Pregled bibliografske jedinice broj: 215387
Usporedba karakteristika karcinoma dojke i zahvaćenosti baze mamile
Usporedba karakteristika karcinoma dojke i zahvaćenosti baze mamile, 2005., magistarski rad, Medicinski fakultet, Zagreb, Croatia
CROSBI ID: 215387 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba karakteristika karcinoma dojke i zahvaćenosti baze mamile
(Predictive factors of the nipple-areola complex (NAC) involvement in patients with breast cancer)
Autori
Zlatko Vlajčić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb, Croatia
Datum
18.03
Godina
2005
Stranica
61
Mentor
Stanec, Sanda
Ključne riječi
pošteda mamila-areola kompleksa; mastektomija sa poštedom kože
(NAC preservation; nipple; skin-sparing mastectomy)
Sažetak
Uvod: Od nedavno, mastektomija s poštedom kože i MAK-a je definirana kao onkološki sigurna operacija kod odabranih bolesnica. Kriteriji odabira još nisu precizno definirani. Cilj ove studije bio je istražiti prognostičke pokazatelje zahvaćenosti MAK-baze kako bi preciznije odredili kriterije za poštedu MAK-a. Ispitanici i metode: Provedena je prospektivna klinička studija 108 nasumice odabranih bolesnica s invazivnim rakom dojke. Analizirani pokazatelji zahvaćenosti baze MAK-a su bili: tumor-mamila udaljenost, veličina tumora, lokalizacija, histološki tip tumora, histološki stupanj tumora, limfo-vaskularna invazija, zahvaćena strana (lijeva-desna) i status aksilarnih limfnih čvorova. Prijeoperacijsko mjerenje udaljenosti tumora od mamile učinjeno je klinički, traka-metrom, za površinske tumore, mamografijom za duboko lokalizirane tumore, te ultrazvukom kod tumora bez mikrokalcifikacija. Definitivni patohistološki nalazi MAK-baze su uspoređeni s analiziranim pokazateljima. Rezultati: MAK-baza je bila pozitivna u 23, 15% bolesnica na definitivnoj patohistologiji s lažno negativnim rezultatima u 4, 63% bolesnica na intraoperacijskom patohistološkom nalazu. Značajna razlika je nađena kod: tumor-mamila udaljenosti, veličine tumora, statusa aksilarnih limfnih čvorova i LVI. Nije bilo značajne razlike u stupnju i strani tumora. Nije bilo dovoljno slučajeva za statističko zaključivanje glede histološkog tipa tumora, lokalizacije, multicentričnosti, te tipa operacije. Zaključak: Kliničke indikacije za poštedu MAK-a, sukladno ovoj studiji, uključuju tumore promjera ≤ 2, 5 cm, tumor-mamila udaljenosti >4 cm, negativan status aksilarnih limfnih čvorova i LVI-a. Obzirom na mogućnost prije ili intraoperacijske procjene, navedeni kriteriji promjera tumora i TMU-a, će rezultirati najmanjom mogućom pogreškom poštede MAK-a. Intraoperacijsku analizu MAK-baze, zbog mogućnosti « ; lažno negativnih» ; nalaza, treba uvijek usporediti s definitivnim patohistološkokim nalazom, a nalaz ekstenzivne intraduktalne komponente (EIK-a), kod graničnih slučajeva kriterija poštede MAK-a, treba smatrati argumentom u korist uklanjanja MAK-a.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti