Pregled bibliografske jedinice broj: 209350
Vetranović u polju Rešetarova znanstvenog interesa
Vetranović u polju Rešetarova znanstvenog interesa // Zbornik o Milanu Rešetaru / prof. dr. sc. Maštrović, Tihomil (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2005. str. 143-148 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 209350 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vetranović u polju Rešetarova znanstvenog interesa
(Vetranović in the Field of Rešetar's Scientific Interest)
Autori
Pavešković, Antun
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik o Milanu Rešetaru
/ Prof. dr. sc. Maštrović, Tihomil - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2005, 143-148
Skup
Međunarodni znanstveni skup o Milanu Rešetaru. Hrvatski književni povjesničari, sv. 9.
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska; Beč, Austrija, 2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Milan Rešetar; Mavro Vetranović; filologija
(Milan Rešetar; Mavro Vetranović; philology)
Sažetak
Milan Rešetar volio je naglašavati svoje isključivo filološko tekstološko usmjerenje u pristupu hrvatskim književnim i kulturnopovijesnim temama. Vetranovića je, naizgled, tretirao upravo tako. Kao i u drugim slučajevima, znanstvenik kao da se bojao upuštati u književnoestetske, teorijske, povijesne raščlambe. Njegovo zanimanje za Vetranovića počinje objavljivanjem poslanice Hektoroviću u Jagićevu Archivu godine 1901.Nastavlja se 1912. objelodanjenjem prikazanja Kako bratja prodaše Jozefa. Predgovor prikazanju dobro ilustrira navedena Rešetarova polazišta: kreće temeljnim opisom rukopisa u kom se našlo prikzanje. Atribucije se Rešetar klonio, pripomenuvši čak da djelo nije ni Držićevo ni Vetranovićevo. S obzirom najezičke osobine dobro je procijenio da je nastalo u vrijeme ove dvojice pisaca. Jedini Rešetarov prilog koji se tiče Vetranovića a donekle iskače iz pozitivističkog pristupa staroj našoj književnoj baštini, jest članal "Stari dubrovački teatar" iz godine 1922. Bez obzira na krive atribuacije, zanimljivo je da znanstvenik ovdje na iznenađujuće moderan način tretira građu, pa tako i Vetranovićeve drame, i s tekstološkog aspekta. U pozitivističkoj maniri nastala je iznimno značajna, ali i vrlo dobra analiza "Redakcije i izvori Vetranovićeva Posvetilišta Abramova". Vetranovića se tiče i VII. knjiga edicije Stari pisci hrvatski, jer u predgovoru 2. izdanju Rešetar rješava neke dokaze o autorstvu obojice književnika. Bez obzira, međutim, na Rešetarovo nastojanje da sebe prikaže isključivo tekstologom i filologom u tradicionalnom devetnaestostoljetnonm smislu riječi "filologija", treba uočiti da je ovaj znanstvenik, iako usput i, rekao bih, oprezno, kloneći se značajnijih književnopovijesnih razradbi i zaokruženja, u svom samozatajnom radu na temeljima gdje tek treba izrasti književno strukovni uvid, dao značajnih doprinosa i književnoj povijesti i teatrologiji, čak i kada to nije htio ili se nije usudio htjeti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
