Pregled bibliografske jedinice broj: 212830
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 4. dio: Okolišna pogodnost strojne sječe u prirodnim sastojinama
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 4. dio: Okolišna pogodnost strojne sječe u prirodnim sastojinama // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 128 (2004), 11-12. (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 212830 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 4. dio: Okolišna pogodnost strojne sječe u prirodnim sastojinama
(Efficiency of Mechanical Felling and Processing in Soft and Hardwood broadleaved stands – Part 4: Environmental Suitability of Mechanical Felling in Natural Stands)
Autori
Poršinsky, Tomislav ; Krpan, Ante ; Stankić, Igor
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 128
(2004), 11-12;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
proreda sastojina tvrdih listača; harvester; oštećivanje stabala i tla
(thinning of hard-broadleaved stands; harvester; tree damages; soil disturbance)
Sažetak
Rad prikazuje posljedičnosti strojne sječe i izradbe drva pri proredi prirodne mješovite sastojine hrasta kitnjaka, obične bukve i običnoga graba jednozahvatnim harvesterom. Istraživanje posljedica strojne sječe i izradbe drva obuhvatilo je oštećenje dubećih stabala te promjene nekih fizikalnih svojstava tla uslijed sabijanja tla jednokratnim prolaskom harvestera. Istraživanje oštećenja dubećih stabala tvrdih listača harvesterom Timberjack 1270B provedeno je u sječini starosti 80 godina, s drvnom zalihom od 323 m3/ha i temeljnicom 24, 4 m2/ha uz 449 stabla/ha. Sječna gustoća prorede iznosila je 36, 2 m3/ha (50 stabala/ha). Sječina nije bila sekundarno otvorena usporednim vlakama tipičnim za rad harvestera, niti je u tom smjeru provedena doznaka stabala. Stoga se harvester do doznačenih stabala kretao po sječini. Istraživanjem je utvrđeno oštećivanje sastojine s analizom strukturnih obilježja nastalih oštećenja. Uočene su radnje i postupci koji uzrokuju oštećivanje stabala te je provedena ocjena primjerenosti strojne sječe i izradbe drva harvesterom u navedenoj sastojini s obzirom na veličinu i strukturu oštećivanja. Pri sječi i izradbi drva harvesterom ukupno je oštećeno 29, 5 stabala/ha, što u odnosu na broj preostalih stabala nakon sječe iznosi 6, 4 %. Oštećeno je 18, 6 dubećih stabala/ha, a 10, 9 nedoznačenih stabala/ha je posječeno radi preloma, izvala, odnosno prolaska harvestera. Promjene nekih fizikalnih svojstava tla uslijed jednokratnog prolaska harvestera u odnosu na neizgaženo tlo, istražene su mjerenjem konusnoga indeksa tla mehaničkim penetrometrom, otpora tla na smicanje krilnom sondom te laboratorijskom analizom vodno-fizičkih svojstava uzoraka tla (Kopeckijevi valjci). Testiranjem dobivenih rezultata značajki tla koje ukazuju na sabijenost, nisu utvrđene statistički značajne razlike ni kod jednog od praćenih parametra.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Forestry abstracts
- CAB abstracts
- Agricola
- Pascal
- Geobase (IM)