Naslov
Ranosrednjovjekovno ribarsko naselje u Podravini
(An Early Medieval Fisherman's Settlement in the Drava River Basin)

Autori
Sekelj Ivančan, Tajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
RURALIA VI- Arts and Crafts in Medieval Rural Environment Program, Abstracts / - Budimpešta : Archaeological Institute of the Hungarian Academy of Sciences, 2005

Skup
RURALIA- The Jean-Marie Pesez conferences on medieval rural archaeology, RURALIA VI- Arts and Crafts in Medieval Rural Environment

Mjesto i datum
Szentendre, Mađarska, 22.09.2005. - 29.09.2005

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Torčec - Ledine; naselje; rani srednji vijek
(Torčec - Ledine; settlement; Early Middle Ages)

Sažetak
Tijekom razdoblja 2002. do 2004. godine Institut za arheologiju u Zagrebu, Republika Hrvatska, proveo je sustavna arheološka istraživanje lokaliteta Ledine smještenog sjeveroistočno od sela Torčec u podravskoj nizini (Koprivničko-križevačka županija, općina Drnje). Nalazište je smješteno na blago povišenoj terasi, okruženoj isušenim rukavcima rijeke Drave. Dosadašnjim arheološkim iskopavanjima istraženo je ukupno jedanaest ranosrednjovjekovnih objekata, zatvorenih cjelina. Srednjovjekovni sloj je uglavnom odnešen učestalim plavljenjem rijeke Drave, a očuvani su tek donji dijelovi objekata koji pripadaju tipu plitko ukopanih jednoprostornih kuća četvrtastog oblika zaobljenih uglova. Objekti su zamijećeni ispod oranog sloja, a ukopi im sežu, veoma plitko, 25 do 45 cm tek iznimno 65 cm u sterilni pijesak, dok im se zapune sastoje od tamnije zemlje s garom, brojnim ulomcima keramičkih posuda, životinjskim kostima i metalnim predmetima. Trogodišnjim arheološkim iskopavanjima ustanovljen je smještaj objekata koji se protežu smjerom JZ-SI i prate liniju starog dravskog meandra. Objekti grupirani po dva ili tri, rasprostiru se u linijama koje se protežu u razmaku od četrdesetak metara. Između pronađenih objekata nisu ustanovljeni ostaci drugih nastambi niti nikakvi drugi nepokretni nalazi kao npr. ognjišta, ograde ili drugo. Najbrojnije nalaze unutar objekata predstavljaju ulomci keramičkih posuda. Tipološko-kronološkom analizom keramičke građe, a prema analogijama s brojnih stratigrafski istraživanih nalazišta izvan Hrvatske, ustanovljeno je kako se posude s Ledina svojim funkcionalnim oblicima, njihovim osnovnim oblikovnim dijelovima, tehnološkim obilježjima te načinima i motivima ukrašavanja, uklapaju u opću sliku srednjeg i istočnoeuropskog prostora, u razdoblju od druge polovine 10. st. i tijekom 11. st. Ovakovu dataciju keramičke građe potvrđuju i rezultati radiokarbonske analize ugljena iz zatvorenih arheoloških cjelina. Dapače, tipološko-kronološkom analizom materijala sužen je za razdoblje srednjeg vijeka veoma širok vremenski okvir apsolutne datacije uzoraka ugljena iz objekata SJ 9 (BP 980+-80 ; AD 990-1160 AD (68, 2%)) i SJ 16 (BP 1115+-90 ; AD 810-1020 AD (65, 7%)). Prema keramičkom materijalu iz ova dva objekta, kao i iz ostalih objekata, nisu uočeni elementi koji bi dozvoljavali detaljnije vremensko razlučivanje samih objekata stoga je moguće zaključiti da se život u naselju na Ledinama u tom razdoblju odvijao kroz nekoliko generacija ili tijekom kraćeg odsječka unutar tog vremenskog okvira. Prema ostalim pokretnim materijalnim ostacima, poglavito malih noževa kratkog sječiva, nekoliko tipova malih keramičkih pršljenova, koštanih alatki od kojih je zanimljiv harpun te metalnih većih i manjih udica, može se zaključiti da je kod stanovnika ranosrednjovjekovnog naselja uz dravski meandar na Ledinama, veliku ulogu u gospodarstvu imao ribolov. U vrijeme kada je meandar bio ispunjen vodom, bio je nepresušni izvor hrane stanovnicima ovog naselja, a plavljenje rijeke vjerojatno je bilo i neposredni uzrok napuštanju tog naselja na izmaku 11. stoljeća.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA