Pregled bibliografske jedinice broj: 208867
Mjesto i uloga poljoprivrede u zaštićenim područjima
Mjesto i uloga poljoprivrede u zaštićenim područjima // Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka" - prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak / Drago Marguš (ur.).
Šibenik: javna ustanova "Nacionalni park Krka", 2005. str. 54-55 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 208867 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mjesto i uloga poljoprivrede u zaštićenim područjima
(Agriculture and Nature Protection Area - a Contradiction)
Autori
Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Mesić, Milan ;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka" - prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak
/ Drago Marguš - Šibenik : Javna ustanova "Nacionalni park Krka", 2005, 54-55
Skup
Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka" - prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 05.10.2005. - 08.10.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
zaštićena područja; oblici poljoprivrede
(Protection area; Type of agriculture)
Sažetak
Razvitak poljoprivrede neodvojiv je od općih puteva razvitka i odnosa prema okolišu, koji je u prošlom stoljeću prošao nekoliko ključnih promjena. Stoljeće je započelo snažnom industrijalizacijom i iskorištavanjem prirodnih resursa, koja je kulminiralo šezdesetih godina. Tijekom sedamdesetih godina započinje faza konvencionalnog gospodarenja resursima, u kojemu onečišćenje i oštećenost resursa nije nešto izvan gospodarstva nego je to negativni resurs, čiju cijenu plaća zagađivač. Konačno, koncem osamdesetih započinje aktualna faza ekološki održivog ili opstojnog razvitka, odnosno integracije gospodarstva i ekologije, koja se rukovodi načelom da "onečišćenja ne može biti", jer propisi i standardi vrše prilagodbu suglasno s kapacitetom okoliša za bezopasan prihvat onečišćenja i tzv. najboljom mogućom opcijom za okoliš. Smatramo da je i budući razvoj RH potrebito osloniti na gospodarske grane koje se koriste obnovljivim prirodnim resursima. Osim profitabilnosti, takve gospodarske grane moraju imati u svom temelju ekološki zadovoljavajuću djelotvornost. U pitanju su ponajprije poljoprivreda, zatim šumarstvo, odgovarajuća prerađivačka industrija i turizam. Danas se djelotvornost navedenih grana u prvom redu promatra kroz zaštitu okoliša a osobito pojedinih zaštićenih područja. Na žalost, u RH je još uvijek puno naglašenija komponenta iskorištenja okoliša u odnosu na komponentu zaštite okoliša. Različitim kategorijama prostorne zaštite (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi i posebni rezervati, park šume, zaštićeni krajobrazi itd., ) zaštićeno je oko 10% teritorija RH. Ovom postotku treba dodati još i površine pod vodozaštitnim područjima, u blizini izvora pitke voda i slično. Da li se u ovim područjima može baviti poljoprivredom i kojim oblicima poljoprivrede. Kada i pod kojim uvjetima? O ograničenjiam i prednostima, te vrstama poljoprivrede koji se mogu primijenjivati u ovim područjima biti će riječi u ovom radu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA