ciljevi ne pridonose većoj dobrobiti (Kasser i Ryan, 2001). Cilj istraživanja bio je ispitati odnos između intrinzičnih i ekstrinzičnih životnih ciljeva, osnovnih psiholoških potreba i psihološke dobrobiti kod studentata različitih fakulteta. Sudjelovala su ukupno 502 studenta prve godine Učiteljske akademije i Visoke škole za ekonomiju poduzetništva Vern iz Zagreba i Medicinskog fakulteta iz Rijeke. Primijenjeni su Upitnik životnih ciljeva (Kasser i Ryan, 1996), Skala osnovnih psiholoških potreba (Deci i Ryan, 1997), Skala životnog zadovoljstva (Diener i sur., 1985) i Skala vitalnosti (Ryan i Frederick, 1997). Studenti različitih fakulteta razlikovali su se značajno u gotovo svim pojedinačnim intrinzičnim i ekstrinzičnim ciljevima. Studenti Učiteljske akademije i Medicinskog fakulteta imaju sličnu strukturu životnih ciljeva – veću važnost pridaju intrinzičnim ciljevima, dok su im ekstrinzični ciljevi manje važni. Studenti visoke škole Vern pridaju veću važnost ekstrinzičnim ciljevima nego ostali ispitanici, ali su i njima važniji intrinzični ciljevi u životu. To je bilo za očekivati jer se školuju za poduzetnike koji po definiciji nisu uspješni ako ne zarađuju novac, što za druge dvije profesije nije primarno. Path-analizom je ispitan odnos između intrinzičnih i ekstrinzičnih životnih ciljeva, osnovnih psiholoških potreba i psihološke dobrobiti. Budući da su se ispitanici podijelili u dvije grupe prema strukturi životnih ciljeva, napravljene su dvije analize - zajedno za studente Učiteljske akademije i Medicinskog fakulteta, a odvojeno za studente Verna. Kod studenata Učiteljske akademije i Medicinskog fakulteta samo su intrinzični ciljevi povezani s psihološkom dobrobiti - njihov je pozitivan efekt na psihološku dobrobit i direktan i indirektan, preko psihološke potrebe za odnosima s ljudima. Kod studenata Verna intrinzični ciljevi imaju pozitivan indirektan efekt na psihološku dobrobit, preko psiholoških potreba za autonomijom i odnosima s ljudima, dok ekstrinzični ciljevi imaju samo direktan pozitivan efekt na psihološku dobrobit.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA