Pregled bibliografske jedinice broj: 21554
Stoljetna stradanja Hrvata - Povijesni i etnopsihološki pregled
Stoljetna stradanja Hrvata - Povijesni i etnopsihološki pregled // Hrvatski žrtvoslov: zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb, 19. do 21. lipnja 1988. / Šeparović, Zvonimir, prof. dr. (ur.).
Zagreb: Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 1998. str. 133-145 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 21554 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stoljetna stradanja Hrvata - Povijesni i etnopsihološki pregled
(Hundred Years Long Croatian Suffering - An Historical and Etnopsychological Survey)
Autori
Rendić-Miočević, Ivo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatski žrtvoslov: zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb, 19. do 21. lipnja 1988.
/ Šeparović, Zvonimir, prof. dr. - Zagreb : Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 1998, 133-145
Skup
Prvi hrvatski žrtvoslovni kongres
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.06.1998. - 21.06.1998
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
tri povijesna modela; sindrom Kraljevića Marka; genocid u Hrvatskoj (1500.); ustaše; četnici; partizani; Velika Srbija; etnopsihologija
(tree historical models; Prince Marko syndrome; genocide in Croatia (AD 1500); ustasha; chetniks; partizans; Great Serbia; etnopsychology)
Sažetak
Pri istraživanju genocida i zločina uopće na području Ilirika (ne Balkana!) valja razviti interdisciplinarnu metodologiju. Autor pokazuje tri povijesna modela (zapadni hrvatski, patrijarhalni i srpski orijentalno - despocijski) te uvodi pojam sindroma kraljevića Marka (projekcija, kastracijski strahovi, paranoja, narcizam) kojim se mogu objasniti mnoga psihopatološka ljudska ponašanja.
Genocid nad Hrvatima započinje s turskom navalom oko 1500. godine. Od tog vremena potiskuje se hrvatska sastavnica s istočnih povijesnih hrvatskih područja. Godine 1918. orijentalna despocija seli na zapad, a Hrvatska se tada našla na mučilištu. Kao reakcija stvoren je ustaški pokret, a 1941. Jugoslavija se raspala kao grupa. Ekstremne grupe četnici i ustaše tada su uništavali pripadnike drugog naroda iskazujući arhajsku destruktivnost. Ovu su destruktivnost iskazali komunisti nad Hrvatima kada je rat završio. Autor se osvrće na stradanja Hrvata u Srijemu i Istri, ali govori i o drugima koji su bili žrtve Hrvata ("moj grijeh nije daleko od tvoga") sve u istom povjesno - etnopsihološkom kontekstu. Svaka analiza treba započeti od jasne povijesne istine da je pokretač zla velikosrpska ideja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
