Pregled bibliografske jedinice broj: 209289
Rešetarova interpretacija hrvatskih lekcionara
Rešetarova interpretacija hrvatskih lekcionara // Zbornik o Milanu Rešetaru / prof. dr. Maštrović, Tihomil (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2005. str. 77-93 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 209289 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rešetarova interpretacija hrvatskih lekcionara
(The Rešetar's Interpretation of Croatian Lectionaries)
Autori
Mihanović-Salopek, Hrvojka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik o Milanu Rešetaru
/ Prof. dr. Maštrović, Tihomil - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2005, 77-93
Skup
Međunarodni znanstveni skup o Milanu Rešetaru. Hrvatski književni povjesničari, sv. 9.
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska; Beč, Austrija, 2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Milan Rešetar; hrvatski lekcionari
(Milan Rešetar; Croatian lectionaries)
Sažetak
Rešetarova tekstološka izdanja, te jezično-dijalektološka komparativna i književnopovijesna proučavanja najranijih hrvatskih lekcionara (Zadarskog lekcionara iz prve pol. XV. st. ; Bernardinovog lekcionara, Mleci 1495. ; Ranjinina lekcionara iz 1508. i Korčulanskog odlomka iz XV. st.) zastupaju prvobitnu autorovu tezu o izravnom prijevodu s latinskog. U kasnijoj fazi Rešetar je jednim dijelom uvažio doprinos Fancevljeve teze o povezanosti i oslanjanju hrvatske latinističke književnosti na glagoljaške spise na koje ukazuju grčki tragovi glagoljaških prijevoda. Preciznom jezičnom analizom Rešetar je uočio da lekcionari odražavaju govor mjesta prijepisa, ali i arhaizme starijih predložaka, te je pored toga ustanovio različite nadopune u lekcionarima, prijepise više pisara, koje su uzrokovale međusobno različit sastav lekcionara. Tumačeći ikavske elemente u jekavskim prijepisima starije hrvatske dubrovačke duhovne proze, Rešetar se protivio tezi o postojanju starijeg ikavsko-čakavskog narječja u Dubrovniku, usprkos evidentnim čakavizmima najranijih dubrovačkih pjesnika (Džore Držića i Šiška Menčetića). Ovu Rešetarovu tezu osporio je najizričitije Josip Hamm. U proučavanju lekcionara Rešetar je najuspješnije postavio prosudbu da su jezično-umjetničke tvorbe humanističko-renesansne književnosti Dalmacije i Dubrovnika iz XVI. st. bitno povezane s književno-jezičnom tradicijom prethodnog razdoblja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
