Naslov
Povijest grada Hvara it katastarskih izvora
(History of the City of Hvar based od Cadastral Sources)

Autori
Bajić-Žarko, Nataša

Izvornik
Građa i prilozi za povijest Dalmacije (0351-4307) 19 (2004); 46-76

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hvar; katastar; kulturna povijest; gospodarstvo; toponimi; stanovništvo
(Hvar; cadastre; cultural history; economy; toponymes; population)

Sažetak
Današnja saznanja o gradu Hvaru zasnovana su na bogatim povijesnim izvorima. Mnogi su znanstvenici pisali o prošlosti Hvara. Važan izvor koji dosad nije bio objavljen a koji djelomično rasvjetljava njegovu prošlost, podaci su iz austrijskog katastra s početka 19-tog stoljeća. Područje grada Hvara proteže se od rta Sv. Pelegrin do granice s općinama Brusje i Grablje od zapada prema istoku u dužini od 7 talijanskih milja. Istom području pripadaju i svi Pakleni otoci s pripadajućim morskim stijenama. Klimu općine Hvar karakteriziraju vrlo topla ljeta. Hvar je bio središte sudske vlasti. te je imao političku i sudsku vlast prvog stupnja za sve općine okruga. Grad Hvar je bio sjedište Načelnistva kome su podredene dvije porezne općine Brusje i Grablje. Obuhvaćao je biskupsku rezidenciju, franjevački i benediktinski samostan, bolnicu, dom za siromahe, osnovnu školu s višim razredima za dječake i nižim za djevojčice i jedno privatno gimnazijsko učilište. U katastarskom opisu grada Hvara navode se mnoge crkve, utvrde, gradske zidine, toranj sa satom, arsenal i kazalište. Navode se putevi, potoci i njihova imena. Potpuni popis pučanstva grada Hvara napravljen je za vrijeme druge austrijske uprave kad je obuhvaćeno sve otočno pučanstvo, posebno muško, posebno žensko, broj kuća, vjera itd. Pučanstvo grada Hvara bavilo se raznim obrtima. Neki su uzgajali ljekovite trave koje su se koristile u zdravstveno-medicinske i higijenske svrhe. Većinom su bili pomorci i ribari. Kuće u gradu Hvaru su bile jednokatnice, dvokatnice i trokatnice, te su se čak gradile i četverokatnice. Kuće su bile od kamena, što je glavna osobina mediteranske gradnje kuća. Također su se bavili uzgojem životinja, te poljoprivredom, što je bilo učestalo zanimanje. Najviše su uzgajali ovce i koze, kao i životinje za teglenje: mule i magarce. Zemlja se tradicionalno obrađivala. Uobičajene poljoprivredne kulture koje su uzgajali su bile pšenica, ječam i mahunarke. U svojim vrtovima uzgajali su razno povrće. Velika se pažnja posvećivala uzgoju maslina, ali se gospodarstvo grada Hvara najviše oslanjalo na uzgoj grožđa. Vrijednosti svake zemlje su bile procjenjivane prema kvaliteti i lokaciji. Sav urod je ovisio o kvaliteti tla. Brojni podaci o prošlosti grada Hvara pokazuju svu vrijednost i bogatstvo katastarskih zapisa kao izvora za povijesna proučavanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA