Naslov
Multikulturalizam i izazovi posttradicionalne pluralizacije
(Multiculturalism and challenges of posttraditional pluralization)

Autori
Puzić, Saša

Izvornik
Politička misao : Croatian Political Science Review (0032-3241) 41 (2004), 4; 59-71

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Charles Taylor; Juergen Habermas; liberalna demokracija; moderni pluralizam; refleksivna modernizacija; posttradicionalno društvo; fundamentalizam; multikulturalizam; Will Kymlicka; identitet
(Charles Taylor; Juergen Habermas; liberal democracy; modern pluralism; reflexive modernization; posttraditional society; fundamentalism; multiculturalism; Will Kymlicka; identity)

Sažetak
U radu se razmatra pitanje predstavlja li multikulturalizam, u uvjetima posttradicionalne društvene pluralizacije, prikladan teorijski i praktični model za integraciju u višeetničkim i višekulturnim društvima. U tu svrhu prvo se analiziraju društveni procesi odgovorni za ubrzavanje suvremenih društvenih i kulturnih promjena, pri čemu se polazi od najvažnijih uvida teorije refleksivne modernizacije. Nakon toga pristupa se prikazu modela multikulturalizma, te se objašnjava zbog čega zahtjevi za grupno-specifičnom zaštitom manjinskih kultura čine njegovu žarišnu točku. Kod ovoga se posebno razmatraju ideje C. Taylora i W. Kymlicke, kojima se suprotstavlja kritičko stajalište J. Habermasa. Postavlja se teza da u posttradicionalnim društvenim uvjetima suprotstavljanje kolektivnih vs. individualnih prava ne pogađa bit problema, i to iz razloga što se u uvjetima stalnih promjena i rastuće socijalne refleksivnosti mogu održati samo kulture sposobne za refleksivnu samotransformaciju. Svaki projekt zaštite kultura usporediv sa zaštitom « ; ugroženih vrsta» ; , što podrazumijeva kolektivna prava i obveze, oduzima kulturi njenu vitalnost, dok pojedince sputava u kritičkom promišljanju njihova identiteta. U suprotnom, kao u slučaju radikalnog multikulturalizma, ali i rigidnog asimilacionizma - u oba slučaja kulture se shvaćaju kao prirodne vrste van društvenog konteksta – posttradicionalna/refleksivna rekonstrukcija identiteta može poprimiti fundamentalistički karakter. Autor drži da priznavanje kulturalnih manjina ostaje jedno od središnjih pitanja suvremenih liberalnih demokracija, no da se suvremeno priznavanje različitosti mora zasnivati na demokratskoj javnoj raspravi, u sklopu koje pojedinci mogu razjasniti svoj odnos prema različitim kulturnim tradicijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Sociologija

POVEZANOST RADA