ࡱ> SUNOPQRq` tbjbjqPqP 6::eX%n n n j X  826t F"  $h`י) י JJJt,  JJJ ׍ `jA6%0FъJ(BJl׍׍^J 5JייIF $   Prof. dr. sc. Edita ulinovi  Herc Pravni fakultet u Rijeci ZA`TITA POTRO`A A KOD POJEDINIH BANKOVNIH UGOVORA - USKLAENOST S EUROPSKIM PRAVOM U radu se ispituje stupanj zaatite potroaa a u hrvatskom pravu kod pojedinih bankovnih ugovora: potroaa kog kredita, nov anog depozita te ugovora koje banke kao izdavatelji kartica sklapaju s korisnicima  potroaa ima. Vrai se usporedba s izvorima europskog prava, relevantnim za promatrane ugovore, ali i aire  za ugovore kojima se koriste tzv. financijske usluge. Konstatira se harmonizacija propisa hrvatskog prava s europskim kada je u pitanju potroaa ki zajam / kredit putem recepcije Smjernice o potroaa kim kreditu iz 1987. godine. Ukazuje se na modalitete implementacije u odnosu na zakonodavni uzor te se pri tom ti propisi dovode u vezu s ranijim propisima o zaatiti potroaa a koje sadr~i Zakon o bankama i neki propisi Hrvatske narodne banke, koji se mjestimi no razlikuju. Kod bankovnog nov anog depozita upuuje se na propise Zakona o bankama s obzirom da se taj ugovor ne regulira hrvatskim potroaa kim zakonodavstvom. Ukazuje se na postojanje instituta osiguranja atednih uloga graana ato je va~an faktor zaatite potroaa a od insolventnosti banke. Iznose se rjeaenja iz Smjernice EZ-a o garancijama na depozite iz 1994. godine, koja harmonizira ovo pitanje u pravu zemalja EU. Upuuje se na mogue pravce usklaenja s ovom smjernicom. Kada su u pitanju ugovori koje banke sklapaju s korisnicima pri izdavanju sredstava elektroni kog plaanja, iznose se rjeaenja dviju preporuka europskog prava koje reguliraju ovu materiju. Konstatira se nedostatna pravna regulacija djelatnosti karti ara u hrvatskom pravu. Zaklju no se daje opa ocjena normativnog nivoa zaatite potroaa a u promatranim bankovnim ugovorima kao i prijedlozi njezina poboljaanja te upozorava na potrebu implementacije Smjernice o marketingu financijskih usluga na daljinu iz 2002.godine. UVOD - POTRO`A I I BANKOVNE USLUGE Koriatenje bankovnih usluga od strane potroaa a svakodnevna je pojava. Broj bankovnih usluga iz dana u dan sve viae raste, ato prati i broj korisnika tih usluga. To je osobito pospjeaila informatizacija bankovnih usluga. Dovoljno je samo spomenuti Internet-bankarstvo, m-pay i sli ne usluge. Bez obzira na injenicu pojave novih usluga, istra~ivanja poput Izvjeaa grupe eksperata iz podru ja bankovnog prava iz 2004. godine o integriranosti europskog tr~iata bankovnih usluga pokazalo je da su potroaa i joa uvijek tradicionalno orijentirani na lokalne banke te da preferiraju izravni fizi ki kontakt. Alternativni kanali isporuke financijskih proizvoda, poput Internet-bankarstva, tek su ukras, a ne zamjena za fizi ko bankarstvo. Stoga u jezgri bankovnih usluga ostaju usluge koje ine hard core bankovnog poslovanja  odobravanje kredita i primanje depozita. l. 3. Zakona o bankama (dalje u tekstu: ZB), osim ovih, u tipi no bankovne usluge ubraja i izdavanje sredstava plaanja u obliku elektronskog novca, dok sve ostale usluge smatra ostalim financijskim uslugama. Imajui u vidu airok raspon tih usluga sljedee pitanje je tko se sve mo~e smatrati potroaa em bankovnih usluga ? Jesu li to samo fizi ke osobe koje od (banaka) pozajmljuju novac ili se njima mogu smatrati i osobe koje ula~u svoj novac u banku, odnosno osobe koje koristei se brokerskim uslugama banke ula~u svoj novac u vrijednosne papire ? Polazna premisa ovog rada je da se potroaa em smatra svatko tko kupuje proizvode ili koristi usluge pod uvjetom da ta osoba zadovoljava personalne kriterije potroaa a. S druge strane, kako potroaa i ne konzumiraju usluge kao ato konzumiraju proizvode, primjerenije je govoriti o korisniku ili primatelju usluge. Ipak neki autori potroaa e proizvoda jednako kao i korisnike usluga nazivaju potroaa ima, ubrajajui u njih ak i pacijente. Zadatak je ovog rada ispitati stupanj zaatite potroaa a u hrvatskom pravu u ugovorima koje potroaa i sklapaju s bankama, i koji se razmjerno naj eae pojavljuju  potroaa ki zajam, poslovi nov anog depozita i bankovne usluge vezane uz izdavanje elektroni kih sredstava plaanja (karti no poslovanje). Prije izlaganja rjeaenja sadr~anih u naaem pravu daje se pregled smjernica europskog prava relevantnih za zaatitu potroaa a u domeni financijskih usluga, a koje treba implementirati u naae pravo. Naime injenica je da je vei broj smjernica tzv. europskog ugovornog potroaa kog zaatitnog zakonodavstva ve preto en u naae pravo. Time je hrvatsko pravo harmonizirano s veinom, ali ne sa svim obvezujuim izvorima europskog prava. Meu ve preuzetim izvorima koje se odnose na bankovne ugovore isti e se Smjernica o potroaa kim kreditu iz 1987. godine. Osim ato je potrebno istaknuti na koji na in je na implementirana i u emu se razlikuje od svog zakonodavnog uzora, potrebno je takoer utvrditi novi odnos ZZP-a i propisa o zaatiti potroaa a koje sadr~i ZB te propisa koje je temeljem ZB-a donijela Hrvatska narodna banka. Za bankovni nov ani depozit ne postoji posebna smjernica koja bi harmonizirala sam potroaa ki depozit, ali je vrlo va~an segment zaatite uloga rijeaen Smjernicom EZ-a o garancijama na depozite iz 1994. godine, koja ureuje pitanje osiguranja atednih uloga, odnosno garanciju dr~ave za atedne uloge. Iako naae pravo poznaje koncept osiguranja atednih uloga potrebno je ispitati jeli naae pravo usklaeno te ato bi joa na tom planu trebalo poduzeti. Kada su u pitanju ugovori koje banke sklapaju s korisnicima pri izdavanju sredstava elektroni kog plaanja, u europskom pravu ne postoje smjernice, ali postoje dvije preporuke koje su znakovit pokazatelj pravca u kojem treba doraivati i mijenjati naae pravo. Zaklju no se daje opa ocjena normativnog nivoa zaatite potroaa a u promatranim bankovnim ugovorima kao i prijedlozi njezina poboljaanja te se ukazuje na nove izvore europskog prava financijskih usluga koje e u ovoj domeni trebati implementirati, kao ato je to Smjernica o marketingu financijskih usluga na daljinu iz 2002. 2. ZAJEDNI KI PROBLEMI POTRO`A A BANKOVNIH USLUGA Da bismo mogli utvrditi stupanj zaatite potroaa a u domeni bankovnih usluga, potrebno je raspoznati probleme s kojima se potroaa i susreu. Pri tom se kree od postavke da je savraeno tr~iate, bilo roba bilo usluga, ono na kojem su svi njegovi sudionici, uklju ujui potroaa e, u potpunosti informirani o naravi i vrijednosti roba/usluga kojima se na tr~iatu trguje. Pri kreiranju potroaa ke politike upravo se najviae vodi ra una o ispravljanju tog deficita: (ne)informiranosti potroaa a. Informiranost za potroaa a zna i da je on u stanju identificirati svojstva bankovne usluge prije njezine kupnje. Da bi mogao donijeti odluku o kupnji nekog bankovnog proizvoda, informacije sadr~ane u ponudi za sklapanje ugovora moraju biti usporedive kako bi potroaa  bio u stanju odabrati primjerice najpovoljniji bankovni kredit. Pogotovo se to odnosi na one podatke iz ponude koji su klju ni pri donoaenu potroaa eve odluke, kao ato je to, primjerice, podatak o kamatnoj stopi kod kreditnih i depozitnih poslova, odnosno o sredstvima osiguranja kod kreditnih poslova. Prema tome, usporedivost podataka u ponudama banaka jedan je problem s kojim se susreu potroaa i bankovnih usluga u okolnostima kada postoji tr~iate, tj. viae ponua a. Razvoj europskog prava pokazuje upravo tendenciju poveanja usporedivosti podataka klju nih za donoaenje potroaa eve odluke o odabiru nekog financijskog proizvoda. Primjerice, u prijedlogu nove Smjernice o potroaa kom kreditu upravo najzna ajnije izmjene idu za tim da se ato transparentnije iska~e cijena kredita kako bi se potroaa u olakaala usporedba i odabir. Iako je u europskom pravu tendencija ato transparentnijeg iskazivanja cijena va~na ne samo zbog zaatite potroaa a ve i zbog toga da se bankama koje pru~aju svoje usluge u drugim dr~avama lanicama olakaa pristup do klijenta i omogui slobodno tr~iano natjecanje u odnosu na domicilne banke, nema sumnje da takav pristup dovodi i do svojevrsne paneuropske unifikacije prava, bez obzira na razli ite stupnjeve zaatite koje u~ivaju potroaa i po nacionalnom pravu. Tako na primjer va~ea Smjernica o potroaa kom kreditu uvodi pojam annual percentage rate- APR. U njemu je iskazana ukupna cijena kredita kroz tzv. godianju kamatnu stopu. To je ukupna cijena kredita koju potroaa  plaa banci bez obzira na to da li se taj iznos plaa zajmodavcu, posredniku, poreznim organima ili nekoj treoj osobi. U nas se za taj pojam rabi izraz efektivna kamatna stopa. U najnovijem prijedlogu izmjene smjernice uvode se joa dva dodatna termina, koje bi takoer morala sadr~avati svaka ponuda upuena potroaa u. To su: SLC (sum levied by the creditor), kojim se izra unava iznos kojeg potroaa  plaa banci, dok TLR (total lending rate) izra~ava to u postotku. Cilj je, dakle, izdvojiti naknadu koju za kredit dobiva sama banka. Ispitivanja europskog javnog mijenja pokazala su pora~avajue rezultate - svaki drugi potroaa  misli kako nikad unaprijed nije poznato kolika e u stvari biti cijena pozajmljenog novca. Meutim, ak i kada postoji usporedivost, odnosno standardizacija podataka o bankovnim proizvodima, za potroaa e ostaje problem slo~enosti bankovnih usluga. Naime, i u potpunosti informiran potroaa  nee ponekad biti u stanju razumjeti informaciju, pogotovo ako se radi o osobi koja ne razumije kamatni ra un, odnosno ne shvaa razli ite na ine njegova obra una, za ije razumijevanje osim matemati kih znanja esto nedostaju i znanja o elementarnim ekonomskim pojmovima. Dalje, vrijednost informacije koju je potroaa  bio u mogunosti razumjeti umanjena je injenicom da na svojstva nekog financijskog proizvoda esto djeluju razli iti vanjski faktori, odnosno rizici ije djelovanje je tim zna ajnije ato su odnosi u koje stupaju potroaa i trajnije naravi. To pogotovo dolazi do izra~aja kod raznih oblika ~ivotnog osiguranja, osiguranja imovine ili dugoro nih kredita. Osim rizika imanentnih samim nov anim obvezama (promjene kamatnih stopa, valutnih te ajeva) dovoljno je spomenuti rizik insolventnosti bilo potroaa a bilo njegove banke. Stoga ne za uuje da informirana odluka koju donose potroaa i esto biva intuitivna i nema uvijek racionalnu podlogu. Savjeti prijatelja, poznanstvo s djelatnikom u banci i dalje mogu biti ako ne odlu ujui, a onda bitni faktor pri donoaenju odluke. Stoga i potroaa ka politika usmjerena prema poveanju informiranosti ima ograni eni domet. Kona no, s obzirom da su bankovne usluge kompleksne, potroaa i nisu uvijek u stanju procijeniti je li banka povrijedila ugovor, odnosno da li je nastupio trenutak u kojem bi potroaa  bio ovlaaten zahtijevati pravosudnu ili neku drugu pravu zaatitu. 3. SMJERNICE EUROPSKOG PRAVA RELEVANTNE ZA ZA`TITU POTRO`A A KOD BANKOVNIH UGOVORA U europskom pravu svijest o potrebi poveanja zaatite potroaa a unutar EU u domeni financijskih usluga postojala je ve u prvom akcijskom planu (1990.  1993.) u kojem je to pitanje ozna eno kao jedno od glavnih podru ja djelovanja, a takoer je bilo prioritetom u dva idua akcijska plana (1993.  5. i 1996.  8.). Kao rezultat europsko pravo je iznjedrilo nekoliko potroaa kih smjernica, koje su danas implementirane u propise prava dr~ava, ali i nekoliko preporuka. Te smjernice pripadaju u grupu onih smjernica kojima se atite ekonomski interesi potroaa a. Najzna ajnija od njih je svakako Smjernica o ujedna avanju prava dr~ava lanica u pogledu potroaa kih kredita iz 1987. koja je ve u dva navrata izmijenjena, pri emu je posljednja poduzeta s nakanom da postave osnove za jednaki izra un efektivne kamatne stope. Ona ujedna ava pravo za jedan bankovni ugovor. Osim toga postoje i druge smjernice u oblasti financijskih usluga koje slu~e zaatiti potroaa a iako nisu dio ciljanog europskog potroaa kog zaatitnog zakonodavstva. Smjernica je preuzeta u naae pravo odredbama ZZP-a (u daljnjem tekstu: ZZP). Trenutno je ova smjernica u stadiju temeljite izmjene. Osim ato e se proairiti polje primjene, na na in da e biti obuhvaeni svi potroaa ki krediti neovisno u kojem obliku se pojavljuju (zakup s opcijom kupnje, revolving kredit, financijski leasing), ali i ugovori o osiguranju tra~bina (garancija, prijenos vlasniatva radi osiguranja), predvieno je transparentnije prikazivanje cijene kredita. Osim termina efektivne kamatne stope uvode se novi pojmovi pomou kojih potroaa  treba zaklju iti koliki se iznos plaa izravno zajmodavcu (SLC) kako bi potroaa  mogao izvraiti valjanu usporedbu ponuda razli itih kreditora. O ekuje se i uvoenje mogunosti da potroaa  odustane od ugovora u roku od 14 dana bez navoenja razloga i bez naknade. Ovo je bilo naro ito osjetljivo podru je s obzirom da su nacionalna prava dr~ava lanica sadr~avala razli ite rokove odustanka od ugovora. Osobito je interesantno ato prijedlog smjernice sadr~i i posebnu crnu listu nepoatenih ugovornih odredbi upravo vezanu za potroaa ke kredite. Novijeg je datuma Smjernica o marketingu financijskih usluga na daljinu iz 2002. Ona predstavlja regulatornu dopunu Smjernice 97/7/EC o sklapanju ugovora na daljinu, s obzirom da se ta smjernica ne primjenjuje na financijske usluge. Kako je Smjernica o sklapanju ugovora na daljinu ve preuzeta u naae pravo, isto isklju enje iz predmetnog polja primjene vrijedi i za nas. Smjernica o marketingu financijskih usluga na daljinu iz 2002. nije preuzeta u naae pravo. Ina e rok za njezinu implementaciju u dr~avama lanicama je nedavno istekao (9.10.2004.) Smjernica polazi od toga da potroaa a prije sklapanja ugovora treba informirati o obilje~jima financijske usluge kako bi je ispravno procijenio i donio informiranu odluku. Predvien je visok stupanj zaatite od ne~eljenih usluga (unsolicited srevices) kao i pravo opoziva prihvata ponude financijske usluge (right of withdrawal). Potroaa  ima pravo odustati od ugovora u roku od 14 dana od dana sklapanja ugovora bez navoenja razloga, a kada je u pitanju ugovor o ~ivotnom osiguranju, ili ako se radi o mirovinskom osiguranju, tada je rok 30 dana. Ako su opi uvjeti poslovanja bili dostavljeni potroaa u naknadno, tada se po etak roka ra una od toga dana. Pravo opoziva prihvata ponude ne mo~e se realizirati u slu ajevima kad se radi o financijskim uslugama za koje cijena usluge ovisi o cjenovnoj fluktuaciji na financijskom tr~iatu koja je izvan kontrole osobe koja pru~a usluge, ako se te usluge odnose, primjerice, na valutne te ajeve, instrumente tr~iata novca, vrijednosne papire, udjele u investicijskom fondu ili se radi o razli itim terminskim poslovima i sl. Predvien je i specifi an na in rjeaavanja sporova kada se radi o rjeaavanju sporova iz ugovora u kojima su potroaa i korisnici financijskih usluga iz druge dr~ave lanice (FIN-NET). Idua Smjernica o osiguranju tra~bina putem financijskih instrumenata iz 2002. godine nije dio potroaa kog zaatitnog zakonodavstva jer ve po personalnom polju primjene isklju uje potroaa e, s obzirom da davatelj osiguranja (tra~bine) kao i primatelj osiguranja moraju biti ili dr~avni organ, sredianja banka, financijska institucija koja je podvrgnuta nadzoru (primjerice banke i druatva za poslovanje s vrijednosnim papirima, osigurateljska druatva investicijski fond) depozitarna agencija, odnosno klirinaka kua, a fizi ke osobe su po definiciji isklju ene iz polja primjene. Financijski instrument kojim se osigurava tra~bina jest novac ili vrijednosni papir (dionice, obveznice te ostali instrumenti kojim se trguje na tr~iatu vrijednosnih papira uklju ujui opcije, udjele u investicijskom fondu i sl). Smjernica se primjenjuje na uvjetne (security financial collateral arrangements) i bezuvjetne prijenose vlasniatva (title transfer financial collateral arrangements), bez obzira postoje li master ugovori, odnosno opi uvjeti poslovanja. Drugom skupinom obuhvaeni su i repo poslovi. Karti no poslovanje, odnosno elektroni ka sredstva plaanja nisu do te mjere harmonizirana u europskom pravu jer su kao sredstvo harmonizacije koriatene preporuke. Dva su mogua razloga za to. Prvi je tijesna veza ovih preporuka s tehnoloakim supstratom transakcija, ije bi neprekidno usavraavanje uzrokovalo brzo zastarijevanje smjernica, a drugi je taj ato nije postojao potreban politi ki konsenzus meu dr~avama lanicama pri njihovu donoaenju. S obzirom da iz preporuka ne slijedi nu~no obveza njihove implementacije, one su zapravo soft law s kojim bi ipak dr~ave lanice trebale uskladiti svoje pravo. To su: Preporuka Komisije EZ-a 88/590/EEC o sustavu plaanja s posebnim osvrtom na odnos izmeu korisnika i izdavatelja kartice te Preporuka Komisije EZ-a 97/489/EC o plaanju elektroni kim putem s posebnim osvrtom na odnos izmeu izdavatelja i korisnika kartice. Postoji joa i Odluka Vijea EZ-a 2001/C 364/01 od 26.11.2001. o potroaa kim kreditima i prezadu~enosti, kojom je Vijee obvezalo Komisiju i dr~ave lanice da razmotre modalitete praenja rastue prezadu~enosti potroaa a uz razmjenu podataka na europskoj razini. 4. ZA`TITA POTRO`A A KOD BANKOVNIH USLUGA  PERSONALNE I PREDMETNE ODREDNICE HRVATSKOG PRAVA Hrvatsko pravo zaatite potroaa a proalo je duga ak put od vremena kada je jedina zaatita potroaa a bila sadr~ana u odredbama opeg obveznog prava. Veina autora kojima je bila bliska ova materija u svojim je radovima va~nim pitanjem smatrala ostvarenje u inkovite kontrole opih uvjeta poslovanja, odnosno sankcioniranja nevaljanih klauzula koje takvi opi uvjeti poslovanja eventualno sadr~e. U danaanjem slo~enom i donekle zaokru~enom sustavu zaatite potroaa a (prvenstveno u domeni ugovornog prava) raspoznaju se novi instituti koji se nalaze u ZZP-u, ali interferiraju i s drugim, ranijim propisima. Stoga je pred autorima koji se bave ovom problematikom u kontekstu harmonizacije hrvatskog prava s europskim nimalo lagan zadatak, s jedne strane, ocijeniti recepciju, a s druge strane dovesti nove propise u s postojeim lateralnim propisima koji mogu diverigrati. Takav je slu aj i u polju bankovnog ugovornog prava. Ono je mozai ne strukture. Kod bankovnih potroaa kih ugovora potroaa e u prvom redu atiti ZZP kao lex generalis za potroaa e. U tom zakonu posebno je reguliran potroaa ki zajam, pa njegovi propisi vrijede kao lex generalis za sve potroaa ke zajmove neovisno o tome tko ih predujmljuje (banka ili, primjerice, prodavatelj). S druge strane, zaatitom potroaa a bavi se i Glava XVI. ZB-a, esto uz odstupanja u odnosu na ZZP. Pri tom ne treba izgubiti iz vida zaatitu koju potroaa i u~ivaju prema ZOO-u, koji je lex generalis za ugovorno pravo, bilo da je ona sadr~ana u opem bilo u posebnom dijelu. Propisi ZB-a po mialjenju autorice predstavljaju lex specialis za sve ugovore ato ih banke sklapaju s potroaa ima, neovisno o kojem ugovornom tipu se radi. Kako su u navedenim zakonima mjestimi no sadr~ani razli iti propisi (po evai od same definicije potroaa a), potrebno je uspostaviti odreena interpretativna pravila o emu se u nastavku govori. U airem smislu u ovaj sustav ulaze i propisi koji nemaju zaatitu potroaa a kao primarni zakonodavni cilj, ali de facto najviae pogoduju potroaa ima, kao ato su propisi o osiguranju atednih uloga graana ili karti no poslovanje o kojem postoje propisi europskog prava, dok ih u hrvatskom pravu uope nema. Karti no poslovanje u nas i dalje je regulirano prete~no temeljem autonomnih izvora prava  tj. putem opih uvjeta poslovanja izdavatelja kartica koje banke nude svojim klijentima uz korektiv prisilnih propisa opeg obveznog prava. Ako je rije  o personalnom odreenju potroaa kih transakcija, treba uzeti u obzir da je prema l.3.t.1. ZZP potroaa  svaka fizi ka osoba koja sklapa pravni posao na tr~iatu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetni koj djelatnosti. Bareti isti e da motiv sklapanja pravnog posla (zarada) nije odlu ujui za odreenje nekog posla fizi ke osobe kao potroaa kog, pa stoga, prema njemu i u ugovor o kupnji dionica trgova kog druatva mo~e biti potroaa ki ugovor pod pretpostavkom da kupnja dionica nije stalna poduzetni ka djelatnost ili poslovna aktivnost kupca. Ono ato, dakle, mo~e utjecati na gubitak svojstva potroaa a jest injenica da on sklapa pravni posao sa svrhom obavljanja neke poslovne aktivnosti, odnosno da ne ini to u osobne svrhe. Skreemo pozornost da pojam potroaa a ureuje i l.171. ZB-a. Prema tom propisu, potroaa em se smatra samo fizi ka osoba  graanin neovisno o tome s kojom svrhom sklapa pravne poslove, ato zna i da je pojam potroaa a airi od onog prema ZZP-u. Dalje, fizi ka osoba jednako se smatra potroaa em bez obzira koristi li bankovne usluge ( l.3. ZB) ili ostale financijske usluge iz l. 6. ZB-a, pod uvjetom da ostale financijske usluge pru~a banka. Jasno je da fizi ke osobe koje su sklopile ugovor s bankom u~ivaju zaatitu potroaa a i kada nisu potroaa i u smislu l.3. ZZP-a (npr. odvjetnik koji od banke uzima kredit radi kupnje poslovnog prostora ne bi se prema ZZP-u smatrao potroaa em, dok on to jest prema ZB-u). Kako sam ZZP u l.2.st.1. propisuje da njegova primjena ne utje e na prava koja potroaa i imaju na temelju drugih zakona, valja u nedostatku prijelaznih i zavranih odredbi zaklju iti da e za bankovne ugovore vrijediti definicija potroaa a prema ZB-u, jer to potroaa ima pogoduje. Idue pitanje koje se postavlja jest pitanje u kojoj mjeri se ostali propisi ZZP-a primjenjuju na bankovne ugovore s potroaa ima. U ZZP-u postoji nekoliko tematskih cjelina u kojima se odgovarajua pozornost upravo posveuje odreenim pitanjima zaatite potroaa a koja se pojavljuju i pri sklapanju bankovnih ugovora s potroaa ima: sklapanje ugovora na daljinu, pitanje nepoatenih ugovornih odredbi. Sve te oblike zaatite u~ivaju i potroaa i bankovnih usluga, osim kada ZZP to izri ito isklju uje. Tako primjerice l.30.st.1. ZZP-a ureuje da se odredbe Glave VI. (ugovori sklopljeni izvan poslovnih prostorija trgovca) ne primjenjuju na ugovore o osiguranju i o prodaji vrijednosnih papira. Iako je teorijski mogue da se bankovni ugovori sklapaju izvan poslovnih prostorija banke, u praksi e to biti rijetkost. Meutim, kako banka mo~e djelovati i na tr~iatu vrijednosnih papira kao ovlaateno druatvo, valja tu odredbu uzeti u obzir. Dalje, iz polja primjene propisa iz Glave VII. ZZP (ugovori sklopljeni na daljinu), zakonodavac je isklju io sve ugovore koji se odnose na financijske usluge, primjeri no navodei investicijske usluge, usluge osiguranja i reosiguranja, bankovne usluge, trgovanje opcijama. Ovo se izuzimanje dakle ima primijeniti na bankovne usluge. 5. ZA`TITA POTRO`A A KOD POJEDINIH BANKOVNIH UGOVORA  HRVATSKO PRAVO I USKLAENOST S EUROPSKIM PRAVOM 5.1. Potroaa ki zajam / potroaa ki kredit Potroaa ki zajam je jedina financijska transakcija koju sustavno ureuje ZZP (Glava VIII.). To je rezultat recepcije europskog prava, to nije ve spomenute Smjernice o potroaa kim kreditima. Niti jedan drugi ugovorni tip bankovnog prava nije harmoniziran smjernicom. To je razumljivo jer pri ugovoru o kreditu fizi ku osobu  potroaa a potrebno najviae zaatititi s obzirom da se nalazi u zajmovnoj potrebi, a nivo zaatite koju pru~aju nacionalna zakonodavstva bio je vrlo je neujedna en. Pri tome treba naglasiti da ZZP zajmodavcem smatra ne samo banku ve i svaku osobu ili skupinu osoba koja u okviru svoje djelatnosti ili svoga zanimanja sklapa s potroaa ima ugovore o zajmu. To e, dakle, naj eae biti banka (u kojem slu aju se radi o kreditu), ali mo~e biti i druga (pravna ili fizi ka) osoba. Definicija zajmodavca je u skladu sa Smjernicom. S druge strane, prema l.56. st.1. ZZP-a, klasi an potroaa ki zajam proairuje se i predmetno jer je njime obuhvaen i ugovor o kupnji proizvoda i usluga, s obro nom otplatom cijene kod kojeg je iznos svih obroka viai od cijene proizvoda ili usluge. l.57. ZZP-a pored toga navodi na koje se zajmove nee primjenjivati odredbe VIII. Glave ZZP-a. Ograni enja u predmetnom polju primjene u skladu su sa smjernicom, osim ato naae pravo ne poznaje kreditne limite kao razloge isklju enja. Naime, prema l.2.st.1. (f) Smjernice ako je iznos odobrenog kredita manji od 200 ECU-a, odnosno vei od 20000 ECU-a, tada se na takav ugovor ne primjenjuje Smjernica. Kako zaatitu potroaa a ureuje i ZB, potrebno je te propise dovesti u vezu da bi se mogao ocijeniti stupanj zaatite koju u~ivaju potroaa i. Dvojbe oko stupnja zaatite svakako nastaju kada ti propisi odstupaju. Stoga je potrebno odrediti i redoslijed njihove primjene. ZZP smatramo, vrijedi kao lex generalis za sve potroaa ke zajmove, a kada su zajmodavci banke treba joa primijeniti i ZB kao lex specialis. Pri tom lex specialis ne bi mogao mijenjati prava potroaa a koja mu priznaje lex generalis, na njihovu atetu. 5.1.1. Oblik ugovora I ZB i ZZP sukladno zahtijevaju pisanu formu ugovora s potroaa em te predaju primjerka ugovora potroaa u ( l.58.st.1. i 2. ZZP-a i l.172. st. 3. ZB-a). Nota bene, pisanu formu ugovora zahtijeva i ZOO, ali samo ako je sukontrahent zajmoprimca banka ( l.1065. ZOO-a). Dodatno, ZB dopuata sklapanje ugovora uporabom elektroni kog potpisa ( l.172.st.4. ZB-a), kao alternativu pisanoj formi. To je u skladu sa Zakonom o elektroni kom potpisu (u daljnjem tekstu: ZEP). Naime l.6.st.1.t.1.ZEP-a navodi neke ugovore koji se ne mogu sklopiti primjenom elektroni kog potpisa. Ugovor o (potroaa kom) kreditu ne bi se mogao sklopiti primjenom elektroni kog potpisa samo ako bi tra~bina iz tog ugovora bila osigurana prijenosom vlasniatva ili zasnivanjem nekog drugog stvarnog prava na nekretnini. 5.1.2. Opi uvjeti poslovanja Idue vrlo bitno pitanje za potroaa e jest upoznavanje sa sadr~ajem opih uvjeta poslovanja banke. Ova pitanja regulira i l.142. ZOO-a, kao lex generalis za sve ugovore koji se sklapaju primjenom opih uvjeta poslovanja, dakle i one kada druga strana nije potroaa , stoga taj propis treba koristiti kao regulatornu dopunu za one potroaa ke zajmove gdje zajmodavac nije banka. Kada je zajmodavac banka, treba uzeti u obzirom posebne propise iz l.172.st.2. ZB. Prije zaklju ivanja ugovora banka je du~na potroaa u predo iti, odnosno u initi dostupnim sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih strana. Banka je du~na objaviti ope uvjete poslovanja na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama, a pored toga banka mo~e i na drugi prikladan na in iste informacije u initi dostupnim (primjerice na Internet stranicama banke). ZZP ovu problematiku dodiruje kada regulira oglaaavanje, odnosno reklamiranje potroaa kog zajma. Tako, prema l.63. ZZP-a svako oglaaavanje, bez obzira radi li se o ponudi za sklapanje ugovora ili ne, istaknuto u poslovnim prostorijama ili dostavljeno potroaa u na neki drugi na in, a kojim netko nudi odobravanje potroaa kog zajma, bilo neposredno ili putem neke druge osobe, mora sadr~avati godianju kamatnu stopu, navod o svim drugim troakovima zajma te navod o realnim godianjim kamatama. ZZP dakle ne ureuje bitne sastojke opih uvjeta poslovanja zajmodavaca, osim ovih prethodno navedenih. Meutim, ZZP se problematikom (nedopustivog) sadr~aja opih uvjeta poslovanja bavi u Glavi X., koja nosi naslov Nepoatene odredbe u potroaa kim ugovorima. Iako bi ti propisi trebali djelovati i preventivno, na na in da sastavlja i opih uvjeta poslovanja usklade svoje klauzule s prisilnim propisima, injenica je da e ovaj oblik zaatite potroaa a imati viae represivan oblik, realizirat e se u sklopu parni nog postupka u kojem e potroaa  (ili neki drugi aktivno legitimirani subjekt) zahtijevati utvrenje niatavosti nepoatene klauzule (i zabranu njezine primjene). ZB, naprotiv, precizira koji se sve podaci moraju obuhvatiti opim uvjetima poslovanja, i to posebno ako se radi o kreditiranju potroaa a, a posebno ako se potroaa i pojavljuju kao deponenti. Meutim sadr~aj opih uvjeta poslovanja nije podlo~an prethodnoj kontroli. Naime, Hrvatska narodna banka, ima prema l.176.st.2. ZB nadzornu ovlast provjeriti pridr~ava li se banka & objavljenih opih uvjeta poslovanja& , ali ih ona ne odobrava. Valja zaklju iti da preventivna kontrola ne postoji, ve samo posteriorna tj. sudska. Prednosti preventivne kontrole u odnosu na posteriornu jasno su vidljive. Sudska kontrola osim ato je posteriorna, ona je uvijek i pojedina na, i djeluje samo izmeu stranaka (subjektivne granice pravomonosti). Kada bi HNB preuzela preventivnu kontrolu opih uvjeta poslovanja banaka, to bi omoguilo, ne samo eliminaciju nepoatenih ugovornih klauzula ve selekciju dobre bankovne prakse. Pri tom se mo~e posegnuti za sivom listom nepoatenih odredbi iz l.82. ZZP-a, ali i za posebnom crnom listom sadr~anom u l.15. Prijedloga Smjernice o potroaa kim kreditima. Takvim se ugovorim odredbama primjerice smatraju uglavci kojima se obvezuje potroaa a pri sklapanju ugovora o kreditu da sklopi ugovor drugi ugovor s kreditorom, posrednikom kreditora ili treom osobom koju odredi kreditor, osim u slu aju da su troakovi toga ugovora uklju eni u tzv. ukupnu cijenu kredita. Takvi su slu ajevi bili zabilje~eni u naaoj bankovnoj praksi, a na to su reagirale i udruge za zaatitu potroaa a. Isti zna aj imaju uglavci kojima se odreuje varijabilnost kamatne stope koja je diskriminirajua za potroaa a i sl. Mialjenja sam da ovaj oblik kontrole ne bi utjecao na slobodu kreiranja opih uvjeta poslovanja od strane banke, ve bi, naprotiv banke ponukao na to da u svojim opim uvjetima poslovanja oblikuju nove to ke atrakcije potroaa a, ato bi u kona nici podiglo opu kvalitetu financijskih usluga. Meutim, kada je rije  o onim elementima ugovora temeljem kojih potroaa  mora izvraiti odabir ponuda, tu je nu~na potpuna uniformnost. Previdjevai to zakonodavac je ovlastio HNB-a da donosi propise iz oblasti bankovnog poslovanja, a najva~niji je u ovoj domeni Odluka o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope na kredite i depozite. 5.1.3. Bitni sastojci ugovora ZB ne ureuje bitne sastojke ugovora o kreditu kojeg banka dodjeljuje potroaa ima. Bitni sastojci ugovora o kreditu nisu propisani ni l.1065-1068. ZOO. Meutim, bitne sastojke potroaa kog zajma ureuje l.59. ZZP-a. Taj propis obvezuje i banke kao lex specialis za potroaa ke kredite. Prema l.59. ZZP-a, osim podataka potrebnih za identifikaciju ugovora, ugovor treba naro ito sadr~avati:  odredbu o iznosu zajma,  odredbu o godianjoj kamatnoj stopi i pretpostavkama pod kojima se godianja kamatna stopa mo~e promijeniti,  odredbu o troakovima koji se u vrijeme sklapanja ugovora naplauju te pretpostavkama pod kojima se ti troakovi mogu promijeniti,  odredbu o realnim godianjim kamatama na zajam (efektivnoj kamatnoj stopi),  odredbu o pretpostavkama pod kojima realna godianja kamata na zajam mo~e biti promijenjena,  odredbu o iznosu, broju i razdoblju ili datumu otplate pojedinih obroka zajma,  odredbu o ukupnom troaku zajma,  odredbu o obvezi i uvjetima atednje ili pologa novca, ako je to pretpostavka za odobrenje zajma,  godianji kamatnjak za zajam i kamatnjak za sredstva pologa ako je polog pretpostavka za odobrenje zajma,  odredbu o sredstvima osiguranja plaanja,  odredbu o pretpostavkama i postupku raskida ugovora o zajmu. U odnosu na bitne sastojke ozna ene Smjernicom postoji sukladnost, osim ato je Smjernicom predvieno da u ugovoru mora postojati odredba o razmjernom smanjenju troaka kredita vrati li potroaa  kredit prije ugovorenog roka. Iako naae pravo navodi u emu se sastoji razmjerno sni~enje troaka zajma ako potroaa  vrati zajam prije dospjelosti ( l.64. ZZP-a), taj podatak nije bitni sastojak ugovora. Takoer, naae pravo ne poznaje tzv. cooling off period u kojem potroaa  mo~e odustati od ugovora. S druge strane, nije jasno kakva je sudbina ugovora koji ne sadr~i bitne sastojke. Hoe li nedostatak kojeg od bitnih sastojaka rezultirati niatavoau samog ugovora? Slovenski zakonodavac na primjer u tom slu aju predvia pravo potroaa a na jednostrani raskid ugovora. Ono je vremenski je ograni eno (u roku od mjesec dana od uplate prve obveze iz ugovora). U tom slu aju moraju se vratiti sve uplate u roku od 8 dana od primitka izjave potroaa a, kao i primljeni kredit. Zakon sadr~i niz presumpcija ( l.60. ZZP-a) koje su zapravo pretpostavljeni bitni elementi potroaa kog zajma. Primjerice, u ugovoru ne postoji podatak o iznosu odobrenog zajma, tada se za potrebe izra una realne godianje kamate smatra se da je odobren zajam u iznosu od 15.000,00 kuna ( l.60. st. 5. ZZP-a). Prema drugoj presumpciji, ako u ugovoru o zajmu nije izri ito navedeno vrijeme na koje je odobren zajam, niti se ono mo~e odrediti na temelju ostalih odredaba ugovora za potrebe izra una realne godianje kamate, smatra se da je kredit odobren na godinu dana ( l.60. st. 6. ZZP-a.) Dakle, ova je presumpcija oboriva, jer se taj podatak mo~e izvoditi iz ostalih odredbi ugovora. ini se da je zakonodavac iaao na omekaanje bitnih elemenata ugovora o potroaa kom zajmu imajui u vidu da se kao zajmodavac mo~e pojaviti i prodavatelj, koji uslugu kreditiranja kupca ne pru~a kao glavnu uslugu, kao ato to ini banka kao kreditor po definiciji. Ipak nesankcioniranje povreda bitnih sastojaka ugovora o potroaa kom zajmu unosi zna ajnu eroziju u tek uspostavljeni sustav, pogotovo ako se ima u vidu da se na bankovne kredite primjenjuju joa i Odluka HNB-a o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope na kredite i depozite, (dalje: Odluka HNB-a) koja zapravo postojeim bitnim elementima dodaje joa neke sastojke odnosno predradnje koje obvezuju banku. 5.1.4. Kamatne stope i njihovo iskazivanje kod potroaa kog zajma Kamatna stopa kao cijena kredita esto je odlu ujui faktor potroaa eve odluke da s nekim zajmodavcem (bankom) sklopi ugovor. Taj podatak mora se na isti na in iskazivati u svim ugovorima kako bi bio usporediv te kako bi potroaa u olakaao donoaenje odluke. l.174. ZB-a ovlastio je HNB da donese propis o jedinstvenom na inu izra unavanja i iskazivanja cijene kredita i depozita. Odluka se dakle primjenjuje na sve ugovore (o kreditu, ali i o depozitu) koje banke sklapaju sa svojim klijentima. Banka je du~na izra unati efektivnu kamatnu stopu i predo iti je javnosti i klijentu (pravnim osobama na njihov zahtjev). Svaki oglas ili ponuda za sklapanje ugovora, bilo u prostorijama banke bilo u medijima, koji izravno ili neizravno predo uju kamatnu stopu ili neki drugi iznos koji se smatra dijelom cijene kredita moraju sadr~avati podatak i o efektivnoj kamatnoj stopi. Taj podatak ne smije biti manje uo ljiv od drugih, iako se mo~e koristiti kratica. Iskaz o efektivnoj kamatnoj stopi banka treba dati u pisanom obliku, osim ako nije rije  o komunikaciji putem telefona. Ona se klijentu predo ava unaprijed: prije sklapanja ugovora o kreditu, odnosno prije primanja zahtjeva za odobrenje kredita. Iako su bitni sastojci ugovora o potroaa kom kreditu propisani l.59. ZZP-a, ova airi listu minimuma podataka, s obzirom da kod ugovora o kreditu (isto vrijedi i za depozit) u ugovoru mora postojati odgovarajua odredba iz koje e biti razvidno da je klijent upoznat s uvjetima kredita i efektivnom kamatnom stopom te da mu je uru ena otplatna tablica. `to se ti e samog na ina obra una efektivne kamatne stope, prema istoj odluci mjerodavan je slo~eni kamatni ra un. To zna i da se kamate izra unavaju od promjenjive glavnice, tj. od glavnice koja se uveava za kamate iz prethodnog obra unskog razdoblja. Nadalje, primjenjuje se tzv. dekurzivni na in obra una kamata. Kod takvog obra una kamata se obra unava i pribraja glavnici na kraju obra unskog razdoblja. Kamata se obra unava od po etne vrijednosti, tj. od glavnice s po etka osnovnog razdoblja kapitalizacije (obra unskog razdoblja). Kada se primjenjuje slo~eno ukamaivanje, mogue je primijeniti onu istu kamatnu stopu koja se primjenjuje kod jednostavnog ukamaivanja (proporcionalni kamatnjak) ili pak konformni kamatnjak. Konformni kamatnjak je povoljniji za du~nika (tj. potroaa a kod ugovora o kreditu) ako se kamate obra unavaju za razdoblja kraa od razdoblja na koje se odnosi nominalni kamatnjak (npr. kamatnjak je izra~en na godianjoj razini, a obra un kamata je mjese ni). Tada je potrebno nominalni kamatnjak prera unati u kamatnjak za krae vremensko razdoblje, zbog ega dolazi do njegova smanjenja. Odluka rjeaava pitanje iskazivanja efektivne kamatne stope koju se razumije kao razliku izmeu zbroja kona nih vrijednosti uplata kreditoru (primatelju depozita) i zbroja po etnih vrijednosti isplata korisniku kredita, iskazanu kao postotni udio u zbroju po etnih vrijednosti isplata korisniku kredita (deponentu) izra~enu na godianjoj razini. Sasvim drugim putem iaao je ZZP. Prema l.60.st.1. ZZP-a efektivna kamatna stopa je ukupan troaak zajma, izra~en u ukupnom godianjem postotku odobrenog zajma. Meutim, l.60. ZZP-a ovlaauje Ministra gospodarstva da u suglasnosti s Ministrom financija propiae jedinstvenu metodu obra una realne godianje kamate, tj. efektivne kamatne stope. Izgubilo se iz vida da propis o na inu obra una ve postoji te je samo trebalo preispitati njegovu usklaenost sa smjernicom. Donoaenje propisa o kojim e se uvesti neki drugi na in obra una kamate koji e vrijediti samo za potroaa ke ugovore (oni koji to jesu prema ZZP-u) dovesti e sigurno u pitanje opstojnost Odluke HNB-a i otvoriti mnoge dileme u primjeni. Naime, hoe li se jedinstvena metoda obra una realne godianje kamate koju propiae ministarstvo gospodarstva primjenjivati samo sve potroaa ke zajmove, odnosno hoe li obvezivati banke ? Ako da, to bi zna ilo da bi banka za kredite gospodarstvenicima trebala primjenjivati jedan na in obra una a za potroaa e drugi. Zatim, po kojim e se kriterijima procjenjivati je li netko potroaa   prema onima iz ZB-a ili iz ZZP-a ako se ugovor o kreditu sklapa s bankom. Posebno je problemati no pitanje kamata u fazi izvraenja ugovora. Kasni li du~nik s isplatom, tada banka temeljem l.277.st.2. ZOO-a mo~e zara unati i stopu ugovorne kamate ako je ona vea od stope zatezne kamate. Problem nastaje u primjeni na ina obra una ugovorne kamatne stope koja e primjenjivati u fazi zakaanjenja umjesto zatezne. Kako su odredbe o zateznoj kamati prisilne naravi, banke e kod zakaanjenja s ispunjenjem dospjelih obveza za razdoblje du~e od godine dana morati primjenjivati prosti na in obra una kamata, bez obzira ato e stopa biti ugovorna, s obzirom da tako slijedi iz kritiziranog vjerodostojnog tuma enja Zakona o zateznim kamatama. 5.1.5. Ukupni troakovi zajma (kredita) Iako je u kamatnoj stopi izra~ena cijena koriatenja tueg novca, potroaa  je pri sklapanju ugovora o potroaa kom zajmu izlo~en i drugim troakovima. Od tih troakova naj eae se u naaoj bankovnoj praksi pojavljuju: naknada za voenje ra una, transakcijska naknada, naknada za stavljanje kredita na raspolaganje, koja se joa naziva i naknada za kredit i sl. Svi ti troakovi moraju biti jasno iskazani u ugovoru o potroaa kom zajmu (kreditu). Naa zakonodavac u l.61.st.2. ZZP-a navodi troakove koji ne ulaze u pojam ukupnih troakova zajma, replicirajui l.1a.st.2. Smjernice. Tim troakovima nisu obuhvaeni iznosi ugovornih kazni koje je potroaa  du~an platiti u slu aju neispunjenja neke od odredaba ugovora o zajmu, zatim troakovi transfera novca na ra un potroaa a, te ina e nov anih doznaka. Osim toga time ne bi bili obuhvaeni niti troakovi ra una na koji je potroaa  du~an uplaivati obroke zajma, osim ako potroaa u nije bila ostavljena mogunost odabira ~eli li otvaranje takvog posebnog ra una, a troakovi tog ra una nerazumno su visoki. Dalje, ukupnim troakom zajma nisu obuhvaeni ni troakovi lanarina za sudjelovanje u odreenim udrugama ili skupinama koji ne proizlaze iz ugovora o zajmu, a utje u na uvjete ugovora o zajmu. U pogledu troakova osiguranja isplate zajma, oni takoer ne ulaze u ukupni troaak, osim iznimno troakova osiguranja ugovorenog za slu aj smrti, bolesti ili gubitka zaposlenja potroaa a, ali pod uvjetom da je iznos troakova osiguranja ugovorenog za te slu ajeve, uklju ujui kamate i druge troakove, jednak ili manji od ukupnog iznosa kredita te ako je to osiguranje bilo uvjet za odobrenje zajma. Kona no, ako je rije  o potroaa kom zajmu za kupnju proizvoda ili usluge, tim troakovima nisu obuhvaeni troakovi razli iti od prodajne cijene proizvoda ili usluge za iju se kupnju zajam odobrava, a koje bi potroaa , na temelju ugovora o kupnji tih proizvoda ili usluga, ionako bio du~an platiti bez obzira plaa li ih svojim ili pozajmljenim novcem. 5.1.6. Obveza obavjeatavanja potroaa a (prije i) nakon sklapanja ugovora Ve je naprijed bilo govora o podacima o kojima zajmodavac mora obavijestiti potroaa a prije samog sklapanja ugovora. Spomenuta Odluka HNB-a zahtijeva da banka efektivnu kamatnu stopu predo i klijentu prije primanja njegova zahtjeva za odobrenje kredita kao i prije sklapanja ugovora o kreditu. Taj iskaz prema istom propisu treba dati u pisanom obliku, osim ako se ne radi o komunikaciji telefonom. Sli no propisuje l.62. ZZP-a, airei spektar podataka o kojima mora zajmodavac pisanim putem obavijestiti potroaa a i to  u razumnom roku prije sklapanja ugovora . To su podaci  o najviaem iznosu zajma, ako takav postoji, o godianjoj kamatnoj stopi te pretpostavkama pod kojima se ona mo~e promijeniti, o troakovima koji se u vrijeme sklapanja ugovora naplauju te pretpostavkama pod kojima se oni mogu promijeniti, kao i o pretpostavkama i postupku raskida ugovora. Kada je zajmodavac banka, ban ina obveza obavjeatavanja potroaa a o stanju njegova kreditnog (ili depozitnog) ra una, prema l.175.st.1. ZB, izvraava se na ugovoreni na in, a najmanje jednom godianje. U pogledu obveze zajmodavca da obavijesti potroaa a o promjenama u kamatnoj stopi ili troaku, l.175.st.2.ZB-a zahtijeva od banke da potroaa a obavijesti o promjeni kamatne stope (kada je ona promjenjiva) prije nego ato se one po nu primjenjivati, dok l.62. st.2. ZZP-a govori o obavijesti o promjeni kamate ili troaka u razumnom roku nakon izvraene promjene. S obzirom da se propisi meusobno razlikuju, treba in favorem potroaa a, kod potroaa kih kredita primjenjivati propis ZB. 5.1.7. Posebna prava potroaa a Naae pravo ne predvia poseban tzv. cooling-off period tj. vremenski ograni en period unutar kojeg potroaa  mo~e odustati od ugovora, ali to pravo potroaa u pripada ve prema l.1068. ZOO-a, dogod nije po eo koristiti kredit. Nije, meutim, jasno ima li banka pravo obra unati neke troakove potroaa u kada je on odustao od ugovora prije nego ato je po eo koristiti kredit. Slovenski zakonodavac daje mogunost davatelju kredita da u tom slu aju obra una naknadu troakova odobrenja kredita i troakova rezervacije sredstava, ato se ini razumnim rjeaenjem ( l.11.st.4. SZPK). Idue pravo potroaa a vezano je za mogunost ispunjenja ugovora o zajmu prije roka. To propisuje i l.1068. ZOO-a. Prema ZOO-u korisnik kredita mo~e vratiti kredit i prije roka odreenog za vraanje, ali je du~an o tome unaprijed obavijestiti banku, i u tom je slu aju du~an banci naknaditi atetu. Da banke mogu potra~ivati samo stvarnu atetu, vidljivo je iz l.1068.st.4. ZOO-a, prema kojem banka nema pravo obra unati kamate od dana stvarnog vraanja kredita do dana kada je kredit trebalo vratiti, ato je zapravo ban ina izgubljena dobit. Prema l.64.st.2. ZZP-a isto pravo vrijedi i za potroaa a. Kako taj propis ne mijenja bit l.1068.st.4. ZOO-a, taj prisilni propis i dalje ostaje na snazi, a potroaa  pored toga ima pravo na razmjerno sni~enje ukupnog troaka zajma koji se sastoji u razlici iznosa kamata od trenutka plaanja do trenutka u kojem je, prema ugovoru, trebalo izvraiti plaanje. Slovensko pravo primjerice predvia ( l.12. SZPK-a) da davatelj kredita ima pravo naplatiti troakove obra una prijevremene otplate kredita, ali ti troakovi ne mogu biti viai od polovice troakova nastalih pri odobravanju kredita ( l.12.st.3. SZPK-a). Iako to proizlazi i iz opih propisa obveznog prava, u slu aju cesije na aktivnoj strani potroaa  ima pravo istaknuti novom zajmodavcu sve prigovore koje bi imao i prema starom zajmodavcu, osim osobnih prigovora ( l.65. ZZP-a). 5.1.8. Ostale odredbe koje atite potroaa e kod potroaa kog zajma l.66. ZZP-a regulira situaciju u kojoj se otplata zajma predvia sredstvima bezgotovinskog plaanja. Radi se o mjenici ili eku (bankovnoj kartici ) i sl. U tom slu aju, zajmodavac je du~an koristiti ta sredstva plaanja isklju ivo za otplatu zajma, u protivnom odgovara za atetu. Ovaj propis replicira l.10. Smjernice. Idui, l. 67. ZPP-a regulira situaciju u kojoj su potroaa u povrijeena prava iz osnovnog ugovora koji je bio kauzom sklapanja ugovora o potroaa kom zajmu sa zajmodavcem. Radi se o situaciji u kojoj osnovni ugovor nije uredno ispunjen ili nije uope ispunjen od strane potroaa eva sukontrahenta. Ugovorom o potroaa kom zajmu zabranjeno je da se potroaa a obvezuje da na zajmodavca ili neku treu osobu prenese ili u njihovu korist ograni i svoja prava koja mu prema sukontrahentu pripadaju u slu aju neispunjenja ili neurednog ispunjenja osnovnog ugovora. S time u vezi potrebno je primijetiti da e ovakav sastojak ugovora biti tipi an za ope uvjete poslovanja u ugovoru o leasingu. Meutim, prema l.57. ZZP-a odredbe ZZP-a o potroaa kom zajmu ne primjenjuju se na ugovore o zajmu namijenjene zakupu stvari, osim ako je ugovorom o zakupu predvieno da e na kraju ugovorenog roka zakupa stvar prijei u vlasniatvo zakupnika. Ovo predmetno ograni enje polja primjene ZPP-a, odnosno njegovih odredbi o potroaa kom zajmu nije sasvim jasno. Vjerojatno se misli na takav ugovor o leasingu (zakup stvari) u kojem vlasniatvo na predmetu leasinga prelazi s otplatom posljednje leasing naknade. Meutim, tu se gubi iz vida da do prijenosa vlasniatva ne dolazi po automatizmu (ina e bi se radilo o ugovoru o prodaji stvari uz zadr~anje prava vlasniatva) ve je to (financijski) leasing s opcijom kupnje koja se mo~e, ali i ne mora realizirati. Stoga se postavlja pitanje ulaze li primjerice ugovori o leasingu s opcijom kupnje u polje primjene glave VIII. ZZP-a (potroaa ki zajam). Radi zaatite potroaa a bilo bi dobro da su i ti ugovori obuhvaeni ZZP-om. Posebnu zaatitu prema ZZP-u (i Smjernici) u~iva potroaa  koji je sklopio ugovor o zajmu sa zajmodavcem radi kupnje nekog proizvoda ili usluge kada je zajmodavac razli it od prodavatelja, pri emu prethodno postoji sporazum prodavatelja i zajmodavca prema kojem se zajmodavac obvezuje potroaa ima odobravati zajam isklju ivo za kupnju proizvoda ili usluga tog prodavatelja. Tada, potroaa  mo~e, ne uspije li ostvariti prava koja ima prema prodavatelju zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovora o kupoprodaji, zahtijevati od zajmodavca nadoknadu atete koju je pretrpio zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovora o kupoprodaji. U slu aju raskida osnovnog ugovora (o prodaji) raskida se i ugovor o zajmu, a da pritom zajmodavac ne mo~e od potroaa a zahtijevati naknadu koju je zbog toga pretrpio. Osim toga zajmodavac koji naknadi atetu potroaa u ima pravo regresa prema  & ( * , : > > P R T \   P R úز}}p}}}}}}}hx6CJOJQJaJha6CJOJQJaJh0p6CJOJQJaJhh)6CJOJQJaJh hOJQJh@^OJQJh0p5OJQJhU5OJQJh h5OJQJh h@^5OJQJha5OJQJhQ5OJQJhR5OJQJ'J~( * , NP%666>7@7@`G$dh`a$gdX:$ & F dha$gdX:$dh^a$gdX: $dha$gdX: $dha$gdX:dhgdX: st NXf(\p(.Xjvﮗ&h0p6B*CJOJQJ^JaJph333,hh6B*CJOJQJ^JaJph333,hh)6B*CJOJQJ^JaJph333h0p6CJOJQJaJha6CJOJQJaJhh)6CJOJQJaJhh6CJOJQJaJ3$&,:>LNPft @Rʿti^V^NVNVFVFNVh8OJQJhaOJQJh0pOJQJh h(OJQJh hFOJQJh hF5OJQJh85OJQJh0p5OJQJh h5OJQJh h<5OJQJh h5OJQJhQ5OJQJh hOJQJhOJQJhhkv6CJOJQJaJh6CJOJQJaJhh)6CJOJQJaJRv &(bp( .<v|",.Blnpr±إ~!jh h&0JOJQJUh h&OJQJh hsOJQJhn hn 6OJQJ!jh hn0JOJQJUh hnOJQJh hn OJQJhn OJQJh0pOJQJhnOJQJhaOJQJh8OJQJ1D> @ L ^ j p ~!!!!! "("*"R"f"v"x"z"|"" #6#B###ɾɾɾɾ|||h hJOJQJh h_-OJQJjhn0JOJQJUh hvOJQJh0pOJQJh hFOJQJh hOJQJhnOJQJ!jh h^0JOJQJUh h^OJQJh hsOJQJh8OJQJ.######## $$*$4$8$@$`$p$r$x$$%% %%%%%%%%%Z&\&&&&&۵˪˟xmxbZh0pOJQJh hoOJQJh hjOJQJh hwsOJQJh hOJQJ!jh h0JOJQJUh hJOJQJh hnOJQJh h-OJQJh hOJQJh}OJQJhn OJQJhnOJQJh hFOJQJ!jh hF0JOJQJU#&&&&.''''(@(B(F(()))P)v)x)z)~))))2*Z*\******+$+(+6+8+X+p+++++,,,,,,,,,-2.8.>.J.L.p.z.⾳Ϩרר!jh hj0JOJQJUh hjOJQJh h@,*OJQJ!jh h&0JOJQJUh}OJQJh hnOJQJh h&OJQJh0pOJQJh hjOJQJ;z......... //.//b///////////D0\0^0`000111:2@2b2ڶqi^h ho/OJQJh6OJQJh0pB*OJQJ^Jph333.jh hn0JB*OJQJU^Jph333!h h B*OJQJ^Jph333h}B*OJQJ^Jph333!h hnB*OJQJ^Jph333hn OJQJh hnOJQJh}OJQJh0pOJQJh h@,*OJQJh hjOJQJ$b2n2p2r222222383P3f3n3333H4b44444445>5@5V5X5|5555554666666װװ̥̥̥̒vjh h;m5OJQJh h<OJQJ!jh hj0JOJQJUh hjOJQJh0pOJQJh hUFCOJQJh hCOJQJ!jh h 0JOJQJUh h@,*OJQJh}OJQJh h(OJQJh ho/OJQJh h OJQJ)66667*7.7<7>7@7J7P77777777V8h888888888ɽұuj_jTIjITjh htHOJQJh h:OJQJh hNOJQJh h_oOJQJh hP^OJQJh hUFCOJQJh0pOJQJh6OJQJh h8>OJQJh h<OJQJh h<5OJQJh hj5OJQJh0p5OJQJh h8>5OJQJh h_o5OJQJh h)N5OJQJh5OJQJ88999>9@9l9n999 :":::;6;<;L;P;;;;;;;;;4<D<R<`<f<h<x<|<~<<ɾɾɭɾɢɏ{ph`p`ph^hOJQJh6OJQJh hR1OJQJh hf?6OJQJh}OJQJh0pOJQJh h3 OJQJh hsOJQJ!jh h 0JOJQJUh hOJQJh hf?OJQJh huOJQJh h:OJQJh htHOJQJh h_oOJQJ%<<=====>>>>??????X@f@l@x@@@@@JA.BDBFBLB^B`BbBlBBBB CCtCCCCCCCCCCC&D(D6Dϼϱh h4bOJQJh hGOJQJ!jh hV?0JOJQJUh hV?OJQJh h|/rOJQJh^hOJQJh h:OJQJh hR1OJQJh0pOJQJh6OJQJh hsOJQJ46DJDLDXDZD\DEE^G`GjG~GGGGGGGG"H&H2H:HBHJHTHVHbHdHHHHHIIIIrJvJJJJK*K6KKK̃h hpOJQJh h4bOJQJh hV?OJQJh h6OJQJ!jh hG0JOJQJUh hOJQJh6OJQJh hP^OJQJh h|/rOJQJh hGOJQJh h jVOJQJ.KKKHLJL\LLLLLLL>MMMNN6N:N>NBNHNLNXNZNbNNNNNNNNNN O OOOPOVOĹĮߣĘ|qqqfh h OJQJh h:OJQJh h_oOJQJ!jh hUc 0JOJQJUh hUc OJQJh h@@3OJQJh ha|OJQJh hpOJQJh h jVOJQJhn OJQJh6OJQJh h4bOJQJh66OJQJh h4b6OJQJ(`GNpRY[[[[<\>\hdm<{΃̌ΌЌҌ6l| $dha$gdX:$dh`a$gdX:VOdOjOOOOOOOPVPfPPlRnRS8S>S\SpSSTTTU UU6U^UUUVVVVVVWW4W6WpWǼǼzooh hzOJQJh h_-OJQJh h$OJQJh hOJQJh h[|OJQJh h_oOJQJh h3 OJQJh hOJQJh hpOJQJh h:OJQJh6OJQJh h OJQJhOJQJh0pOJQJ)pWzW~WWWWWWWXXXYYYYYYYYYYYZZZVZ\ZZZZ6[H[v[[[[[[[[߸꥝|qfh htHOJQJh hf?OJQJh h3 OJQJh hOJQJh hhOJQJh0pOJQJh h[yOJQJh6OJQJh hOJQJh h$OJQJ!jh hz0JOJQJUh hsA#OJQJh hzOJQJh hT^OJQJ([[[[[[[[[[[[\\$\8\:\<\>\@\]"](]0]@]N]P]\]^]j]r]z]|]]]]]^N^^^^^^^^^^ƺƺƺƺƺ~~~~~~~h6OJQJh hH,OJQJh hY OJQJh h[y5OJQJh0p5OJQJh)P5OJQJh hY 5OJQJh hj5OJQJh h`O5OJQJh h<5OJQJh hjOJQJh h;mOJQJ/^^^"_>____aaabbbbbcccccddfdhddddeؿ͓ͣͣ͛ʹzlaVh h^hOJQJh h{'OJQJjh)P0JOJQJUh)POJQJ!jh h9\0JOJQJUh0pOJQJh^hOJQJ!jh ho/0JOJQJUh h9\OJQJjh0JOJQJUh OJQJh h$>OJQJh h OJQJ!jh h250JOJQJUh h]D+OJQJh^hOJQJh h25OJQJh hFOJQJ- ^`vƕʕ̕.p46Pt—Ɨ̗Ḽ̖̹́umbbmh h :OJQJh)YOJQJh)Yh OJQJh)Yh5OJQJh h5OJQJh h6sOJQJh hyM6OJQJh hJ6OJQJh hJOJQJh^hOJQJh h;mOJQJh h'OJQJh0pOJQJh hOOJQJh hyMOJQJ&̗Ƙxzڙ",60246 "4\ʝ̝Ν؝LNwlallh h)AOJQJh hOOJQJ!jh h0JOJQJUh h'OJQJh hslOJQJh h5OJQJh hJ6OJQJh hJOJQJh hyMOJQJh hT^OJQJh)YOJQJh hr,6OJQJh hr,OJQJh h :OJQJ&ž f(,:<jl(V¢آL`ƣXZfhƥʥnɾxmxxbxxxxbxh h72KOJQJh hr/2OJQJh h OJQJ!jh h 0JOJQJUh h' 6OJQJh h' OJQJh)YOJQJh hP:OJQJh h dOJQJh h6sOJQJh hTOJQJh h?BOJQJh hOOJQJh h)AOJQJ&268:`pv|ħ.2 *6DFRTV^dlt~ĩ68lrt26LPTɵԞԞԞh hOOJQJh h72K6OJQJh h' 6OJQJh)YOJQJh h OJQJh h72KOJQJh hP:OJQJh hr/2OJQJh h' OJQJ=TVƬج֭FJήҮHN\^ԯLt°ްDXZ\nøí֢θָ{ph hf\OJQJ!jh hq O0JOJQJUh hqOJQJh hOJQJh hr,OJQJh h{$iOJQJh h?BOJQJh hr/2OJQJh)YOJQJh0pOJQJh hO6OJQJh hOOJQJh h&MOJQJ&.lprв 2@޵8:FƷZhzدغАŅypyeАh h9OJQJh0p6OJQJh h<46OJQJh h<4OJQJh h?BOJQJh h Q6OJQJh)YOJQJh h\"OJQJh h QOJQJh hOOJQJh0pOJQJh h]64OJQJh hf\OJQJ!jh h|a0JOJQJU'z|~ȸָNPRTV|ʹҹڹȼȞ}}qe]R]Gh hCOJQJh h)YOJQJh)YOJQJh hC5OJQJh h*5OJQJh h{$i5OJQJh h55OJQJhq+5OJQJhx5OJQJh0p5OJQJh h?B5OJQJh hj(5OJQJh h`O5OJQJh h/OJQJh h1OJQJh h? 1OJQJh h\"OJQJ|~PRXv  $dha$gdX:$dh`a$gdX:ڹܹ޹XZ`~ĺ"bp޻ ",~ԼּDRz|~$&<> >@T̶h hj(OJQJ!jh hO0JOJQJUh0pOJQJh hOOJQJh hqOJQJh hZOJQJh hTOJQJh)YOJQJh hCOJQJh h9OJQJ8TVlntv   ,.Zn prtN㴨۴۴۴{j!jh h#}Q0JOJQJUh h>OJQJh hvW(OJQJh hqOJQJh hq6OJQJh hj(6OJQJh hj(OJQJ!jh hC0JOJQJUh hTOJQJh)YOJQJh hCOJQJ!jh hj(0JOJQJU)Lxfv4r(Rtx~Ƹ픉~rggh hMOJQJh hCIO6OJQJh h_OJQJh hqOJQJh hCIOOJQJh h1OJQJh hP56OJQJh h556OJQJh h{$i56OJQJh hC56OJQJh hPOJQJh)YOJQJh hCOJQJ$ "b&48 ,BRjptvûΰΰ갥{m{bWWWh ha.OJQJh hPOJQJh hC56OJQJh hP56OJQJh h{$i56OJQJh ha.56OJQJh hlOOJQJh h1OJQJhcOJQJh hCIOOJQJh h ;OJQJ!jh h60JOJQJUh hMOJQJh hfOJQJ"*.6DFHBVXɾԾԾ߮߾ߋuuujh ha|OJQJh h?OJQJh hSOJQJh h}b1OJQJh h ~6OJQJh hlO6OJQJhq+OJQJhcOJQJh h ~OJQJh h? 1OJQJh ha.OJQJh hlOOJQJh hMOJQJh h1OJQJ(4BRTVXxVl0(*(<źźŧŧźuujh h7DOJQJ!jh h)N0JOJQJUh h)NOJQJh hlOOJQJh ha.OJQJhcOJQJh h ~OJQJh h6OJQJh h}b1OJQJh h?OJQJh ha|6OJQJh h ~6OJQJh h?6OJQJ)<Pbj.D\n6jlpz,<>@2n׶׫̫̘̠̫wh h6OJQJh h%wOJQJh hGOJQJh0pOJQJh hE&OJQJh ha.OJQJh hCOJQJh hnOJQJh h OJQJh hXuOJQJh h ~OJQJhcOJQJh h7DOJQJ)Z\\j|>dpt$ŽŲؑ؜؆ؑؑ{{{{j!jh hn0JOJQJUh hnOJQJh h8OJQJh hK&OJQJh h6OJQJh ha.OJQJh hCOJQJh0pOJQJh hlOJQJhcOJQJh hE&OJQJh h%wOJQJ!jh h%w0JOJQJU) :HLv~ Ƹԟԟԟ{pԟԌppppp]$h hj%\CJOJQJaJmHsHh hdOJQJ!jh hw0JOJQJUh hqOJQJhcOJQJh h(OJQJh h*56OJQJh hP56OJQJh h{$i56OJQJh hPOJQJh hK&OJQJh h OJQJh hnOJQJ"  T.4,p6 d~, idh`gdX:Vdh^V`gdX:dhgdX:$dh`a$gdX: PR*,02(*ln24 `bdh*,.06ʷh1jh hR0JCJOJQJUaJmHsH$h hICJOJQJaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h hRCJOJQJaJmHsH$h hPCJOJQJaJmHsH$h h%wCJOJQJaJmHsHhcCJOJQJaJmHsH$h hdCJOJQJaJmHsH"6@R^Hl~j>@BH\ڐ}jQjjj1jh h`10JCJOJQJUaJmHsH$h h`1CJOJQJaJmHsH$h h>CJOJQJaJmHsH$h h8CJOJQJaJmHsH$h h) CJOJQJaJmHsH'h hlB6CJOJQJaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h hRCJOJQJaJmHsH$h hlBCJOJQJaJmHsH"$*NZjlz|\^`tv&(28Ǵ$h h/HCJOJQJaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h h) CJOJQJaJmHsH$h hICJOJQJaJmHsH$h h`1CJOJQJaJmHsH$h hPCJOJQJaJmHsH98 " 4 6  2 @ x   " $ & ( T &*,.ڷhUB$h h%wCJOJQJaJmHsH$h hGCJOJQJaJmHsH1jh hG0JCJOJQJUaJmHsH$h hICJOJQJaJmHsH$h h*CJOJQJaJmHsHh0pCJOJQJaJmHsH$h h CJOJQJaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h h`1CJOJQJaJmHsH$h hPCJOJQJaJmHsH,.0#f&/444558DDDFEHELvQ  idhgdX: idh`gdX: dh`gdX: iXdh`gdX:.02468<>BDNPZ\DZoYCYCYCYo-*h hu56CJOJQJaJmHsH*h hx56CJOJQJaJmHsH*h h%w56CJOJQJaJmHsH*h h(56CJOJQJaJmHsH*h h*56CJOJQJaJmHsH*h h/H56CJOJQJaJmHsH*h h{$i56CJOJQJaJmHsH$h h/HCJOJQJaJmHsH$h h%wCJOJQJaJmHsH$h h8CJOJQJaJmHsH F$BZjnƳ}d}}}}}}Q}Q$h ht-CJOJQJaJmHsH1jh hG0JCJOJQJUaJmHsH$h hPYSCJOJQJaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h h CJOJQJaJmHsH$h hlCJOJQJaJmHsH$h h/HCJOJQJaJmHsH'h h%w5CJOJQJaJmHsH$h h%wCJOJQJaJmHsHn|46Zl""^dzdzdzڠڐǠdzdz}jj$h hyCJOJQJaJmHsH$h h CJOJQJaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h h/HCJOJQJaJmHsH'h h$6CJOJQJaJmHsH$h h$CJOJQJaJmHsH$h ht-CJOJQJaJmHsH$h hPYSCJOJQJaJmHsH(BD d"Jprt  J!^####xxxeeLe1jh h[0JCJOJQJUaJmHsH$h h[CJOJQJaJmHsH$h hyCJOJQJaJmHsH$h hyCJOJQJaJmHsH$h h CJOJQJaJmHsH$h ht-CJOJQJaJmHsH1jh hy0JCJOJQJUaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h h# CJOJQJaJmHsH#,$V$b$d$z%~%%%8&:&d&h&&&&&&'''''''''(8(:(F(L(P(\(p(())):)<)@)r)Ƿڷڤ~~ڑ~kڑڑڑǷǷ$h hoCJOJQJaJmHsH$h hP~CJOJQJaJmHsH$h h@<CJOJQJaJmHsH$h h/HCJOJQJaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h h3*CJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsH$h hOCJOJQJaJmHsH*r)) *6+F+\+p+++++++,,--X-\-p-t-z--////0>0j0112$2&22ݷݷݷݤ~k~k~$h h CJOJQJaJmHsH$h h"CJOJQJaJmHsH$h h*CJOJQJaJmHsH$h h?CJOJQJaJmHsH$h hoCJOJQJaJmHsH$h huCJOJQJaJmHsHh'CJOJQJaJmHsH$h h3*CJOJQJaJmHsH#22333304J4444444444ݷݞ݋xeO9*h hu56CJOJQJaJmHsH*h h{$i56CJOJQJaJmHsH$h h*CJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsH$h hoCJOJQJaJmHsH1jh h"0JCJOJQJUaJmHsH$h h>*?v???H@t@AAA~BBBBBBBDDDDDDűŞűŎŎ{h{$h huCJOJQJaJmHsH$h hP~CJOJQJaJmHsHh<*CJOJQJaJmHsH$h heNCJOJQJaJmHsH'h hB6CJOJQJaJmHsH$h hBCJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsH'h hD6CJOJQJaJmHsH(DDDDDDDDDDEEEDEFEHEJE6FJFRFVFdF~F H HIԾԨԨlYYYF$h h"CJOJQJaJmHsH$h hHkBCJOJQJaJmHsH$h hP~CJOJQJaJmHsH$h h[7CJOJQJaJmHsH*h hD56CJOJQJaJmHsH*h hP~56CJOJQJaJmHsH*h h*56CJOJQJaJmHsH*h hu56CJOJQJaJmHsH*h h{$i56CJOJQJaJmHsHIII,J\JJJKLLLLXLZLfLhLLL2MPMnMpMrMMMNNDONOO,PzP|P~PPƠƠƠƠƠƌƠyey'h h566CJOJQJaJmHsH$h huCJOJQJaJmHsH'h h[76CJOJQJaJmHsH$h h56CJOJQJaJmHsH$h h;CJOJQJaJmHsH$h h[7CJOJQJaJmHsH'h hD6CJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsH"PPPPtQvQzQ|Q~QQQQQQQݶzdNd8%$h h:2CJOJQJaJmHsH*h h;56CJOJQJaJmHsH*h h*56CJOJQJaJmHsH*h hu56CJOJQJaJmHsH*h h{$i56CJOJQJaJmHsH$h h*CJOJQJaJmHsH$h h;CJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsH'h hu6CJOJQJaJmHsH$h huCJOJQJaJmHsHh<*CJOJQJaJmHsHvQxQQQBVZJ_aaaa(dhqtvdhgdX:$dh`a$gdX:  idhgdX: idh"gdX: idh"`gdX: idh`gdX: idh`gdX:QQR,R6R^R6S:SSSSSSSTUUUUUUUVVVVV@VBVDVVڶڝڶڊwwwddddwQw$h hR`CJOJQJaJmHsH$h h*CJOJQJaJmHsH$h h6CJOJQJaJmHsH$h hHkBCJOJQJaJmHsH1jh h:20JCJOJQJUaJmHsHh<*CJOJQJaJmHsH'h h:26CJOJQJaJmHsH$h h:2CJOJQJaJmHsH$h huCJOJQJaJmHsHVVV W"W&W*W,WDWWWXXXYYZZ&Z.ZZZ4[:[^[b[[R]T]]ڷڣڂڷoo\$h h,CJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH!h<*6CJOJQJaJmHsH'h h66CJOJQJaJmHsH$h hR`CJOJQJaJmHsHh<*CJOJQJaJmHsH$h h6CJOJQJaJmHsH$h heNCJOJQJaJmHsH]]]]]^^_ _>_B_F_H_J__` aaaaaaaʷڤڤڑ~~ʑ~kXB*h h{$i56CJOJQJaJmHsH$h h*CJOJQJaJmHsH$h h"CJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsH$h h%]CJOJQJaJmHsH$h hHkBCJOJQJaJmHsH$h heNCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$h h,CJOJQJaJmHsH$h hJCJOJQJaJmHsHa a$aaaabbbbbbcc$d&d4d6dRdTdddff{hO<{$h hHkBCJOJQJaJmHsH1jh h&8p0JCJOJQJUaJmHsH$h h&8pCJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsHh0pCJOJQJaJmHsH$h hCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$h h"CJOJQJaJmHsH*h h*56CJOJQJaJmHsH*h h"56CJOJQJaJmHsHfgXg`gggh`hrhhhh\i^ilini(jjkNlllllmmXnfn.o0oDpFpzpqqڷʐʐ}iʐʐV$h h@CJOJQJaJmHsH'h h-Y6CJOJQJaJmHsH$h hvCJOJQJaJmHsH$h h-YCJOJQJaJmHsH'h h6CJOJQJaJmHsH$h hHkBCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$h hDCJOJQJaJmHsH$h hCJOJQJaJmHsH!qq4qfqhqjqqq2r"R"T"`"b"n"~""""""""""2#<#ڷ}}}}}jWjWWWj$h hvCJOJQJaJmHsH$h hplCJOJQJaJmHsH$h h#pCJOJQJaJmHsH'h h Q6CJOJQJaJmHsH$h h CJOJQJaJmHsH$h hCJOJQJaJmHsHh0pCJOJQJaJmHsH$h h8CJOJQJaJmHsH$h h QCJOJQJaJmHsH"<#@#v#|###T%V%L&R&''''' ':'>'''''((R(z(((( )j******4+|iii$h hCJOJQJaJmHsH$h h CJOJQJaJmHsH'h hv6CJOJQJaJmHsH'h hX6CJOJQJaJmHsH$h hXCJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsH$h h QCJOJQJaJmHsH$h hvCJOJQJaJmHsH$4+R+`+d+p+r+|++++++$,(,8,d-f-V.b.../058Ǵڡǡǡo[B1h hvB*CJOJQJ^JaJmHph333sH'h hv6CJOJQJaJmHsH1jh h<0JCJOJQJUaJmHsH1jh hv0JCJOJQJUaJmHsH$h hvCJOJQJaJmHsH$h hplCJOJQJaJmHsH$h h<CJOJQJaJmHsH$h hXCJOJQJaJmHsH$h h4CJOJQJaJmHsH888999"90929999:B<P<<<b=p==>>>>?ycccJyJ1h h1B*CJOJQJ^JaJmHph333sH+h0pB*CJOJQJ^JaJmHph333sH>jh hX0JB*CJOJQJU^JaJmHph333sH1h hXB*CJOJQJ^JaJmHph333sH1h hOB*CJOJQJ^JaJmHph333sH4h hrp6B*CJOJQJ^JaJmHph333sH1h hrpB*CJOJQJ^JaJmHph333sH?????8@T@V@A6B8BCC|D~DE2FͲ́aḰ21h hrpB*CJOJQJ^JaJmHph333sH+hB*CJOJQJ^JaJmHph333sH>jh hj0JB*CJOJQJU^JaJmHph333sH1h hjB*CJOJQJ^JaJmHph333sH.h6B*CJOJQJ^JaJmHph333sH4h h16B*CJOJQJ^JaJmHph333sH1h h1B*CJOJQJ^JaJmHph333sH1h h&B*CJOJQJ^JaJmHph333sH2FFFFGGGGHHHII$IVIII4L>LBLLMMbMMMMMMʹ͞͞͞͞͞ͅjjQQQQQ1h hlYB*CJOJQJ^JaJmHph333sH4h h.6B*CJOJQJ^JaJmHph333sH1h h.B*CJOJQJ^JaJmHph333sH+hB*CJOJQJ^JaJmHph333sH1h hv{B*CJOJQJ^JaJmHph333sH1h hjB*CJOJQJ^JaJmHph333sH1h hOB*CJOJQJ^JaJmHph333sHMdMMM0NnN,PP$QbQRSTTT8[]BaDaFaa  idhgdX: idh`gdX: idh^`gdX: & F idhgdX:MMMMMN.N0NBNlNnNN(P*P,PPPP Q"Q$Q^Q`QbQQQ>RRRRSSSS T TTTԻԻԻԥԥԥԥԌԌyyy$h hjh h\!jh hQ0JOJQJUhQhQ0JOJQJhQOJQJh hdOJQJhOJQJh OJQJhdOJQJh h8\OJQJh hv5CJOJQJaJh 5CJOJQJaJh hK5CJOJQJaJh hv{5CJOJQJaJh hj5CJOJQJaJh hlY5CJOJQJaJh h9OJQJh hJOJQJ,lpnr@8:Α@TZ“8\  ڙޙǿǴғwowwh|9OJQJhc&OJQJhd-OJQJhdhD5OJQJh hDOJQJh hy OJQJh hu:OJQJh h,:]OJQJhdOJQJh h6DOJQJhQOJQJh h|aOJQJhOJQJh hJOJQJh|OJQJ($&DFHTV`bd&:Fpr>RޠBBVXdfvz| *TΦԦئڦȰȸh0.&OJQJhtOJQJhOJQJhqsOJQJh- OJQJhxOJQJh|9OJQJhd-OJQJhc&OJQJhSiOJQJEڦ2PbxzVX^`"2 ^prҪ .0XZث,Ljv268FH\°̰*68:@dfpȴȬججججh0pOJQJhYOJQJh<hSi6OJQJhdOJQJhSiOJQJhfOJQJh- OJQJh0.&OJQJh<OJQJhqsOJQJhtOJQJ@p26еҵ¶ƶ4θҸBnt<@ܽ$,:{{h hOJQJhqsOJQJh hDOJQJhc&OJQJh0.&OJQJh|h|6OJQJh h|OJQJh|OJQJhdOJQJhtOJQJhOJQJh- OJQJh<OJQJh`:!OJQJhYOJQJ0:T|NZ^̿ҿ$&Rnt  npƻ{s^)jhd-h0JCJOJQJUaJhOJQJhd-h6OJQJhd-hOJQJ!jhd-h0JOJQJUh hu:5OJQJh hZ5OJQJh h{$iOJQJh hy OJQJhdhd6OJQJh- OJQJhdOJQJh<OJQJh hOJQJ$ n 8>>fh6$a$gdn$a$gdn $dha$gdX:r6hb~4  468:>@>@ZDլՐhOJQJ]hd-hOJQJ]hd-h6CJOJQJaJ)jhd-h0JCJOJQJUaJhd-h6OJQJhOJQJhd-hOJQJ!jhd-h0JOJQJUhd-hCJOJQJaJ5fhV~d|~  ,hj68Lfj l       B D ^            ` n      hOJQJhd-h6OJQJ!jhd-h0JOJQJUhd-hOJQJR6j  B      B~<6 *N++B,&.Z228$a$gdn$a$gdn$a$gdn$a$gd^h @BD8z|~<>@,@ Xl >n8hLbd㺫φh6OJQJhCJOJQJaJhd-h6CJOJQJaJhd-hCJOJQJaJ)jhd-h0JCJOJQJUaJhd-h6OJQJhOJQJhd-hOJQJ!jhd-h0JOJQJU44684   ! !L!"|##$$$$$%%%%%B&''()) *"*+H+J+L+N+P+ɹɹɭɹɭɹɹɭɹɹɭɹɹɹɎn!jhd-h0JOJQJUh6CJOJQJ]aJ"hd-h6CJOJQJ]aJh6CJOJQJaJhCJOJQJaJhd-h6CJOJQJaJhd-hCJOJQJaJ)jhd-h0JCJOJQJUaJhd-hOJQJhOJQJ+P+n++++ ,(,B,D,n--- .&.(.l/"0Z2\22222889999|:::H;;;;;;;8<<<<<<<$=&====> >ôhd-h6OJQJ]h6OJQJhOJQJhd-h6CJOJQJaJhd-hCJOJQJaJ)jhd-h0JCJOJQJUaJ!jhd-h0JOJQJUhd-h6OJQJhd-hOJQJ489;d?FJvLLTUUVlYpZ\\*]]>^`x```Tabc8d$a$gdn$a$gdn$a$gdn ><> ?L?N?d?f???FFJJJXLvLxLLLLLMMTTUUUVVVV VVXWWWpXXlYnYpZrZ\\b\\\ڽڅڑڽڑڑڑyyڑڑڑyhd-h6OJQJhch6OJQJ!jhd-h0JOJQJUhCJOJQJaJhd-hCJOJQJaJ)jhd-h0JCJOJQJUaJhOJQJhd-hOJQJhd-h6OJQJ]hd-hOJQJ]/\\\\*],]]]:^<^>^@^___````t`v`x`z```````TaVabbccc6d8d:dd e*g,gJgtgvgxgg,hNhPh iiiihOJQJhd-h6OJQJhd-h6OJQJ]hd-hCJOJQJaJ)jhd-h0JCJOJQJUaJhnhOJQJ!jhd-h0JOJQJUhd-hOJQJhOJQJ68d*gvgk6l8lmbnpLrsssssssssssttttth]hgd+EO &`#$gd+EO$a$gdQ$a$gdnijkkkkk8l:lllfmhmmm@nNnbndnoo"p&prptpppprHrJrLrNrPrsssssssssssssssttttttttthAk 0J mHnHuh h0J jh0J UjhzK.UhzK.hOJQJhh6OJQJhOJQJ!jhd-h0JOJQJUhd-h6OJQJhd-hOJQJ9tt t $dha$gdX:t th hu:5OJQJ4&P 1hP. A!"#$% !@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH@@ > Heading 1$$@&a$5\DA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List bOb q4Clanak$V+1$7$8$H$a$ CJOJQJ_HaJmH sH tHhOh q4T-9/8-2($ iV+1$7$8$H$`Va$CJOJQJaJmH sH ^^ q4a4$U+1$7$8$H$a$#;CJOJQJ_HaJmH sH tHb"b q4a5a$U+1$7$8$H$a$&6CJOJQJ]_HaJmH sH tH>@2> t Footnote TextCJaJ@&@A@ tFootnote ReferenceH*`OR` p5$U+1$7$8$H$a$&6CJOJQJ]_HaJmH sH tH ZbZ p3$U+1$7$8$H$a$ CJOJQJ_HaJmH sH tH ZrZ p4$U+1$7$8$H$a$ CJOJQJ_HaJmH sH tH `^@` v Normal (Web)dd[$\$B*CJOJQJ^JaJph333*W* Strong5\44 THeader  p#4 @4 TFooter  p#lCl Body Text Indent$`<^``a$B*CJaJphtH 2B2 LfM Body TextxRRR >Body Text Indent 2dx^6U6 @@3 Hyperlink >*B*ph.)@. +EO Page Number 6  kK.hUZ#'\++,\--2.../k11224a59;<?@UAA[CSD/FJ`MTTZ*\]^F_bllLptuz|؄q׍Z{—rl(rDlLyo  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTmp}}~ 0#a###$%N%%&&y&:''(*,3"4t44577}:o;p<->ACDDH;IzII1KKLLM`MMNNNN%OOPPR6RdTTT>UUVWdXgXo%?@A nnnnnnnnnnnnn o o oo0000000000 0I0I0I0ܬI0I0I0000dXI00I00I00I00I00I00I00I00I00ސI00I00I00I00I00xI00 $$$'R#&z.b268<6DKVOpW[^ejjq4RҌ܎̗TzڹT< 68.n#r)247:DIPQV]afqvl  <#4+8?2FMT6ZFabfrlڦp: P+ >\it t`G|,vQMa688dt tt  '!!0JoJo nw   !!!!!!!!!!5"<"X/a/v/}///1155555555L;Z;<<<<<=====O=X=Y=c=d=p=== @ @#F.FmFuFFFFF8G;GGryTXY`~(27Cr{dm$afR[,6wr{        (/9 qyz&')47=BCKNSV[u~       " # & ' ) * - . 5 6 8 < ? H K L V W Y Z c d f g n o q r y z                                 !!!!!!!!,!4!5!>!J!M!N!Q!R!_!`!b!c!f!g!k!m!x!y!|!}!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" """"$"%".":"=">"A"B"O"P"R"S"V"W"["]"h"i"l"m"{"|""""""""""""""""""""""""""""""# # ####(#*#.#7#=#E#I#L#M#Z#[#]#^#a#b#f#h#s#t#w#x##############################$$$$$$$$$$&$)$*$4$5$7$8$B$C$E$F$M$N$P$Q$X$Y$`$a$c$d$m$n$v$z$}$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& & & &&&`&i&u&x&y&|&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''''' '(')'3'4'7'8':';'>'?'F'G'I'M'P'Y'`'a'j'k'r''''''''''''''''''''(((((((( (!('(((+(,(0(1(7(\(f(g(u(v(x(|(((((((((((((((((((((((((((((((()()4)6)7):);)C)D)N)O)R)S)U)V)Y)Z)a)b)d)h)q)w))))))))))))))))))))))))+*-*.*5*6*8*:*E*F*M*O*Q*R*W*X*`*****************************+ +++ +(+)+/+0+5+6+9+:+=+C+J+O+X+d+g+h+k+l+y+z+|+}++++++++++++++++++++++++++,,,------------------..........#.+.,./.1.8.9.;.<.D.E.K.a.j.v.y.z.}.~..............................//6/7/@/K/M/Q/Y/_/g/h/q/}//////////////////////////////////D0M0N0P0Q0T0U0]0^0h0i0l0m0o0p0s0t0{0|0~000000000000000000000000000000111 11111#1$1*111122222h2s2t2w2x222222222222222222222333333333333333333333333333333333333444 44444445555 5 5555555#5$5&5'5*5+5152545558595>5@5H5I5K5L5V5X5Z5]5b5c5e5f5j5k5r5$6,6-60636<6=6?6@6C6D6L6M6W6X6[6\6^6_6b6c6j6n6q6r66666666666666666666666666666666671797:7A7H7O7P7W7999:-:5:U:^:j:l:m:p:q:y:z:::::::::::::::::::::::::::::::;;;;";+;.;;;;;;;;;;<<<< < < <<<<<(<1<2<<<=<I<<<<<<<<<<= ==#=%=)=1=7=A=B=I=J=Q=S=V=W=Y=Z=d=e=h=i=u=v=}=~=====================>>>>>>>>">#>&>'>)>*>4>5>8>9>E>F>M>N>T>U>X>Y>_>AABBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBEE&F0FFFFFIIJJ#J%J&J)J*J2J3J=J>JAJBJDJEJHJIJPJQJSJWJZJcJjJkJtJuJ|J(L8LLLLLLLLLLLLLLMMM&M2M3M6M7MEMIMUMVMaMgMkMMMMMMMMMMMMMMNNNNNQQQQwSySTTNUXUXXYYOZWZXZ[Z^ZgZhZjZkZnZoZwZxZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[ [ [[%[*[K\V\\\N_Z_[_c_e_k_________e`h`1a4a8bAbtc}ccccccccdddddddffffffffffffffffffffffffffffegngogwgxgggghhiiiil ll%lllemompm~mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmn&n0n1n?n@nBnFnJnPnZn[ngnhnjnknunvn}n~nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn o oo$%>A nnnnnnnnnnnnn oo! " * * H H   01]^_aeg5DD5@AFFw`  ll^&^&''''''''))****M+M+++++1,1,L,W,_,_,,,,,-_.////B1B1z11112367799999999::::::5:8:H:I:J:K:S:S:S;S;;;;;b<c<d<d<<<<<<<<<<<====>>>>>???@@@@BBoBpBqBqBBBBBBBBBCC CCCCDDEECGDGrGyGGGJJJJJJJJJJKKKKKKKKKKLLLLLL+N+NJN\N]N]NoNqNQQQQQQQRXRRRRRSTTTTTSXSXMZMZ9[9[F[F[Z[[[[[@_{_|_|______aaa4b5b6b6b c ccJcKcKccccccdddddd e e ee2e8e9e:e:eQeReTeTeveveeeffpfpffkkkkkkk/l$n&nnnnnnnnnnnnnnnnn oooV %Z"y`2h(l~Ԏf+%FG$&]((z(V:CY7(b?#.$o.4.|7B/D~/>x Y/ڜ+0#24DQ7Fy 4:ZBE.Ⱥ>^>`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.^`o(..^`o(...  ^ `o(....   ^ `o( ..... `^``o( ......   ^ `o(....... ^`o(........   ^ `o(.........808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. \ ^ `\o(..808^8`0o(...808^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ pp^p`o(.........,,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH ^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo^^^^`OJQJo(hH. . ^. `OJQJo(hH  ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHnn^n`OJQJ^Jo(hHo>>^>`OJQJo(hH ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l pp^p`OJQJo(l @ @ ^@ `OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l PP^P`OJQJo(l^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l pp^p`OJQJo(l @ @ ^@ `OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l PP^P`OJQJo(l,,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l pp^p`OJQJo(l @ @ ^@ `OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l PP^P`OJQJo(l))^)`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHii^i`OJQJ^Jo(hHo99^9`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l pp^p`OJQJo(l @ @ ^@ `OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l ^`OJQJo(l PP^P`OJQJo(l808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(.0^`0o(..p0p^p`0o(...  ^ `o(.... xx^x`o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ ^`o(.........hh^h`o(.0^`0o(..X0X^X`0o(...  ^ `o(.... `^``o( ..... t`t^t``o( ...... ^`o(....... dd^d`o(........ ^`o(.........808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^` o(.0^`0o(..R0R^R`0o(...{ { ^{ `o(.... <<^<`o( ..... e`e^e``o( ...... ^`o(....... OO^O`o(........ xx^x`o(......... Y/+%V ?#.9\q),$%wa&0O0 3 3 y #  ) ? Uc S Y Ak - q FgI6u58FQu'.{/PrGXSuK&O:2F2{'j] 97o=n !`:!\"A=".P"sA#L%&0.&E&c&vW(j(r((^D)@,*3*<*]D+q+,r,~, -t-_-d-zK.o//?/(/?0? 1R1]1`1}b1g1r/23 3@@3]64256(6Zr6[78,8>9a9|9 :X:4:3=|=8>$>l>?|E?f?n?j@Bd#B?BHkBUFCDD6DFFOFGG.LGtH|-H/HcoIJ72KLLfMmM)NeNOq O?O+EOCIO`OlO)P Q#}Q~R'2SPYSTTTtT+HV jVkV$W XgX-Yj%\f\%],:]T^v_R`%r` ~ nL lYOhQJYXulP:CZ6Ng`9?KP^}'2p.A(V?[:y $WN56N08"<\qN7ZC.l ^I'Y_bDkvo1pA7D, [K bacda.@^?SlW#q4:k[|M88azYNEO&Mj(Upu59TX+\&=#274/' |a rtt=* Z{8j$-@<:FU<4"\]_jrX<RtKNR1.c[ i;;n$Z1yMslDzcLRkZd5Fw l^&'')**M++1,_,-/B1236799:S:S;;;d<<<<=>>@CJJJKL+N]NQQRTSXMZ9[F[|___6b cKcccd e:eTeveepffghhjkkk.l/lno@X $  !#$%+/0234=?@EFGHIJKLOPQUVWXYZ\^_`bdilmntuyo`` ```````"`,`0`2`6`<`B`D`H`J`N`P`R`^`f`h`l`n`p````$@``````````````````````````````` `````$`(`*`0`2`4`:`D`F`H`J`L`P`R`V`Z`j`p`r`t`v`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial9GaramondETimes-NewRoman;Wingdings?5 z Courier New"jj㊆))x4d2QHX?@^2UNALOG ZA KUPNJU I PRODAJU VRIJEDNOSNOG PAPIRA  U KOJOJ MJERI SU ZA`TIENI ULAGATELJIEditaDionisl                   Oh+'0 (4H Xd    XNALOG ZA KUPNJU I PRODAJU VRIJEDNOSNOG PAPIRA U KOJOJ MJERI SU ZATIENI ULAGATELJIEdita Normal.dotDionis2Microsoft Office Word@@ռ@@)՜.+,0@ hp  "Doma VNALOG ZA KUPNJU I PRODAJU VRIJEDNOSNOG PAPIRA U KOJOJ MJERI SU ZATIENI ULAGATELJI Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=?@ABCDEGHIJKLMTRoot Entry FvVData 1TableWordDocument6SummaryInformation(>DocumentSummaryInformation8FCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q